PISANA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA Redni broj sata:

Škola: Razred: IV

Nastavni predmet: Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost

a) Didaktičko-metodičke odrednice nastavne jedinice

Nastavna cjelina: Književnost
Nastavna tema: Čitanje i interpretacija književnog teksta
Nastavna jedinica: IKT ''Reumatični kišobran'' Željka Horvat- Vukelja (sadržajna analiza)
Tip sata: Obrada novog nastavnog gradiva
Nastavne metode: Usmeno izlaganje, samostalan rad, rad na tekstu, razgovor, pismeni rad
Pristup nastavi: Interaktivno učenje
Oblici rada: Frontalni, individualni, grupni
Kartice sa slovima, nastavni listovi, tabla, kreda, udžbenik, isprintan tekst
Nastavna sredstva i pomagala:
''Reumatični kišobran, projektor, laptop, PWP prezentacija, magneti
Korelacija: Likovna kultura, Moja okolina
Lokacija: Učionica
b) Cilj i zadaci nastavnog sata
Cilj nastavnog sata:
Učenici će biti osposobljeni za čitanje, čitanje po ulogama, te interpretaciju književnog teksta uočavajući, klasificirajući
i razumijevajući elemente sadržajne (predmetne) analize teksta ''Reumatični kišobran'' Željke Horvat-Vukelja.

Zadaci nastavnog sata:

 Obrazovni:

 Učenici će biti osposobljeni za  Učenici će moći uočiti dijelove i cjeline dramskog

samostalno čitanje, čitanje dramskog teksta, uočiti slijed događaja, prepoznati likove,
teksta, doživljavanje i tumačenje sadržaja njihove osobine i postupke

 Učenici će usvojiti ključne pojmove o  Učenici će moći uočiti i razumjeti značenje i pouke
osnovnim karakteristikama igrokaza dramskog teksta, obogatit će svoj riječnik novim
pojmovima

 Funkcionalni:

 Učenici će razvijati vještinu čitanja, te  Učenici će razvijati sposobnost izražavanja kroz

sposobnosti razumijevanja pročitanog
 Učenici će razvijati sposobnost vizuelnog
zapažanja, uočavanja bitnih pojedinosti
kreativno usmeno izražavanje poistovjećujući se sa
ulogama u igrokazu
 Učenici će razvijati sposobnosti zaključivanja uz
aktivno učešće misaonih operacija- analize, sinteze,
apstrakcije, identifikacije i generalizacije pri
sadržajnoj analizi te izvođenju teme i poruke
dramskog teksta

 Odgojni:

 Učenici će razvijati ljubav i pozitivan  Učenici će razvijati osobine pozitivnog karaktera

odnos prema pisanoj riječi i dramskom
tekstu kao književnoj formi
 Učenici će razvijati interes za čitanje,
glumu, učenje i pisanje
ličnosti
 Učenici će razvijati pozitivan odnos prema
prijateljima, i imati će potrebu da saznaju više o
životu, o sebi, okolini u kojoj žive i da sudjeluju u
aktivnostima koje će poboljšati kvalitet života
 c) Sintetička struktura nastavnog sata
 Uvodni dio sata:
- Igra ‘’Slagalica’’ gdje svaki učenik od ispremještanih slova na karticama sastavlja riječ
- Razgovor o datim riječima i uočavanje veza
- Najava nastavne jedinice
 Glavni dio sata:
- Izvođenje igrokaza ‘’Reumatični kišobran’’
- Emocionalna pauza i izlaganje o dramskom tekstu
- Razgovor o iskustvima učenika o odlasku u pozorište
- Podjela uloga i čitanje teksta po ulogama
- Globalna analiza dramskog teksta
- Uočavanje osnovnih odrednica književnog, dramskog teksta (mjesto radnje, vrijeme
radnje, likovi, osobine likova)
- Uočavanje nepoznatih riječi i pojašnjavanje istih
- Grupni rad
- Analiza grupnih radova
- Zajedničko pronalaženje teme i pouke dramskog teksta
 Završni dio sata:
- Strategija ‘’Slobodnog pisanja’’
- Izlaganje napisanog
- Zadavanje domaće zadaće

d) Analitička struktura nastavnog sata

Uvodni dio sata:

U uvodnom dijelu sata igra se igrica ''Slagalica''. Učiteljica učenicima dijeli kartice sa različitim
slovima. Svaki učenik dobije snop kartica jednake boje, od kojih oni moraju da sastave najdužu
riječ koristeći sva slova. Svaki učenik sastavlja jednu riječ. Riječi koje moraju sastaviti su:
KIŠOBRAN (na plavim karticama), SUNCOBRAN (na žutim karticama), CVIJEĆE (na
crvenim karticama), PRIJATELJI (na ljubičastim karticama).
Učiteljica nakon toga pita učenike koje riječi su sastavili, te ih ona prikazuje na projektovanom
slajdu PWP prezentacije. Koristeći strategiju ''Predviđanje na osnovu pojmova'', učenici imaju
zadatak da na kreativan i slikovit način dovedu u smislenu vezu neke od sastavljenih pojmova.
(Npr. Kišobran i suncobran nas štite od vremenskih neprilika. Pravi prijatelj će nam uvijek
ponuditi da stanemo s njim pod kišobran. Na suncobranima je često naslikano cvijeće. Pravi
prijatelji su kao cvijeće- lijepi i nježni.)
Učiteljica na tabli zapisuje nekoliko najkreativnijih odgovora, te najavljuje nastavnu jedinicu i
piše zapis na tabli:
IKT ''Reumatični kišobran''
Željka Horvat-Vukelja
Glavni dio sata:

U glavnom dijelu sata učiteljica najavljuje izvođenje igrokaza ''Reumatični kišobran'' koji su
ranije spremili učenici.
Nakon izvođenja igrokaza slijedi emocionalna pauza. Zatim učiteljica pomoću PWP
prezentacije objašnjava osnovne karakteristike igrokaza. Objašnjava da je igrokaz dramsko
djelo namjenjeno za dječije izvođenje na sceni. Pita učenike znaju li gdje se izvode igrokazi ili
predstave. Nakon toga, kroz razgovor o njihovim iskustvima zaključuje da u igrokazu likovi
razgovaraju na pozornici, a da glumci likove predstavljaju igrom i na pozornici na taj način
prikazuju tekst. Naglašava da prava pozornica postoji u pozorištu, te da se igorkazi izvode pred
publikom. Kroz izlaganje im prikazuje slike na PWP prezentaciji.
Učiteljica nakon izlaganja dijeli uloge učenicima kako bi dramski tekst pročitali još jednom, te
da mogu zapamtiti više detalja. Naglašava im da zapišu ili zabilježe nepoznate riječi kako bi
mogli da ih pojasne nakon čitanja dramskog djela.
 REUMATIČNI KIŠOBRAN

KIŠOBRAN (polako i teško se otvara; kašljuca): Joj...kako to boli. Svako jutro se sve teže
otvaram. Jednog dana se više neću moći ni pomaknuti. Onda će me jednostavno baciti u smeće.
Adio, stari, odslužio si svoje. Nitko neće ni pomisliti koliko se kiše izlilo na moja leđa...(Kašlje).
Ta prokleta dosadna kiša. Ona mi je kriva za reumu. (Jako kašlje.)Koliko sam prehlade zbog nje
navukao, koliko hunjavice i gripe. Ali najgore je s tom reumom. Da mi se bar dobro isunčati,
bilo bi mi lakše. Ali ne, kišobran ne smije ići van po suncu, svi bi mu se smijali. Kad je lijepo
vrijeme, on mora čučati u mračnom ormaru. Izgleda da me takav crni dan čeka i danas. Evo, da
pogledam kroz prozor...Sunce će svaki čas izići, sve će preplaviti svjetlo i toplina, a ti,
kišobrane, u mračni, hladni ormar. (Kašlje.)
ŽUTI CVIJET (nalazi se sa ostalim cvjetovima ispod prozora): Tko kaže da se moraš
zatvoriti u kuću?
NARANČASTI CVIJET: Izađi i ti u šetnju.
BIJELI CVIJET: Sunčaj svoje bolesne kosti. Bit će ti lakše.
KIŠOBRAN: Ali što je vama, cvjetovi? Zaboravljate tko sam ja. Obični crni kišobran.
(Kašlje)
ŽUTI: To sad nije važno. Hajde, izađi van!
KIŠOBRAN: Kako ću ovako ružan, crn i još k tome star?
ŽUTI: Dosta s tim tvojim glupostima! Kao da su svi na svijetu lijepi i mladi.
KIŠOBRAN: Ali tko je ikada vidio kišobran da šeta po suncu? I to crni kišobran?
PLAVI: A da si suncobran, bi li onda izišao?
KIŠOBRAN: Naravno da bih. Ali ja nisam suncobran i gotovo. Nemamo više što o tome
pričati.
ŽUTI: Bez brige, prijatelju, ti ćeš uskoro postati suncobran. Lijepi šareni suncobran. Sagni se
malo...Poklanjam ti svoju žutu boju. Žutu kao izlazak sunca. (Dok to žuti cvijet govori, dotle
jedan rekviziter pribadačom pričvrsti na kišobran dva žuta kolaž papira.)
KIŠOBRAN: Hvala ti žuti cvijete ali ja...(Kašlje) Ja ne znam što ću s tvojom bojom.
NARANĆASTI: Nemoj još zahvaljivati. Samo čekaj i gledaj. Ja ti dajem svoju narančastu
boju . Narančastu kao što je zalazak sunca.
BIJELI: A ja ti dajem svoju bijelu boju. Bijelu poput snijega...
PLAVI: Od mene plavu boju. Plavu kao tajnovito i šutljivo more.
KIŠOBRAN (ushićen je i zbunjen): Pa ja...ja sam postao suncobran. Pravi suncobran!
ŽUTI: Da, divni šareni suncobran.
KIŠOBRAN: Kosti me više ne bole, evo, mogu se tako lako kretati. Ni prehlađen više nisam.
Hvala vam, cvjetovi, vi ste promjenili moj život, vi ste...
LJUBIČASTI: Nemoj nam toliko zahvaljivati. Radije odmah otiđi u šetnju, iskoristi sunce.
KISOBRAN (vrti se radosno): Ići ću na šetalište uz obalu. I na plažu ću ići. Ljubit' ću se sa
svakom sunčevom zrakom. Kakva li je sreća biti suncobran! Juhuuu!
Željka Horvat-Vukelja

Nakon pročitanog teksta po ulogama, slijedi globalna analiza dramskog teksta primjenom
metode razgovora.
Učiteljica pita učenike:
1. O čemu se govori u ovom dramskom djelu? (O kišobranu.)
2. Gdje se odvija radnja ovog dramskog djela? (Radnja se odvija u kući pored prozora i
ispod prozora.)
3. Koji likovi se spominju? (Spominje se kišobran, Žuti cvijet, Narančasti cvijet, Plavi
cvijet, Bijeli cvijet i Ljubičasti cvijet.)
 4. Kakav je kišobran bio? (Kišobran je bio reumatičan.)
5. Ko je kriv za njegovo stanje? (Za njegovo stanje kriva je kiša.)
6. Kakvi su bili cvjetovi? (Cvjetovi su bili darežljivi i dobri prijatelji)
7. Ko se ne slaže sa kišobranom kad kaže da će ''u mračni, hladni ormar''. (Ne slaže se Žuti
cvijet)
8. Šta kaže žuti cvijet? (Žuti cvijet proturiječi kišobranu i kaže ''Tko kaže da se moraš
zatvoriti u kuću''?)
9. Šta ostali cvjetovi govore kišobranu? (Govore mu da iziđe vani na sunce, da na svijetu
nisu svi mladi i lijepi.)
10. Kako reaguje kišobran? (Kišobran se dvoumi i opire prijedlozima cvjetova.)
11. Šta cvjetovi urade na kraju? (Cvjetovi na kraju kišobranu daju svoje boje i pomognu mu
da postane šareni suncobran)
12. Kako se osjeća kišobran? (Kišobran je presretan.)
13. Šta je prava ljepota?
14. Da li je vrijedilo postati suncobran?

Dok razgovara sa učenicima, na PWP prezentaciji im prikazuje odgovore na pitanja popraćene

adekvatnim slikama. Učiteljica zatim pita učenike koje nepoznate riječi su zabilježili, i učenici
navode sljedeće, a učiteljica riječi piše na tabli, te za svaku daje objašnjenje:
- ADIO- Adio na Talijanskom jeziku znači zbogom.
- REUMA- Reuma je upalno oboljenje kostiju, mišića, zglobova. Reumatičan je onaj koji
pati od tog oboljenja.
- HUNJAVICA- Hunjavica je tegoba začepljenog nosa prilikom prehlade.
- REKVIZITER- Osoba koja raspoređuje rekvizite (pomoćna sredstva i pomagala)
prilikom izvođenja igrokaza.

Nakon analiziranja dramskog teksta, slijedi grupni rad učenika. Učiteljica dijeli učenike u četiri
grupe, prema boji kartica koje su dobili na početku. Svi učenici s plavim karticama sjedaju na
mjesto gdje im učiteljica pokaže. Učenici sa ostalim karticama se također tako grupišu, te im
učiteljica dijeli papire u boji grupe, formata A4 sa objašnjenjem zadataka koje ona posebno čita
svima, te naglašava da trajanje grupnog rada iznosi 5 minuta.
PRVA GRUPA (plave kartice) se naziva KIŠOBRAN.
Zadatak prve grupe jeste da izdvoje pozitivne situacije iz dramskog teksta i napišu ih na papir,
te da izdvoje tačnu rečenicu ili dvije iz teksta gdje su uočili pozitivnu situaciju.
DRUGA GRUPA (žute katrice) se naziva SUNCOBRAN.
Zadatak druge grupe jeste da izdvoje negativne situacije iz dramskog teksta i napišu ih na papir,
te da izdvoje tačnu rečenicu ili dvije iz teksta gdje su uočili negativnu situaciju.
TREĆA GRUPA (crvene kartice) se naziva CVIJEĆE.
Zadatak treće grupe je da izdvoje zanimljive situacije iz dramskog teksta i napišu ih na papir, te
da izdvoje tačnu rečenicu ili dvije iz teksta gdje su uočili zanimljivu situaciju.
ČETVRTA GRUPA (ljubičaste kartice) se naziva PRIJATELJI.
Zadatak četvrte grupe jeste da kraju dramskog teksta dodaju još jedan lik čije će pojavljivanje
izmjeniti kraj radnje.

Učiteljica obilazi grupe, te nadgleda rad i daje detaljnije upute ukoliko su potrebne.
Nakon završenog rada slijedi izlaganje i analiza. Sve papire nakon izlaganja kači magnetima na
tablu.
Prva grupa izlaže pozitivne situacije gdje su učenici naveli prijateljstvo i dobra djela koja
su cvjetovi učinili za kišobran, te zajedno dolaze do zaključka da su prijatelji veliko bogatstvo u
životu svakog čovjeka, te da pomažu čovjeku da ostvari svoje ciljeve i da se dobro osjeća.
Druga grupa navodi negativne situacije gdje spominju nezadovoljstvo crnog kišobrana
njegovim izgledom, njegovu reumu i samosažaljenje. Zajedno dolaze do zaključka da prava
ljepota nije vanjska ljepota nego ono što zapravo osjećamo, te da su unutrašnje vrijednosti
najvažnije.
 Treća grupa navodi koje su to zanimljive situacije koje su uočili u dramskom tekstu, gdje
izdvajaju velikodušnost cvjetova i njihovo ''poklanjanje svojih boja kišobranu'', te zajedno
dolaze do zaključka kako mi svi možemo da pomognemo drugim ljudima dijeleći im naše
pozitivne osobine poput osmijeha, lijepe riječi ili dobrog djela, te na takav način nekome
obogatiti život, uljepšati dan ili učiniti da se ljepše osjeća.
Četvrta grupa je morala u priču uvesti neki novi lik, te na osnovu njega promijeniti kraj
priče, a to sve zavisi od mašte učenika koju učiteljica mora da podstiče.

Nakon izlaganja i donošenja zaključaka, učiteljica pohvaljuje učenike i najavljuje sljedeću

kratku aktivnost u kojoj očekuje da će iskazati svoju kreativnost, te naglašava da će nagraditi
najaktivnije i najkreativnije.

Završni dio sata:

U završnom dijelu sata, strategijom ‘’Slobodnog pisanja’’,učenici moraju opisati situaciju u

kojoj su imali pomoć drugova, te šta bi se desilo da tu pomoć nisu imali. Naglašava da za
aktivnost imaju 3 minuta i dijeli im papire na kojima će da pišu.
Nakon pisanja, učenici čitaju nekoliko radova, zavisno od toga koliko vremena imaju na
raspolaganju, a ostale radove uzima i nosi kako bi ih pregledala kod kuće. Ocjenjuje najaktivnije
učenike i pohvaljuje njihovo zalaganje taj dan.

Nakon toga dijeli im domaću zadaću. Zadatak im je da napišu kratki sastav o tome šta oni žele
da postanu.

Napomene – zapažanja poslije realiziranog nastavnog sata:

Plan korištenja table

IKT ''Reumatični kišobran''
Željka Horvat- Vukelja

Kišobran i suncobran nas štite od vremenskih neprilika.

Pravi prijatelj će nam uvijek ponuditi da stanemo s njim pod kišobran.
Na suncobranima je često naslikano cvijeće. (Primjeri odgovora na smislene veze u uvodnom dijelu sata)

Nepoznate riječi (i objašnjenja)

ADIO-
REUMA-
HUNJAVICA-
REKVIZITER-
1. 2. 3. 4

Zaključak o vrijednosti prijateljstva.

 Raspored sjedenja

Student-i: Mujak Adelisa

Datum: