Dobra večer, DA festival, u ovu najljepšu pred-proljetnu večer.

Večer nabujalu novim životom,

umjetnošću, večer u kojoj bih se, da nemam glas, pustio pjesmom.
***
To se unosi u moju utopijsku fantaziju o tome kako se glazba može konzumirati: od strane ljudi koji su
izvan otvorenog uma (što u konačnici zahtijeva određenu promišljenost) i jednostavno su otvoreni za
sve što svira na zvučnom zapisu njihovih života.

Moje filozofsko uvjerenje je da je princip neizvjesnosti onaj na kojem možete graditi život. Što se tiče
glazbe, to znači da kada očekujete čuti određenu vrstu pjesme, to je upravo ono kada biste trebali čuti
nešto drugo. Ponekad to zahtijeva da se odsvira i nešto loše.
Ponavljanje, to je smrt umjetnosti.
Učinjeno je.
Umjetnik mora kopati duboko u svoju srž i izvući to.

Hvala što ste došli danas.

Valjda znate da sam bio

ovdje već nekoliko dana... U ovoj poziciji govornika,
pipajući svoj put,
pokušavam ovdje ostvariti svoju viziju.

Kako objasniti glazbu? Počeo sam se jako koncentrirati na svoju viziju,

toliko da sam izgubio vid.

Bio sam toliko fiksiran na tu tematiku glazbe...

da kad sam shvatio da su brojni filozofi naše civilizacije već naslikali tu sliku mislio da sam završio.
U svakom slučaju, inspiracija čovjeka da stvori umjetnost, poput svog bogatog krajolika radova kojima
se divimo na ovom festival ili inspiracija čovjeka da nešto napiše je umijeće pravog strijelca. Napeti
luk tako da crpi inspiraciju od velikih genija iz daleke prošlosti i ciljati u daleku budućnost.
Morao sam pustiti tu strijelu da bih mogao vidjeti sve ostale mogućnosti.
U svakom slučaju, (pošto je ovo hvalospjev glazbi) želim se zahvaliti svima koji ste došlišto ste mi
pomogli da pustim tu strijelu.

Hvala Kružoku,
jer igra Apolona mom Dionizu...u ovoj kartezijanskoj dijalektici umjetnosti i zahvaljujući svima,
jer će nas istina osloboditi.
Mislim, uh, Kierkegaard je rekao – tako dobro:
„Ja je samo ono što je
u procesu nastajanja."
Umjetnost, ista stvar.

Danas smo ovdje da se bacimo pogled na glazbu, nešto što je iskrsnulo...iz kolektivne nesvijesti
naše zajednice.

Glazba ide uz radost, veselje i te posebne trenutke u životu kada se samo želiš uvući u rupu, smežurati
se i umrijeti. Zašto? Jer ponekad moraš leći sa svojom boli.
***
Živimo u društvu opsjednutom glazbom.

Koristimo glazbu kako bi obožavali, pričali priče, slavili, radili, vježbali, izjavili ljubav i, ponekad,
mržnju, i najvažnije, plesali.
I naravno, sami stvaramo glazbu jer je to ugodno.
Tisućama godina ranije u antičkoj Grčkoj, što se glazbe tiče stvari se nisu mnogo razlikovale.
Možda su imali lire i tunike umjesto MP3 playera i traperica, no stari Grci bili su jednako opsjednuti
glazbom poput nas danas. Zapravo, glazba je bila toliko važan dio antičkog društva da u usporedbi s
njim djelujemo dosadno. Kako bi zaista razumjeli koliko je glazba bila važna starim Grcima,
upoznajmo se s malo njihove mitologije.
U starogrčkoj mitologiji, vjerovalo se da je ljudska kreativnost rezultat božanske inspiracije grupe
božica poznatih kao Muze. Dok su stručnjaci tijekom godina smatrali da je broj Muza negdje između
tri i trinaest, broj koji je standardno danas prihvaćen je 9.
Svaka Muza nadgleda svoje specifično područje umjetničke ekspertize, u rasponu od pjesme i plesa do
povijesti i astronomije… Njihova kategorizacija povijesti i astronomije kao kreativnih radnji može
djelovati čudno, no stari Grci su te discipline vidjeli kao više od pukih školskih predmeta. One su bile
znaci civilizacije u onome što se njima činilo kao vrlo barbarski svijet. Za obrazovanu, civiliziranu
osobu očekivalo se da bude vješta u svim aspektima kreativne misli inspirirane Muzama, a zajednički
medij kroz koji su te discipline poučavane, učene i rasprostranjivane bila je glazba.
Nije slučajnost što je riječ Muza jako slična riječi muzika. To je podrijetlo te riječi.
Poezija, bilo ljubavna pjesma ili epska poema o junaku koji ubija zmaja, bila je pjevana uz glazbenu
pratnju. Plesanje i pjevanje, očito, bili su praćeni glazbom. Teatar je uvijek bio kombinacija izgovorene
riječi i glazbe. Povijest je bila pripovijedana kroz pjesmu. Čak je i proučavanje astronomije bilo vezano
uz iste fizičke principe kao i glazbena harmonija, poput vjerovanja mnogih grčkih mislioca da svaki od
planeta i zvijezda stvara svoj vlastiti jedinstveni zvuk dok putuje kroz kozmos, odjekujući poput
goleme, svjetlosnim godinama dugačke gitarske žice.
No, osim u obrazovanju, glazba je bila prisutna i u drugim aspektima njihovih života. Stari su Grci
smatrali glazbu temeljem razumijevanja fundamentalne povezanosti svih stvari u univerzuumu. Ovaj
koncept povezanosti poznat je kao harmonia, i odavde dolazi riječ harmonija.
Glazba je korištena kao oblik liječenja za bolesti kao važna pratnja sportskim natjecanjima i kao
sredstvo za usklađivanje radnika dok su mukotrpno obavljali monotone ili mehaničke zadatke.
Jednu od najvažnijih primjena glazbe u starogrčkom društvu nalazimo u uvjerenju da glazba može
utjecati na ethos osobe. Riječ koju i danas koristimo, ethos su uvjerenja kojima se vodimo ili osobna
etika, način na koji se osoba ponaša prema sebi i drugima.
Grčki filozof Platon, jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih grčkih mislioca toga doba, smatrao je da
glazba ima direktan utjecaj na ethos osobe. Određene vrste glazbe mogu potaknuti osobu na nasilje,
dok druge mogu uljuljati osobu u dobroćudnu, nepromišljenu uspavanost. Prema Platonu, samo su vrlo
specifični tipovi glazbe blagotvorni za nečiji ethos. Prema Platonu, ljudi bi trebali slušati samo glazbu
koja promovira inteligenciju, samodisciplinu, i hrabrost, a sve druge vrste glazbe treba izbjegavati.
Nadalje, Platon gorljivo osuđuje svaku glazbu koja odstupa od ustaljenih glazbenih konvencija, bojeći
se da bi to vodilo do degradacije civilizacijskih standarda, kvarenja mladeži, i konačno do potpune
anarhije. Dok se Platonovi strahovi čine ekstremnima, ovakav se argument javlja i u moderno doba
kako bi se osudili glazbeni trendovi poput jazza, punka ili rapa. Što mislite, što bi Platon rekao o glazbi
koju slušate? Je li blagotvorna za vaš ethos, ili će vas degenerirati u frfljavog, nemoralnog barbarina?
Prvi album koji je nosio "crno-bijelu" oznaku Parental Advisory bilo je izdanje 1990. godine rap grupe
2 Live Crew. Do svibnja 1992. oko 225 primjeraka ploče bilo je obilježeno upozorenjem.
Kao veliki ljubitelj afričke glazbe zlatne ere sedamdesetih ne mogu se ne osvrnuti na radikalan
somalijski glazbeni ustanak.
„Sweet as broken dates“: Lost somalian tapes from the horn of africa“ u prijevodu „Slatke kao
prekinuti spojevi: Izgubljene somalijske trake s roga afrike“ su prilika da čujete popularnu glazbu
Somalije iz 1970-ih i 80-ih godina, djelomično narušenu kaotičnom politikom zemlje.
Publika koja je izvan njezinih granica uglavnom je ignorirala popularnu glazbu Somalije sedamdesetih
i osamdesetih. Događa se potres kulture: uspostava Somalijske demokratske republike 1969. pod
vodstvom predsjednika MOHAMEDA SIADA BARREA i socijalistički sustav koji je podržavao
umjetnost, ali je također promovirao nacionalizam, umanjivao slobode, često nasilno, i dovodio do
građanskog rata tijekom kojega se zemlja raspala u propalu državu. Somalijski glazbenici te burne ere
doživjeli su i ekstazu oslobođenja i teror rata, kaos i brutalnost. Budući da je Barre nacionalizirao
umjetnost, somalijska je glazba bila u vlasništvu vlade i izvodila se na državnom nacionalnom radiju ili
u somalijskom nacionalnom kazalištu u Mogadishu. Kad su Barreovi borbeni zrakoplovi napali
Somaliland, bivši BRITANSKI PROTEKTORAT u sjeverozapadnom dijelu zemlje, 1988. godine kako
bi osvetio pokret za neovisnost, BOMBARDIRAO JE RADIO HARGEIS, dom u kojem se nalazilo 50
GODINA snimljene glazbe Somalije. Prije zračnih napada, neke su trake požurile u Etiopiju. Druge su
pokopane pod zemlju.
Neke od tih traka nalaze se među 10.000 kaseta u arhivi Zaklade Crveno more u Kulturnom centru
Hargeisa, a 15 pjesama koje su iz njih izdvojene čine “Slatke kao prekinuti spojevi: Izgubljene
somalijske trake s roga Afrike" (prevedeno). Kolekcija blista vrhunskim glasovima, vrhunskim
glazbenicima i zvukovima koji su zapadnim slušateljima poznati i osvježavajuće novi. Oni pružaju
prijevoz do mjesta na kojem većina ljubitelja glazbe nikada nije bila. Kao što najbolje može u 15
pjesama, "Sweet as Broken Dates" bilježi raznolikost somalijske glazbe u njezinoj zlatnoj eri. Prije
građanskog rata, Mogadishu je bio dom sofisticirane glazbene scene gdje su se glazbenici lako kretali
među žanrovima. Američki funk, pop i soul bili su utjecaji, ali ne više od tradicionalne i moderne
somalijske glazbe, kao i zvukova Indije i Sudana. Scenom su dominirale pjevačice; žene su istaknute
u kolekciji. Njihovi se pristupi razlikuju prema potrebi. U “The Highest Mountains”, koja otvara
album, Nimco Jamaac pjeva u predanom stilu, svojim visokim glasom prenosi priču koja vuče korijene
iz nomadske kulture Roga Afrike. Suprotno tome, Hibo Nuura sadrži elektroničke zvukove i muški
zbor. Nijedna traka na "Sweet as Broken Dates" nije izrezana u studiju za snimanje; većinu su uhvatili
obožavatelji koji su mikrofon postavili uz radio. "Romeo & Juliet" grupe Sharero Band snimio je
koncertno netko tko je postavio svoj magnetofon na pozornicu. Kao što jedan somalijski novinar
navodi u svojim bilješkama: „Ove snimke nose traumu Somalije. Bez napuštanja srdačnosti i prisnosti,
prepravljene su u svojoj slomljenosti. " Rezultat je gotovo čudesan u svojoj kvaliteti. Album se lako
kreće među pjesmama duboko ukorijenjenim u tradicionalne somalijske zvukove i drugima koji
otkrivaju njihove zapadnjačke izvore. Sa svojim radostima i tugama, „Slatko kao slomljeni spojevi“
portret je složene, ali dostupne glazbene kulture čija je kontrola i uništavanje od strane vlade i
naknadnih nasilnih frakcija uskratila darovitim pristašama zasluženo priznanje, a svijet stilskoj
inventivnosti. Intrigantna poslastica, album zahtijeva izdavanje još snimaka iz zemlje čija glazbena
prošlost više ne bi trebala biti najavljivana!

Na tragu Ivarovog izlaganja, takve skladbe bi nazivam religiozne kompozicije (sanskrt: dharma – koji
je vezan zavjetom poslušnosti) koje usađuju ili povećavaju osjećaj predanosti ili sjedinjenja s
apsolutom. Skladbe herojskih stihova čine da ljudi osjete ideju ili emociju hrabrosti. Pjesme koje se
pjevaju tijekom festivala, posebno pučke smotre, tjeraju ljude na sudjelovanje, a onda ih vesele i
ohrabruju pa se glazba koja ne daje takve rezultate ne smatra dobrom glazbom za takve ciljeve tako da
glazba ima vrlo važan ljudski element i postoji rigorozna obuka, postoji i tradicija, a postoji i svrha
glazbe generiranja ugodnih emocija kod ljudi.

U glazbi postoji vrlo važno aspekt oponašanja prirode. Sada, u oponašanju prirode u bilo kojoj
umjetničkoj formi i glazbi posebno postoji kombinacija nečeg novog (invencije) i ponavljanja.
Svakako, bit glazbe nije samo pratiti prirodu koju oponaša, ali onda i dodavati u ovo oponašanje i nešto
novo čega nema u izvornom aspektu prirode pa je vrlo je važno razumjeti da je taj „dodatak“ ono što
razlikuje glazbu ili bilo koju umjetničku formu od onih vrijednih stvari u prirodi kao što su zavojnica ili
tok rijeke pa s izuzetkom nekoliko čuda od djece - umjetnost općenito, a glazba posebno, uključuje
praksu (vježbu). Ponekad redovita i rigorozna praksa u mnogim slučajevima zahtijeva nadzor
stručnjaka pa umijeće glazbe tako ima i tradiciju. Ono što razlikuje glazbu od prirode je da oblik
umjetnosti poput glazbe ne samo da traži i pronalazi lijepe stvari u prirodi, nego uključuje i ljudski
napor da pozitivno pridonese stvaranju posebne emocije (*primjer religioznih skladbi)

Pitanja za goste
Tko vas je prvi naučio tom umijeću, jeste li imali neku osobu u životu koja vam je pružila instrument u
ruke ili objasnila glavne komponente računalnog programa za stvaranje glazbe? Odakle je počeo taj
nagovor? Jeste li prije samog iskustva stvaranja glazbe znali da je to vaš poziv ili vas je netko morao
uputiti u svijet glazbe?

FIZIČKO DIGITALNO
Koje vještine imate za koje vjerujete da vas čine odličnim glazbenikom?
Imate li slabosti na kojima aktivno radite na poboljšanju?
Što je to u glazbi zbog čega se osjećate strastveno?
Opišite svoj omiljeni i najmanje omiljeni dio u životu kao glazbenik.