Apstraktan govor bitna je značajka svih

umjetnosti 20.st.
Došlo je do napretka znanosti i tehnologije
Umjetnici su skloni eksperimentu i istraživanju,
istražuju i izgrađuju vlastite stilove. Tako da
istovremeno postoje raznovrsni stilovi.
U znanosti i umjetnosti traži se istina a ne
ljepota.
Pomiješali su se utjecaji kultura iz svih krajeva
svijeta
Cijeli planet postaje jedinstven umjetnički
prostor
 - film i snimljena glazba, temeljni izumi popularne
kulture, nastali su u drugoj polovici 19. st. a
procvjetali u 20. st. ( Thomas Alva Edison je izumio
fonograf napravu za snimanje i reprodukciju
zvukova, nekoliko godina kasnije Emile Berliner je
izumio gramofon)
 - snimanje zvuka učinilo je glazbu dostupnijom
 U vrijeme njemog filma radnju je pratio pijanist
improvizirajući glazbu poznatih melodija, koje
prate radnju. Prvi zvučni film snimljen je 1928.,
The Jazz Singer. Razvoj filmske glazbe počeo je
pojavom tonskog filma.
 Svaki čovjek može nabaviti tonski zapis bilo koje
skladbe – revolucija u gl. životu
 - Do tada, glazbeni život obuhvaćao je samo živu
glazbu kroz kućno muzuiciranje, posjete operi i
koncertu
 - Snimljenom glazbom upoznaje se glazba ranijih
razdoblja
  
 - Neoklasicizam – glazbeni smjer u kom su skladatelji
za uzor imali stilska obilježja bečkih klasičara.
(Slušanje: S.Prokofijev: Klasična simfonija u D-duru,
op.25.)
 Tako možemo susresti i pojam neobarok – ističe stilska
obilježja baroka.
 Glazba se snima na različite nosaće zvuka
 - Dnevna soba postaje koncertna dvorana
 - Pomoću kompjutora i satelitske televizije
cijeli planet postaje jedan jedinstven
koncertni prostor
 - Glazba je utjecala na različita područja
društvenog života od mode do politike
 - Popularna i zabavna glazba postaju najveći i
najsloženiji svijetski biznis
 - Glazbeni festivali postaju turistička atrakcija
 - Glazbom mogu postati svi zvukovi: zvukovi koji
nas okružuju, zvukovi tradicionalnih glazbala i
elektronički (sintetski) proizvedeni zvukovi.
 Slušani primjer: John Cage: Četiri minute i
tridesettri sekunde
  
 Partitura ove skladbe je prazna stranica na kojoj na
početku svakog stavka piše Tišina. . Pijanista je
sjedio za klavirom zatvorenog poklopca, a promjenu
stavaka označavao je otvaranjem poklopca klavira.
za vrijeme slušanja njegove skladbe publika je
samo čula zvukove koji seu se dešavali u dvorani :
kohanje, kašljanje, šaputanje itd.

 - Ozbiljna glazba traži
pozornost i
koncentraciju pri
slušanju. Zbog
disonantnog zvuka
privlaći samo poseban
krug slušatelja
(konsonance – stabilni
intervali koji zvuče
ugodno;disonance –
napete, zvuče
iritirajuće i oštro , traže
rješenje u konsonanci)
 - mali dio publike sluša
ozbiljnu glazbu
 Zabavana glazba dio je
svakodnevnih potreba čovjeka:
opuštanje i uživanju bez
napora, ne traži koncentraciju
niti znanje. Zabavna glazba
samo slijedi zakone ponude i
potražnje tržišta.
 - U zabavnu glazbu pripadaju
jazz, mjuzikl, filmska glazba i
rock.
 - Razvija se zabavna industrija
koja nudi proizvode
namijenjene slobodnom
vremenu: filmska industrija,
radio, sportska industrija itd.
 - Veći europski gradovi imaju
bogat koncertni život i
koncertnu publiku.
 - Festivali postaju dio
glazbenog života 20.st
 - Rock je najpopularnija
glazbena vrsta
 - skladatelji  - atonalitet –
eksperimentiraju sa izbjegava se sve što
ljestvicama, strukturom podsjeća na tonalitet:
akorda, harmonijskim tonika i svi funkcionalni
odnosima, ritmom, odnosi tonova
metrikom, dinamikom i  - disonance nemaju
drugim značajkama
glazbenog izraza. više napetu
Skladatelji koriste harmonijsku funkciju
prošireni tonalitet već postaju zvukovna
(politonalitet – boja.
upotreba više  Slušni primjer:
tonaliteta; bitonalitet – I.Stravinski: Petruška
spajanje dva tonaliteta)
2. slika, Petruškina soba
 ritam i metar
 - na raznovrsnost ritma utjecala je
narodna glazba iz svih djelova svijeta,
ritam jazza i motoričnost baroka.
 - sinkopirani ritam
 - uvođenje asimetrične mjere :
izbjegavanje dvodobne, trodobne i
četverodobne metrike
 minimalizam
 značenje riječi odnosi se na minimalne
– male promjene glazbenih elemenata
tijekom skladbe: melodija, ritam,
dinamika, harmonija, boja zvuka.
 Slušni primjer: Philip Glass, Einstain on
the beach
 Opening
 December 25