 Multikulturalizam i interkulturalizam

 Glazba kao multikulturna umjetnost

 Kurikulum/program nastave glazbe u
osnovnoj općeobrazovnoj školi i gimnaziji te
interkulturalizam - otvoreni
kurikulum/model
 Interkulturni odgoj
 Interkulturni odgoj u nastavi glazbe
 Intekulturni pristup nastavi glazbe

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,

Glazbena pedagogija
 multikulturalizam
◦ postojanje više kultura
na jednom prostoru

 interkulturalizam
◦ odnos meĎu tim
kulturama i
neophodnost
meĎusobne interakcije
koja se treba zasnivati
na razumijevanju i
podizanje kvalitete
suživota
doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena
pedagogija
 glazba je
multikulturalna
umjetnost
◦ različiti narodi
doprinijeli su razvitku
glazbe
◦ glazba svoj nastanak i
razvoj duguje
različitim kulturama iz
kojih je proizašla

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 glazba postoji otkad
postoje ljudi
 ne zna se što se točno
pjevalo, sviralo, ali se
zna da su se ljudi bavili
glazbom
 to se vidi iz iskopina
starih glazbala, odnosno
crteža i reljefa, na kojima
su ljudi svirali
najrazličitija glazbala,
pronaĎenih na različitim
dijelovima zemaljske
kugle

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 narodi starih
civilizacija (Kinezi,
Hebrejci, Indijci,
Egipćani i Grci) su
takoĎer doprinijeli
razvitku glazbe
◦ svi su imali
jedinstveno mišljenje
da glazba odgaja

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
  u staro doba Egipćani,
kao jedan od
najkulturnijih naroda
koristili su glazbala kao
što su harfe i flaute koje
su izraĎivali prije 3000
godina pr. n. e.
◦ harfe i flaute prošle su
razvojni put te su danas
glazbala simfonijskog
orkestra

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 kineska glazba je bila utemeljena (a još je i danas) na:
◦ pentatonskom sustavu
◦ kromatskoj ljestvici

 obje ljestvice pronalazimo u raznim kulturama

 kasnije su izvor inspiracije mnogih skladatelja različitih

nacionalnosti

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 u Indiji se takoĎer koristila pentatonika
 glazbala vina – citra i zvona koja su danas takoĎer
glazbalo simfonijskog orkestra

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 od Hebrejaca srednjovjekovna katolička crkva preuzela
je oblike zborskog pjevanja i pjevanje psalama

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 najrazvijeniju glazbenu kulturu su imali Grci

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 grčki ljestvični sustav
postaje temelj kasnijih
ljestvica
◦ ljestvicama su davali
nazive prema
pokrajinama (dorska,
frigijska, lidijska)
 kasnije se ti isti nazivi
koriste u
srednjovjekovnim
ljestvicama

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
  Grci stvaraju temelj
notnog pisma, tj.
solmizacije
◦ slična srednjovjekovnoj
solmizaciji Guida Aretinskog
kojom se danas služimo

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 srednjovjekovne crkvene ljestvice zadržavaju nazive
starogrčkih ljestvica (dorska, frigijska, lidijska,
miksolidijska, eolska i jonska)
◦ neke (dorska i frigijska) nalazimo i u hrvatskim narodnim
pjesmama

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 jonska i eolska ljestvica
čine temelj glazbe
zapadne civilizacije
◦ jonska ljestvica je
identična durskoj ljestvici
◦ eolska ljestvica istovjetna
prirodnoj molskoj ljestvici

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 u srednjem vijeku postavljeni su i temelji notnog
sistema
 Guido Aretinski iz Italije
◦ odredio je da se prva notacija ( neume) bilježi na četiri crte
 na početku je stavljao ključeve koji su označavali apsolutnu
visinu tonova
◦ osmislio je i Guidovu ruku, koja je služila pjevačima da se
lakše prisjete melodije koju trebaju otpjevati
doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena
pedagogija
 Guido Aretinski
◦ izumitelj je i solmizacije
(ut-re-mi-fa-sol-la)
 s malim izmjenama služimo
se još i danas
 utemeljena na početnim
slogovima stihova Himne
Svetome Ivanu iz 8.st. koje je
upotrebljavao kao simbole
stupnjeva u heksakordu

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
  srednjovjekovnu
svjetovnu glazbu stvaraju
trubaduri u Francuskoj i
Minnesängeri u
Njemačkoj
◦ i jedni i drugi bili su plemići
koji su samostalno stvarali
tekst i glazbu
◦ tematika njihovih pjesama je
najčešće bila ljubavna

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
  glazbu za niže slojeve
stvaraju putujući
glazbenici, tzv. žongleri,
koji su ujedno bili i
zabavljači

 glazba trubadura,
Minnesängera i putujućih
glazbenika bila je
jednoglasna, no u
srednjem vijeku stvaraju
se temelji višeglasja

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 Organum
◦ najraniji oblik višeglasja prvi puta se spominje u Irskoj
 Diskantus
◦ savršeniji oblik višeglasja javlja u Francuskoj

 različiti oblici višeglasja prisutni su u glazbenoj praksi i

kod drugih naroda (Island, Portugal, Južna Afrika)

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
  najpopularnije
renesansno glazbalo
lutnja
 perzijsko-arapskog
podrijetla, koje su Arapi
donijeli u Španjolsku i na
Siciliju, odakle se proširila
Europom

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 sve novonastale barokne
vrste (suita, sonata i
koncert, opera, oratorij i
kantata) podrijetlom su
iz Italije

 suita, čije je jezično

podrijetlo francusko
 sastoji od plesova različitih
europskih naroda
(allemande – Njemačka,
courante – Francuska,
gigue – Irska, sarabande –
Španjolska, menuet –
Francuska, i dr.)

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 najvažniji instrument baroka je klavičembalo, skraćeno
čembalo
◦ naziv (clavicembalo) takoĎer potječe iz talijanskog jezika
◦ engleski naziv za isto glazbalo harpsichord, a francuski
clavecin

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 u razdoblju baroka počinju se zapisivati oznake tempa i
dinamike čije oznake takoĎer potječu iz talijanskog
jezika

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
  u razdoblju klasicizma
nastaju
◦ opera buffa (komična opera)
čiji je naziv takoĎer
talijanskog podrijetla

◦ balet (tal. balletto) postaje

dio opere

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 u okviru romantizma
javlja se nacionalni stil
◦ u mnogih naroda (MaĎari,
Česi, Hrvati, Rumunji,
Poljaci, Nijemci, Talijani i
dr.) dolazi do buĎenja
nacionalne svijesti te se bore
za nacionalni identitet
 glazba je bila sredstvo
pomoću kojeg su buĎeni
domoljubni osjećaji

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
  u to vrijeme nastaju prve
nacionalne opere
◦ hrvatska Ljubav i zloba
Vatroslava Lisinskog,
ruska Ivan Susanjin
Mihaila Glinke, češka
Prodana nevjesta Bedřicha
Smetane, i dr.

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
  u razdoblju romantizma
glazba se počinje dijeliti
na ozbiljnu i zabavnu u
okviru koje nastaje nova
vokalno-instrumentalna
vrsta, opereta (tal. mala
opera)
◦ javlja se sredinom 19. st.
istovremeno u Beču
(Austrija) i Parizu
(Francuska)

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 u 20. stoljeću podjela
glazbe na ozbiljnu i
zabavnu dovedena je do
krajnosti
 u ozbiljnoj glazbi javlja
se istodobno više
raznovrsnih stilova
◦ dodekafonija, serijalna
glazba, minimalizam,
konkretna glazba,
elektronička glazba,
neoklasicizam, i dr.

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 u zabavnoj glazbi nastaju
u Americi vrste kao što
su:
◦ jazz
◦ mjuzikl
◦ filmska glazba
◦ rock glazba

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
  zahvaljujući novim
komunikacijama, Europa
više nije središte razvoja
glazbene umjetnosti, već
skladatelje nadahnjuje
◦ afrička i azijska glazba, kako
u ozbiljnoj, tako i u
zabavnoj glazbi (world
music)

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 Afrikanci  Irci
 Amerikanci  IslanĎani
 Arapi  Kinezi
 Austrijanci  MaĎari
 Česi  Nizozemci
 Egipćani  Nijemci
 Englezi  Poljaci
 Francuzi  Rumunji
 Grci  Rusi
 Hebrejci  Španjolci
 Hrvati  Talijani
 Indijci
doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,
Glazbena pedagogija
 nastava glazbe u osnovnoj školi i gimaziji te prisutan
otvoreni kurikulum utemeljeni su na interkulturalizmu

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić, Glazbena

pedagogija
 „suvremeno društveno-kulturno
okruženje pretpostavlja odgoj i
obrazovanje odgovorne, istinoljubive,
tolerantne i solidarne osobe, osobe
stvaralačkoga duha, s dubokim
osjećajem za očuvanje nacionalne i
kulturne baštine, te poštivanje
vrijednosti drugih kultura i naroda“
(Nastavni plan i program za osnovnu
školu, 2006)

Načelo interkulturalnosti

“Upoznavanjem glazbe vlastite kulture i glazbi

svijeta učenici razvijaju svijest o različitim, ali
jednako vrijednim pojedincima, narodima,
kulturama, religijama i običajima.” (Kurikulum
predmeta GK i GU, 2019)

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,

Glazbena pedagogija
 izbor pjesama (1.-4. r.) i skladba (1.-8. r.) u Nastavnom
planu i programu za nastavu GK iz 2006. i skladba u
Nastavnom programu za nastavu GU iz 1994. je
multinacionalan
 Kurikulum predmeta nastave GK i GU iz 2019. ne sadrži
popise pjesama i skladba, no navodi se intekulturno
načelo kao polazište organiziranja nastave

◦ pjevanje pjesama i slušanje skladba hrvatskog
podrijetla pridonosi razvijanju svijesti o vlastitom,
hrvatskom identitetu
◦ pjevanje pjesama i slušanje skladba stranog podrijetla
pridonosi upoznavanju drugih kultura odnosno
interkulturizmu, tj. interkulturnom odgoju

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,

Glazbena pedagogija
 interkulturna
kompetencija

ostvarivanje kulturni
uspješne identitet
meĎusobne svakog
komunikacije pojedinca

interkulturni odgoj

postajemo
rješava
svjesni
probleme
različitih
suživota meĎu
kultura koje
različitim
priznajemo i
skupinama
prihvaćamo
pridonosi
upoznavanju i
razumijevanju
drugih kultura
doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,
Glazbena pedagogija
 nastava glazbe:

multikulturalna i
multiglazbena

 povezati :

školska glazbena iskustva

izvanškolska glazbena
iskustva

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,

Glazbena pedagogija
 interkulturni pristup nastavi glazbe:
◦ proučavanje i upoznavanje različitih glazbenih
kultura
◦ komparativno promatranje glazbe različitih
kultura
◦ odnos takve glazbe prema kulturama iz kojih
potječu

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,

Glazbena pedagogija
doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,
Glazbena pedagogija
 Svrha: upoznavanja glazbe i kulture drugih naroda
◦ pridonose interkulturalnom odgoju u nastavi glazbe
 Nastavne jedinice:
◦ Ruska glazba
◦ Francuska glazba
◦ Austrijska glazba
◦ Utjecaj romske kulture na europsku glazbu
◦ Španjolska glazba – flamenco
◦ Mađarska glazba
 Zadaci:
◦ upoznati rusku, francusku, austrijsku, mađarsku i španjolsku glazbenu
kulturu
◦ uočiti utjecaj romske kulture na europsku glazbu

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,

Glazbena pedagogija
Nastavna jedinica: Ruska glazba
Zadaci:
- naučiti pjevati pjesmu Kišica (Vera Gerčik)
- slušati skladbu Koračnica iz Jazz Suite br. 2 D. Šostakoviča
- slušati rusku narodnu pjesmu Breza (balalajka)
- upoznati ples kazačok putem video zapisa.
Tijek sata
Uvodni dio
• Igrati igru Dan – nod (sviranje visokih – dubokih tonova na sintisajzeru). Na duboki ton učenici čučnu, na visoki ton ustanu. Može se igrati
na ispadanje i proglašavanje pobjednika.
• Slušati zvukove vjetra, oluje i kiše.
Glavni dio
• Upoznati i naučiti pjevati pjesmu Kišica (Vera Gerčik). Uz pjesmu izvoditi pokrete koje su osmislili učenici ili ih je osmislio učitelj.
• Slušati skladbu Koračnica iz Jazz Suite br. 2 D. Šostakoviča.
Zadaci:
1. slušanje: izvođači, tempo, dinamika i karakter.
Učenici zaključuju da skladbu izvodi orkestar, umjereno brzo i glasno. Navesti učenike na zaključak bi se uz skladbu moglo koračati.
Izgovoriti, napisati na ploču, zajednički pročitati naziv skladbe i skladatelja. Razgovarati o pojmu koračnice, tj. da je to vrsta skladbe uz koju se
korača i da su najčešde vojničke koračnice.
2. slušanje: učenici koračaju u tempu i ritmu skladbe.
• Uočiti da su pjesmu Kišica i skladbu Koračnica osmislili ruski autori. Redi da je Rusija država, kao i Hrvatska. Pokazati na karti.
• Slušati rusku narodnu pjesmu Breza u izvedbi balalajke. S učenicima opisati instrument uz pomod fotografije. Uočiti trokutasti oblik te da
instrument pripada grupi žičanih instrumenata.
• Gledati video zapis ruskog narodnog plesa kazačok. Uočiti s učenicima da se ples pleše u paru, zatim promjenu tempa, od sporijeg ka
bržem, i da su za ples karakteristični čučnjevi i poskoci.
Završni dio
• Ponavljanje glazbene igre uz pjesmu Kišica.
• Pjevanje pjesme Kišica – pojedinačno, u paru ili u grupi.

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,

Glazbena pedagogija
Nastavna jedinica: Francuska glazba
Zadaci:
- naučiti pjevati pjesmu Blistaj, blistaj, zvijezdo mala
- slušati skladbu Fosili Camille Saint-Saënsa
- upoznati Valcer iz baleta Copelia L. Delibesa putem video zapisa (klasični balet)
- upoznati francuski dvorski plesa menuet putem video zapisa.
Tijek sata
Uvodni dio
• Sat započeti tako da svi učenici stanu u krug. Učitelj improvizira melodijske fraze (slogom na) koje učenici ponavljaju, a potom svaki učenik
sam osmišljava i izvodi frazu koju zatim ostali ponavljaju.
Glavni dio
• Upoznati i naučiti pjevati pjesmu Blistaj, blistaj, zvijezdo mala. Razgovarati o sadržaju pjesme. Zaključiti da se radi o francuskoj narodnoj
pjesmi. Objasniti da je Francuska država, tj. usporediti pojmove Hrvatska – Francuska. Pokazati na karti.
• Slušati stavak Fosili Camille Saint-Saënsa.
Zadaci:
1. slušanje: tempo, dinamika i izvođači.
Učenici uočavaju da se skladba izvodi brzo, srednje glasno i glasno te da skladbu izvodi manji orkestar – klarinet, ksilofon, dva klavira, gudački
instrumenti. Razgovarati o instrumentima uz pomod fotografija. Slušati još jednom, ako je potrebno, kako bi se uočili instrum enti.
Izgovoriti, napisati na ploču, zajednički pročitati naziv stavka i skladatelja. Uočiti da je skladatelj Camille Saint-Saëns iz Francuske.
2. slušanje: uočavanje ksilofona.
Učenici podižu ruku na svako javljanje ksilofona.
3. slušanje: oblik skladbe.
Zajednički se određuje oblik skladbe: A B A C A.
Učenici koji žele, prate i na shemi pokazuju oblik skladbe na ploči.
• Gledati video zapis klasičnog baleta (npr. Valcer iz baleta Copelia L. Delibesa). Redi učenicima da je balet nastao u Francuskoj te da je za
njegov nastanak zaslužan francuski kralj Louis XIV (Kralj Sunce).
• Gledati video zapis francuskog dvorskog plesa menuet. Uočiti da se ples pleše vrlo sitnim, profinjenim koracima i pokretima.
Završni dio
• Učenici de u parovima plesati menuet.
• Pjevanje pjesme Blistaj, blistaj, zvijezdo mala – pojedinačno, u paru ili u grupi.
doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,
Glazbena pedagogija
Nastavna jedinica: Austrijska glazba
Zadaci:
- naučiti pjevati pjesmu Prijateljstvo pravo
- slušati pjesmu Čežnja za proljedem W. A. Mozarta
- slušati jodlanje
- slušati i gledati bečki valcer uz skladbu Na lijepom plavom Dunavu J. Straussa .
Tijek sata
Uvodni dio
• Sat započeti tako da svi učenici stanu u krug. Učitelj pljeskanjem izvoditi ritamske fraze koje učenici ponavljaju, a potom to pojedinačno
rade učenici uz ponavljanje ostalih.
Glavni dio
• Upoznati i naučiti pjesmu Prijateljstvo pravo. Razgovarati o prijateljstvu. Utvrditi da je riječ o austrijskoj narodnoj pjesmi. Objasniti da je
Austrija država, tj. usporediti pojmove Hrvatska – Austrija. Pokazati na karti.
• Slušati pjesmu Čežnja za proljedem W. A. Mozarta.
Zadaci:
1. slušanje: izvođači.
Nakon slušanja zaključiti da pjesmu izvodi dječji zbor uz pratnju klavira.
2. slušanje: tempo i dinamika.
Razgovorom ustanoviti da je izvedba umjereno brza, tiha i srednje glasna.
Pročitati tekst pjesme i uočiti nepoznate riječi te razgovarati o sadržaju pjesme.
Redi naziv pjesme (Čežnja za proljedem) te ime i prezime skladatelja (Wolfgang Amadeus Mozart). Učenici glasno ponavljaju za učiteljem.
Napisati ime i prezime skladatelja i naziv pjesme na ploču. Uočiti da je skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart iz Austrije.
• Slušati primjer za jodlanje, tj. posebni način pjevanja u planinama Austrije koji su izvodili pastiri.
• Slušati (učenici de uočiti da se uz ovu skladbu može plesati), a potom gledati video zapis bečkog valcera Na lijepom plavom Dunavu J.
Straussa. Zaključiti da se radi o plesu koji je uvijek u trodobnoj mjeri.
Završni dio
• Učenici de u parovima plesati bečki valcer uz skladbu Na lijepom plavom Dunavu.
• Pjevanje pjesme Prijateljstvo pravo – pojedinačno, u paru ili u grupi.

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,

Glazbena pedagogija
Nastavna jedinica: Utjecaj romske kulture na europsku glazbu
Zadaci:
- slušati uvertiru opere Carmen G. Bizeta
- slušati MaĎarski ples br. 5 J. Brahmsa.
- slušati i gledati Zbor Cigana iz opere Trubadur G. Verdija.
- slušati i gledati flamenco.
Tijek sata
Uvodni dio
• Slušati uvertiru opere Carmen G. Bizeta. Učitelj s učenicima uvježba glazbenu igru uz slušanje skladbe – kretanje uz glazbu,
tzv. voĎeno kretanje (pokreti – koračanje, pljeskanje, tapkanje, …).
• Izgovoriti, napisati na ploču, zajednički pročitati naziv opere i skladatelja. Uočiti da je skladatelj G. Bizet iz Francuske te da je
ulomak uvod opere Carmen čija se radnja temelji na životu Roma.
Glavni dio
• Slušati MaĎarski ples br. 5 J. Brahmsa.
Zadaci:
1. slušanje: izvoĎači, dinamika i utjecaj narodne glazbe.
Učenici uočavaju simfonijski orkestar, glasnu i srednje glasnu dinamiku i utjecaj maĎarske narodne glazbe, tj. plesa čardaša
koji je nastao pod utjecajem maĎarskih Roma.
2. slušanje: učenici će napraviti „vlak“, uhvativši se jedan iza drugoga te će hodati u tempu i uočiti da se tempo skladbe
mijenja.
• Slušati Zbor Cigana iz opere Trubadur G. Verdija.
Zadaci:
1. slušanje: tempo, dinamika i izvoĎači.
Učenici uočavaju da se skladba izvodi umjereno polagano, srednje glasno i glasno te da ju izvode mješoviti zbor i orkestar.
2. slušanje: uočavanje talijanskog jezika.
3. slušanje: gledanje video zapisa istoimenog ulomka opere.
Izgovoriti, napisati na ploču, zajednički pročitati naziv opere i skladatelja. Uočiti da je skladatelj G. Verdi iz Italije te da je
ulomak dio opere Trubadur čija se radnja temelji na životu Roma.
• Slušati flamenco skladbu A mi no me gustan las rubias (ili neku drugu).
Zadaci:
1. slušanje: izvoĎači i vrsta glazbe.
Učenici uočavaju da se skladba izvodi na gitari i kastanjetama. Uz pomoć fotografije opisati instrumente. Razgovarati o
podrijetlu gitare (Španjolska) i flamenco glazbi kao glazbi španjolskih Roma.
2. slušanje: gledanje video izvedbe flamenco plesa. doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,
Završni dio Glazbena pedagogija
Zadatci: upoznati flamenko glazbu slušanjem različitih skladbi i gledanjem
video-zapisa.
Tijek sata
Uvodni dio
 Slušati skladbu Bulerias Paca de Lucie. Učenici će prepoznati izvođače
(gitara), uočiti mjesto nastanka skladbe (Španjolska), i otkriti vrstu
glazbe kojoj skladba pripada (flamenko).
 Najaviti da će se tijekom sata upoznati s flamenkom (španjolskom
glazbom).
Glavni dio
 Slušati skladbu Tañi Paca de Lucie. Učenici će tijekom slušanja uočiti i
druga glazbala osim gitare (kastanjete, druga gitara). Tijekom razgovora
otkriti postojbinu flamenka (Andaluzija), zaključiti da je flamenko
izrastao iz različitih kultura (arapske, židovske, bizantske…), da su gitara
i kastanjete španjolska nacionalna glazbala.
 Slušati skladbu Esa Gitana Morena Camarona de la Isle i Paca de Lucie i
uočiti novost (tekst, odnosno ljudski glas). Zaključiti da je flamenko u
svojim početcima bio vokalna glazba, ali da svjetsku popularnost duguje
gitari odnosno gitaristima.
 Slušati skladbu Zyryab Paca de Lucie i uočiti veći izvođački sastav
(gitare, flauta, klavijature, bas gitara, udaraljke). Zamijetiti utjecaj džez-
glazbe na flamenko.
 Pogledati primjer Farruco i Paco de Lucia Live in Berlin. Zaključiti da se
uz flamenko vrlo često i pleše. Navesti neke od brojnih plesova flamenka
(npr. soleares, sevillanas, tarantos, farruca…)
Završni dio
 Slušati Habaneru iz opere Carmen G. Bizeta i zaključiti da su mnogi
europski skladatelji u svojim djelima koristili elemente španjolskog
folklora.
doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,
Glazbena pedagogija
Zadatci: upoznati mađarsku glazbu slušanjem različitih skladbi i uočiti njen
utjecaj na glazbu europskih skladatelja
Tijek sata
Uvodni dio
 Slušati posljednji, četvrti dio skladbe za violinu i orkestar
Zigeunerweisen Pabla de Sarasatea (može i bilo koji od prva tri). Osim
izvođača uočiti utjecaj folklora (mađarski).
 Najaviti da će se tijekom sata upoznati mađarska romska glazba.
Glavni dio
 Slušati skladbu Madocsai verbunk és friss Dékija Lakatosa i otkriti
izvođače (violina i orkestar). Zaključiti da je verbunkos glazba iz 19.
stoljeća objedinjavala tradicionalnu mađarsku glazbu, orijentalno-
balkansku i slavensku glazbu.
 Slušati skladbu Ernő ˝Csengő Gallyasa Lakatosa i prepoznati zvuk
cimbala. Zaključiti da su tradicionalni instrumenti u mađarskoj glazbi
violina i cimbal.
 Slušati Monti Csárdás Sándora Lakatosa. Izdvojiti čardaš kao jedan od
najpopularnijih mađarskih plesova.
Završni dio
 Slušati Mađarski ples br. 5 J. Brahmsa i (ili) Mađarsku rapsodiju br. 10
F. Liszta. Istaknuti da su napjevi mađarskih Roma nadahnuli veliki broj
europskih skladatelja.
doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,
Glazbena pedagogija
 Šulentić Begić, J. (2015) Interkulturalni odgoj i nastava glazbe u prva četiri
razreda osnovne škole. U MeĎunarodna znanstveno-stručna konferencija.
Položaj Roma u odgoju i obrazovanju, Mlinarević, V., Brust Nemet, M.,
Bushati, J. (ur.). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, 455-484.
 Begić, A. (2015) Romska glazba u nastavi glazbene umjetnosti. U: Mlinarević,
V., Brust Nemet, M., Bushati, J. (ur.), Obrazovanje za interkultruralizam:
Položaj Roma u odgoju i obrazovanju/Intercultural Education: The Position of
Roma in Education. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, 433-442.
 Šulentić Begić, J. (2010) Glazba i interkulturalnost. U Zbornik radova s 2.
meĎunarodne znanstvene konferencije Obrazovanje za interkulturalizam,
Peko, A., Sablić, M., Jindra, R. (ur.). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku / Nansen Dijalog Centar
Osijek, 327-340.

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić,

Glazbena pedagogija