ZASTUPLJENOST TRADICIJSKIH MUZIČKIH SADRŽAJA U

MUZIČKOJ KULTURI U RAZREDNOJ NASTAVI

Seminarski rad
 SADRŽAJ

1. UVOD
2. ETNOMUZIKOLOGIJA........................................................................................................1
3. TRADICIJSKI MUZIČKI SADRŽAJI U BiH.......................................................................3
4. TRADICIJSKI MUZIČKI SADRŽAJI U MUZIČKOJ KULTURI OD 1. DO 5.
RAZREDA..................................................................................................................................5
4.1. Tradicijski muzički sadržaji u prvom razredu..................................................................5
4.2. Tradicijski muzički sadržaji u drugom razredu................................................................6
4.3. Tradicijski muzički sadržaji u trećem razredu.................................................................7
4.4. Tradicijski muzički sadržaji u četvrtom razredu..............................................................8
4.5. Tradicijski muzički sadržaji u petom razredu..................................................................9
5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................10
6. LITERATURA.....................................................................................................................12
 1. UVOD

Svaki narod ima svoja obilježja koja ga čine baš onakvim kakav jeste i koja mu daju
stabilnost i sigurnost. Neka od tih obilježja su država, tradicija, kultura, običaji, historija, jezik
i legende. Kako vrijeme prolazi, svijet se mijenja, ali korijeni ne smijeu biti zaboravljeni kako
bi smo zauvijek znali svoj identitet.
Identitet jednog naroda čini i tradicija, a u cilju čuvanja i njegovanja tradicije, bitno je
osvijestiti važnost iste te prenijeti je na mlade geneacije kako bi se zauvijek njegovala.
Velika uloga u tradiciji naše države i naroda je pripala muzičkim tradicijskim
sadržajima kojima ova zemlja obiluje. Upravo zbog toga, u ovom radu je analizirana
zastupljenost tradicijskih muzičkih sadržaja u razrednoj nastavi.
Analizirajući nastavni plan i program nastave muzičke kulture u svakom razredu u
razrednoj nastavi, u nastavku rada može se uvidjeti zastupljenost tradicijskih sadržaja u
svakom razredu posebno, u svakoj oblasti posebno i u nastavi muzičke kulture u razrednoj
nastavi ukupno.
2. ETNOMUZIKOLOGIJA

Muzika je uvijek bila sastavni dio života pojedinca i kolektiva. Zbog

svakodnevnih potreba i običaja, nastala je narodna, folklorna muzika kao odraz karaktera i t
emperamenta jednog naroda.
Ona opjeva historijsko- legendarnu prošlost, prati dešavanja iz svakodnevnog života ,
rad, običaje, veselje, ljubav, patnju i igru, i tako postaje dio tradicije sredine u kojoj je nastala.
Narodne pjesme, njihov sadržaj, jezik, melodija i ritam i prilike u kojima se izvode uvijek
nose karakteristike naroda u kojima su ponikle. Instrumenti, koji prate pjevanje i igru,
dobijaju isto tako tradicionalno obilježje, po kome se narodi prepoznaju.
Etnomuzikologija je nauka koja se bavi proučavanjem muzičkog folklora. Naziva se
jos i muzička folkloristika. Naziv folklor, koji se u nauci različito tumači postao je od
engleske riječi folk-narod i lore-znanje, a označavao je narodnu mudrost, vještinu i znanje.
Etnologija je nauka koja proučava ljudsku kulturu, a iz nje se razvila posebna
disciplina koja proučava narodno stvaralaštvo- folkloristiku. Građu koja se bavi narodnom
muzikom proučava muzički folklor. Muzičko folklorna građa je razvrstana četiri grupe:

 vokalna muzika (jednoglasna i višeglasna)

 muzički instrumenti
 vokalno instrumentalna muzika
 igre

Etnomuzikologija ima posebne discipline koje se odnose na specifična istraživanja:

 Organologija - proučavanje muzičkih instrumenata

 Etnokoreologija- proučavanje narodnih igara
 Kinetografija- zapisivanje pokreta u narodnim igrama
 Melografija- zapisivanje narodnih melodija

Povezanost teksta sa napjevom potvrdjuje zajedničko porijeklo. Etnomuzikolozi su

otkrili da se napjevi obrednih i običajnih pjesama razlikuju od kraja do kraja i od zemlje do
zemlje, ali usvojoj osnovnoj muzičkoj fakturi imaju dosta sličnosti.
Analizom melodije i tonalne građe uočava se da je u obimu kvinte najveći broj

1
napjeva u kategoriji obrednih i običajnih pjesama. Melodija ima nekoliko tonova koje se
kreću na korak, postepeno ili na preskok, izostavljanjem tonova.
Istraživanjem pjesama savremenih nerazvijenih plemena i naroda, zapažamo 3 faze:

 Pjesma je sastavni dio radnog proces i proizvodnje

 Pjesma se postepeno odvaja od radnog procesa
 Pjesmom se izražavaju osjećaji

Razvijaju se prvi vokalni žanrovi: tužbalice, uspavanke, lirske pjesme, mitološke, o

ratnicima i slično.

Tužbalice- tijesna veza sa zvukom iz prirode (plač, jecaj) kao jako emocionalni
momenat i povezanost pojedinca sa kolektivom, jer nestanak jednog člana predstavlja
kolektivni gubitak.
Uspavanke- mirne melodijsko-ritmičke kombinacije tonova, za cilj imaju
uspavljivanje djeteta.
Lirske, ljubavne- naklonost suprotnih polova ili uopšte naklonost jednog bića prema
drugom.
Mitološke- najstarije predstave o svijetu i životu na Zemlji.
O ratnicima- kult o lovcima i čuvarima plemena u kojima se veličaju njihovi podvizi.
Melodika svih ovih pjesama pokazuje određene tonske strukture (2, pa 4 i 5) intervali
koji prethode pentatonici i dijatonici. Pri grupnom izvođenju pjesama, javio se i sam način
naizmjeničnog muziciranja -,,antifono’’. Smjenjivanjem soliste i grupe, utvrdio se drugi oblik
izvođačke prakse - ,,responzorijalno’’ izvođenje.
U doba romantizma počelo je interesovanje za sve što je narodno i u našoj zemlji.
Etnomuzikolozi, ljudi koji se bave naukom o muzičkom folkloru, uveliko su doprinjeli
istraživanju tradicije naših prostora. Njihov zadatak je bio da prikupljaju građu, da je
istražuju, definišu i klasifikuju na osnovu naučnih metoda i principa. Za prikupljanje građe
danas se upotrebljavaju savremeni magnetofonski uređaji, dok su ranije muziku
bilježili notama na terenu koji su analizirali.
Aparat za snimanje tona pronađen je u drugoj polovini XIX vijeka i zove se fonograf.
Fonografi su doprinijeli lakšem izučavanju starih narodnih pjesama. Jedan od načina
klasifikacije narodnih pjesama je na kalendarske i nekalendarske. Kalendarske su vezane za
godišnja doba i iz toga proističu 4 ciklusa: zimski, proljetni, ljetni i jesenji. Nekalendarske

2
pjesme se ne vezuju za određeni datum i pjevaju se tokom cijele godine. Vezane su za važne
momente u životu- rođenje, svadbu i smrt. Za ove pjesme vezuju se određeni običaji.

3. TRADICIJSKI MUZIČKI SADRŽAJI U BiH

Od sredine 19. stoljeća po do danas, u Bosni i Hercegovini najveća pažnja je bila

posvećena istraživanjima narativnih oblika pjevanih uz gusle i dijelom za pjevanja uz tamburu
s dvije žice i to uglavnom kao poetskim, a ne melopoetskim oblicima. Nažalost, narativnim
oblicima koji su se izvodili uz druge instrumente nije bila pridavana pažnja koju zaslužuju.
U narodnoj muzičkoj tradiciji BiH susreće se veliki broj narativnih oblika, od narodnih
balada, uspavanki, duhovnih pjesama, epskih pjesama, revolucionarnih pjesama pa do oblika
koji opisuju značajne događaje iz života lokalne zajednice ili pojedinca i pjesama koje opisuju
događaje iz posljednjeg rata, te pjesama koje ukazuju na razne društvene nepravde u
suvremenom bh. društvu koje je dr. Dragica Panić imenovala kao društveno odgovorne
pjesme. Pritom, kontinuirano nastaju i nove pjesme koje se izvode na postojeće ili na nove
melodijske obrasce nastale u duhu lokalne tradicije.
Narativni melopoetski oblici predstavljaju jedan vrijedan i prepoznatljiv muzički
identitet, a njihov sadržaj je dijalektički određen prostorom i vremenom u kojem su nastajali.
Bogatstvo i raznovrsnost narativnih oblika kako u poetskom, tako i u muzičkom
smislu govori i o kreativnosti narodnih stvaralaca i pjevača koji se pjesme prenosili usmenom
predajom.
Ženska muzička praksa bila je uvjetovana životnom dobi, društvenim i socijalnim
statusom. Stupanjem u bračnu zajednicu, a osobito materinstvom, život žene je bio usmjeren
na ispunjavanje zahtjeva obiteljskog života u punom opsegu. Tako je i repertoar žena bio
usmjeren prema njenoj novoj obiteljskoj i društvenoj funkciji.
Zabilježena su imena tek nekoliko narodnih kazivačica koje su i poslije udaje pjevale
javno, a njihovo pjevanje je bilo odobravano i od obitelji i od lokalne zajednice. Među njima
su Janja Čičak i Fata Mujanović, kazivačice koje je 1950-ih godina snimio Cvjetko Rihtman.
Kako se mijenjao način života, mijenjala se i uloga žene u društvu. Danas se u praksi
susreću žene koje veoma dobro sviraju muzičke instrumente od dvojnica do gusala, šargije i
saza. Žene se susreću i kao nositeljice kulturnih dešavanja u malim lokalnim zajednicama.
Bosna i Hercegovina je zanimljiva za svaku vrstu etnoloških i etnomuzikoloških
istraživanja. U susretu sa tradicijskom muzikom BiH ostajemo zapitani pred raznolikošću i

3
ljepotom, pred činjenicom koliko podneblje i lokalna arhitektura intenzivno i duboko utiču na
stvaranje i poimanje zvučnih struktura.
Kao teritorija koja svjedoči mnoštvu raličitih kultura, vladavina, naroda i običaja, BiH
je plodno tlo za istraživanje tradicijskih elemenata.
Koliko je zapravo zastupljeno samo istraživanje, koliko pažnje se posvećuje samim
istraživanjima, te koliko se na našem području njeguje tradicija BiH, može se zaključiti i iz
onoga čemu se uče naša djeca.
Zastupljenost i vrednovanje tradicije u školama mora biti glavna tačka u cilju održanja
naših običaja i kulture.

4
 4. TRADICIJSKI MUZIČKI SADRŽAJI U MUZIČKOJ KULTURI
OD 1. DO 5. RAZREDA

Područje Bosne i Hercegovine obiluje bogatim kulturno-historijskim nasljeđem,

mozaikom različitih kultura, naroda, običaja i tradicije.
Ono što svaku državu čini posebnom i bogatom jeste njeno korijenje, odnosno
etnologija, historija koja je čini.
Samim tim, obaveza svakog građanina naše države je prenositi znanja o onome što
jesmo i odakle smo potekli, odnosno učiti djecu o bosanskohercegovačkoj tradiciji. Prvo
sredstvo koje treba poslužiti svrsi jesu udžbenici koji se koriste u osnovnim školama i sadržaji
koji se plasiraju djeci još od najranijeg doba.
Veoma je bitno analizirati zastupljenost tradicijskih muzičkih sadržaja u muzičkoj
kulturi u razrednoj nastavi, te na taj način uvidjeti koliko se zapravo trudimo sačuvati našu
tradiciju od zaborava.
U odgojno-obrazovnom sistemu, koji mora počivati na običajima i tradiciji, možemo
naći obrise tradicijskih sadržaja poput brojalica, narodnih pjesama (svadbene, sevdalinke,
tužbalice i sl.), uspavanki, narodnih kola i muzičkih igri.

4.1. Tradicijski muzički sadržaji u prvom razredu

Analizirajući okvirni nastavni plan i program za prvi razred devetogodišnje osnovne

škole, te u sklopu istog u predmetu Muzička kultura može se uočiti zastupljenost tradicijskih
muzičkih sadržaja koji se obrađuju.

Tabela1. Prikaz zastupljenosti muzičkih tradicijskih sadžaja u prvom razredu

I RAZRED
BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE

Igra kolo naokolo Majka uz kolijevku Tradicionalne pjesme -Kulina Bana vojska
(Sedmica) naroda BiH; je
-Dječija narodna kola

5
 BiH
U tabeli je moguće uočiti veoma mali broj tradicijskih muzičkih sadržaja u prvom
razredu u odnosu na izučavanje ostalih sadržaja, a to bi procentualno izgledalo ovako:

BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE

4,3 % 2,3 % 3,5 % 10,5 %

Od ukupno 23 brojalice koje se nalaze u nastavnom planu i programu muzičke kulture

za prvi razred, samo jedna je tradicijski muzički orijentisana. Od 43 pjesme samo je jedna
tradicijski muzički orijentisana. Od 28 kompozicija, samo je jedna tradicijski muzički
orijentisana, te od 19 muzičkih igara, samo su dvije u prvom razredu tradicijski muzički
orijentisane.

4.2. Tradicijski muzički sadržaji u drugom razredu

Analizirajući okvirni nastavni plan i program za drugi razred devetogodišnje osnovne

škole, te u sklopu istog u predmetu Muzička kultura može se uočiti zastupljenost tradicijskih
muzičkih sadržaja koji se obrađuju.

Tabela2. Prikaz zastupljenosti muzičkih tradicijskih sadžaja u drugom razredu

II RAZRED
BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE

-Jedan dodan, digin - Bosno moja, - Dragoj mojoj BiH -Ja kupih jednu koku
disin narodna - Zaleđena česma malu
-Pliva patka preko - Spavaj sine, -Tašun, tašun tanana
Save uspavanka -Stupa
-Enci, menci, na - Nina, nina, bijela -Kolanje
kamenci golubica, uspavanka -Hodavka
- Spavaj, Dano, u -Sage se mlada do
điđali beši zemlje
-Tašun, tašun tanana

U tabeli je moguće uočiti porast broja tradicijskih muzičkih sadržaja u drugom razredu
u odnosu na prvi, a to bi procentualno izgledalo ovako:

6
 BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE
17,4% 14,8% 11,7% 50%

Od ukupno 17 brojalica koje se nalaze u nastavnom planu i programu muzičke kulture

za drugi razred, 3 su tradicijski muzički orijentisane, od 27 pjesama za pjevanje i sviranje, 4
su tradicijski muzički orijentisane. Od 17 kompozicija za slušanje, 2 su tradicijski muzički
orijentisane, te od 14 muzičkih igara, 7 ih je u drugom razredu tradicijski muzički
orijentisano.

4.3. Tradicijski muzički sadržaji u trećem razredu

Analizirajući okvirni nastavni plan i program za treći razred devetogodišnje osnovne

škole, te u sklopu istog u predmetu Muzička kultura može se uočiti zastupljenost tradicijskih
muzičkih sadržaja koji se obrađuju.

Tabela3. Prikaz zastupljenosti muzičkih tradicijskih sadžaja u trećem razredu

III RAZRED
BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE

- Jedan dodan, dimi - Reci Bosno ljubavi - Djevojka viče iz - I mi znamo svirati
disi - Kad ja pođoh na tanka grla - Dvi se babe vozale
- Pipalica pipa Bentbašu - Sarajevo, ljubavi - Poskakuša
- Majka Smaju pod moja - Roma
đulom rodila - Bosno moja - Treskavica kolo
- Spavaj, zlato, san te - U ovom dvoru
prevario bijelom
- Zelen lišće goru kiti

U tabeli je moguće uočiti porast broja tradicijskih muzičkih sadržaja u trećem razredu
u odnosu na prvi, a to bi procentualno izgledalo ovako:

BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE

15,3 % 19,2 % 10 % 46,1%

7
 Od ukupno 13 brojalica koje se nalaze u nastavnom planu i programu muzičke kulture
za treći razred, 2 su tradicijski muzički orijentisane, od 26 pjesama za pjevanje i sviranje, 5 ih
je tradicijski muzički orijentisano. Od 20 kompozicija za slušanje, 2 su tradicijski muzički
orijentisane, te od 13 muzičkih igara, 6 ih je u trećem razredu tradicijski muzički orijentisano.

4.4. Tradicijski muzički sadržaji u četvrtom razredu

Analizirajući okvirni nastavni plan i program za četvrti razred devetogodišnje osnovne

škole, te u sklopu istog u predmetu Muzička kultura može se uočiti zastupljenost tradicijskih
muzičkih sadržaja koji se obrađuju.

Tabela4. Prikaz zastupljenosti muzičkih tradicijskih sadžaja u četvrtom razredu

IV RAZRED
BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE

- Eglen, beglen - Pokaj grada - Ne dam kamen - Eglen, beglen

Sarajeva zemlje moje
- Nina, nina, ne da - Došlo pismo iz
majka sina Bosne
- Vrani se konji
igraju

U tabeli je moguće uočiti porast broja tradicijskih muzičkih sadržaja u četvrtom

razredu u odnosu na prvi, ali pad broja u odnosu na drugi i treći, a to bi procentualno
izgledalo ovako:

BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE

11,1 % 13,6 % 9,5 % 12,5 %

Od ukupno 9 brojalica koje se nalaze u nastavnom planu i programu muzičke kulture

za četvrti razred, jedna je tradicijski muzički orijentisana, od 22 pjesme za pjevanje i sviranje,
8
3 su tradicijski muzički orijentisane. Od 21 kompozicija za slušanje, 2 su tradicijski muzički
orijentisane, te od 8 muzičkih igara, 1 je u četvrtom razredu tradicijski muzički orijentisana.

4.5. Tradicijski muzički sadržaji u petom razredu

Analizirajući okvirni nastavni plan i program za peti razred devetogodišnje osnovne

škole, te u sklopu istog u predmetu Muzička kultura može se uočiti zastupljenost tradicijskih
muzičkih sadržaja koji se obrađuju.

Tabela5. Prikaz zastupljenosti muzičkih tradicijskih sadžaja u petom razredu

V RAZRED
BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE

- Ena, mena, nikoti - S one strane Jajca

- Pjevaj mi pjevaj
sokole
- Bosa Mara Bosnu
pregazila
- Trepetiljka trepetala

U tabeli je moguće uočiti pad broja tradicijskih muzičkih sadržaja u petom razredu u
odnosu na ostale razrede, a to bi procentualno izgledalo ovako:

BROJALICE PJEVANJE I SVIRANJE SLUŠANJE MUZIKE MUZIČKE IGRE

25 % 33,3 % 0% 0%

Od ukupno 4 brojalice koje se nalaze u nastavnom planu i programu muzičke kulture

za peti razred, jedna je tradicijski muzički orijentisana, od 12 pjesme za pjevanje i sviranje, 4
su tradicijski muzički orijentisane. Od 14 kompozicija za slušanje, niti jedna nije tradicijski
muzički orijentisane, te od 4 muzičke igareniti jedna nije tradicijski muzički orijentisana.

5. ZAKLJUČAK

9
 Jednu državu i jedan narod čine njeno korijenje, običaji i tradicija. Na svakom
građaninu naše države ostaje obaveza da tradiciju prenosi i sačuva od zaborava.
Oplemenjujući naš odgojno-obrazovni sistem tradicijskim elementima, prenosimo ih
na djecu i na taj način će biti sačuvani od zaborava. Kroz rad je analizirana zastupljenost
tradicijskih muzičkih sadržaja u nastavi muzičke kulture u razrednoj nastavi, odnosno od
prvog do petog razreda.
Za svaki razredu posebno izvršena je analiza Okvirnog nastavnog plana i programa iz
predmeta Muzička kultura i tabelarno i procentualno prikazana zastupljenost tradicijskih
muzičkih sadžaja u razrednoj nastavi.
U prvom razredu, od ukupno 23 brojalice, od 43 pjesme i 28 kompozicija koje se
nalaze u nastavnom planu i programu muzičke kulture za prvi razred samo su po jedna
tradicijski muzički orijentisane, a od 19 muzičkih igara, samo su dvije u prvom razredu
tradicijski muzički orijentisane. Dakle, od ukupnog broja nastavnih jedinica u nastavi muzičke
kulture u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole, samo 4,4% ih je tradicijski
orijentisano.
U drugom razredu od ukupno 17 brojalica koje se nalaze u nastavnom planu i
programu muzičke kulture za drugi razred, 3 su tradicijski muzički orijentisane, od 27
pjesama za pjevanje i sviranje, 4 su tradicijski muzički orijentisane. Od 17 kompozicija za
slušanje, 2 su tradicijski muzički orijentisane, te od 14 muzičkih igara, 7 ih je u drugom
razredu tradicijski muzički orijentisano. Procentualno, od ukupnog broja nastavnih jedinica u
nastavi muzičke kulture u drugom razredu devetogodišnje osnovne škole, 21,33% ih je
tradicijski orijentisano.
U trećem razredu od ukupno 13 brojalica koje se nalaze u nastavnom planu i programu
muzičke kulture za treći razred, 2 su tradicijski muzički orijentisane, od 26 pjesama za
pjevanje i sviranje, 5 ih je tradicijski muzički orijentisano. Od 20 kompozicija za slušanje, 2
su tradicijski muzički orijentisane, te od 13 muzičkih igara, 6 ih je u trećem razredu tradicijski
muzički orijentisano. Od ukupnog broja nastavnih jedinica u nastavi muzičke kulture u
trećem razredu devetogodišnje osnovne škole, 20,8% ih je tradicijski orijentisano.
U četvrtom razredu od ukupno 9 brojalica koje se nalaze u nastavnom planu i
programu muzičke kulture za četvrti razred, jedna je tradicijski muzički orijentisana, od 22
pjesme za pjevanje i sviranje, 3 su tradicijski muzički orijentisane. Od 21 kompozicija za
slušanje, 2 su tradicijski muzički orijentisane, te od 8 muzičkih igara, 1 je u četvrtom razredu
tradicijski muzički orijentisana. Od ukupnog broja nastavnih jedinica u nastavi muzičke
kulture u četvrtom razredu devetogodišnje osnovne škole, 11,6% ih je tradicijski orijentisano.

10
 U petom razredu, od ukupno 4 brojalice koje se nalaze u nastavnom planu i programu
muzičke kulture za peti razred, jedna je tradicijski muzički orijentisana, od 12 pjesme za
pjevanje i sviranje, 4 su tradicijski muzički orijentisane. Od 14 kompozicija za slušanje, niti
jedna nije tradicijski muzički orijentisane, te od 4 muzičke igare niti jedna nije tradicijski
muzički orijentisana. Procentualno, od ukupnog broja nastavnih jedinica u nastavi muzičke
kulture u petom razredu devetogodišnje osnovne škole, 14,7% ih je tradicijski orijentisano.
Procentualno gledajući, zastupljenost tradicijskih sadržaja u nastavi muzičke kulture u
razrednoj nastavi od prvog do petog razreda u odnosu na sve sadržaje koji se izučavaju u tom
periodu, iznosi samo 9,32% za svih pet razredna ukupno.
Ovom malom analizom treba se privući pažnja i istaći važnost očuvanja
bosanskohercegovačke tradicije, obzirom na enormno nizak procenat zastupljenosti muzičkih
tradicijskih sadržaja u nastavi muzičke kulture u razrednoj nastavi.

11
 6. LITERATURA
1. Milojević, J. (2003): World music-muzika svijeta, Jagodina: World music asocijacija
Srbije
2. Okvirni nastavni plan i program za 1. razred devetogodisnje osnovne skole, preuzeto
sa http://portal.skola.ba/start/LinkClick.aspx?fileticket=Q5M6BWW1HHw%3D&tabid=114
15.12.2018.
3. Okvirni nastavni plan i program za 2. razred devetogodisnje osnovne skole, preuzeto
sa http://portal.skola.ba/start/LinkClick.aspx?fileticket=AITk9lZAMOM%3D&tabid=114
15.12.2018.
4. Okvirni nastavni plan i program za 3. razred devetogodisnje osnovne skole, preuzeto
sa
http://cms.pztz.ba/userfiles/pztz/files/OsnovniOdgojObrazovanje/Dokumenti_OO/
NPP_OS/NPiP%20za%20III%20razred%20-%2031_12_2009.pdf 15.12.2018.

5. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodisnje osnovne skole, preuzeto

sa
https://mon.ks.gov.ba/sites/mon.ks.gov.ba/files/4._razred_0.pdf 15.12.2018.
6. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodisnje osnovne skole, preuzeto
sa
http://portal.skola.ba/start/Portals/0/NPiP%20ZA%205%20%20RAZRED%20DEVET%20OS
%20KS.pdf 15.12.2018

7. Karača-Beljak, T., Talam, J.(2015):Žene nositeljice narodne muzičke prakse Bosne i

Hercegovine, Sarajevo: Muzička akademija
8. Furlanović- Šošić, M. (1975): Tradicijska narodna glazbala Jugoslavije, Zagreb:
Školska knjiga

12