OPERA

U kazalitu
1. Gdje se izvodi? Hrvatska ima 4 nacionalne
operne kue: u Zagrebu,
Osijeku, Rijeci i Splitu

Na pozornici
Osim uobiajene
pozornice, operna
kazalita imaju i prostor
za orkestar
 HNK u
Osijeku

HNK u HNK u
Rijeci Splitu
Prostor za orkestar
 Kako likovi iznose radnju?
Pjevajui umjesto
govorei.
Opera je drama u
kojoj pjevana glazba
ima glavnu ulogu

Glazbom se osjeaji
mogu izraziti i
prenijeti snanije
nego samim govorom
 to je sve potrebno za realizaciju
opere?
Glazba: Knjievnost Ples
operni pjevai libreto balet
zbor libretist
orkestar
skladatelj
Kostimi
Likovna i scenska kostimografija
umjetnost minka
scenografija
 Operni brojevi
Operna pria razvija se nizanjem raznovrsnih cjelina
opernih brojeva: uvertira, arija, recitativa, solistikih
ansambala, plesnih i orkestralnih ulomaka i zborova
 U opernoj prii osjeaji likova izraavaju se arijom, a
dogaaji recitativom

ARIJA RECITATIV
U ariji su ljepota melodije i
snaga osjeaja daleko
vaniji od teksta. Jedan
stih moe se ponoviti
vie puta a da pri tom
melodija raste u svojoj
snazi i zanimljivosti.
Slogovi teksta mogu se
ukraavati s vie tonova
te rije traje due nego u
govoru.
U recitativu se pjevanjem
oponaa govor tako da
svaki slog teksta pjeva
jedan ton. Recitativi nam
daju brze informacije i
pokreu radnju u operi,
zato se obino nalaze
ispred arija u kojima
radnja zastaje.
 ARIJA
http://www.youtube.com/watch?v=Qt
lgzFKWZKE
Nitko ne spava,
moda i ti Princezo,
u svojoj hladnoj sobi
gleda zvijezde koje trepere
pune ljubavi i nade!
Moja je tajna zakljuana u meni,
moje ime nitko nee saznati!
Rei u ga kroz tvoje usne,
na blistavoj svijetlosti dana!
Poljupcem u odrijeiti tiinu
i ti e postati mojom!
Nastavi, o noi! Ugasite se zvijezde!
U zoru u pobijediti! Pobijediti!
 RECITATIV

http://www.youtube.com/watch?v=XTF4b3OL_v
A
 Solistiki ansambli
nazivaju se prema broju osoba koje sudjeluju u
razgovoru

DUET TERCET KVARTET

dvije (2) osobe tri (3) osobe etiri (4) osobe

KVINTET SEKSTET SEPTET

pet (5) est (6) sedam (7)
osoba osoba osoba
 Mogue samo u operi !!
U solistikim ansamblima svaka osoba pjeva o svojim
trenutnim osjeajima te se istodobno isprepliu
melodije raznovrsnih uvstava: tuga, radost, ljubav,
nada ili drugi osjeaji.
Glazba, unato tome, zvui razumljivo i skladno, to u
govorenoj drami nije mogue.
 ZBOR
U opernim priama masovne scene izvodi zbor ili
plesai (balet).
To su najivopisniji i najefektniji dijelovi opera.

http://www.youtube.com/watch?v=dUhpHQcRZP
c
 Korepetitor
Glazbene dijelove u operi, solistike i zborske dionice s
pjevaima, prije nego to ponu probe na sceni, osim
dirigenta uvjebava i korepetitor.
Korepetitor je glazbenik koji sa sudionicima opere (
solistima i zborom) uvjebava glazbene brojeve pratei
ih na klaviru, kako bi bili to bolje pripremljeni kada
ponu probe na sceni sa cijelim orkestrom.
 ORKESTRALNI BROJEVI
Opera poinje prije podizanja zastora, orkestralnim
uvodom koji se zove UVERTIRA (predigra).
http://www.youtube.com/watch?v=PQI5LtRtrb
0
Uvertira uvodi publiku u atmosferu radnje i donosi
nekoliko najvanijih melodija iz opere.
Prije ili tijekom pojedinog ina takoer se moe pojaviti
orkestralni ulomak koji se zove INTERLUDIJ.

Nastupe baleta prati orkestar, te i oni pripadaju

orkestralnim brojevima.
 Operni INOVI
Cijela operna pria ima obino 2 do 5 inova. To su
najvee cjeline u kojima se mijenjaju slike ili scene.
Njih prepoznajemo po promjeni scenografije ili broja
likova na pozornici. Svaka se slika sastoji od vie
opernih brojeva.
 IVOTINJE U OPERAMA
Ponekad, zbog stvaranja posebnih efekata, reiseri
zahtijevaju da se na pozornici pojave prave ivotinje.
One su posebna atrakcija i pribliavaju operu velikom
filmskom spektaklu. Ipak, reakcije ivotinja tijekom
ive izvedbe predvidljive su gotovo kao igre na sreu.
Zato o njima postoji velik broj anegdota.
Evo jedne od najveselijih:
 Konj u orkestru
Za izvedbu Carmen u Veroni 1970. godine,
reiser je publiku htio dojmiti pojavom 38
dresiranih konja.
Na poetku 4. ina konji su u povorci ulazili s
toreadorom Escamillom u arenu.
Upadljiv pokret dirigenta dobro dresirana
ivotinja shvatila je kao poziv i uputila se prema
njemu.
Uz veliku buku, zajedno s jahaem, sletio je s
bine i pao na timpane.
 Publika je ostala bez daha i u potpunoj tiini
15.000 ljudi ulo je mrmljanje ljutitog dirigenta
:"Taj mali uobraeni reiseri!"
Urnebesni smijeh prekinuo je predstavu i poetak
4. ina morao se ponoviti ovog puta bez
incidenta.
Stotine ljudi stvara samo za nas !

Opera je umjetnika vrsta koja trai najvei broj izvoaa

- ponekad oko DVIJE STOTINE -
Od pjevaa i sviraa do aptaa, majstora rasvjete i radnika
koji mjenjaju scenu.
Svi oni koje vidimo na sceni i one koje ne vidimo, posveuju
veer samo nama i sudjeluju u stvaranju naeg doivljaja.
 Scenograf
Scenograf izrauje nacrte i makete po kojima oblikuje
prostor u kojem se zbiva radnja opere.
Scenografije se razlikuju s obzirom na razdoblje u kom
su nastale (u baroku obilje arenila i kie; u moderno
doba minimalistika scenografska rjeenja).
 Kostimograf
Kostimograf izrauje nacrte i modele po kojima se u
krojakim radionicama opernih kua izrauje odjea za
neku od opera.

Odjea glumaca-pjevaa, koja se u operi, kao i u drugim

kazalinim predstavama, naziva kostim, prilagoen je
linosti koju glumac-pjeva predstavlja.
 Reiser
Za glumaku pripremu pjevaa solista i zborista u operi
odgovoran je reiser.
On ih priprema za glumai dio u predstavi te uvjebava s
njima njihov scenski izraz-pokret.
 Balet
Baletne brojeve u operi izvode baletni umjetnici a za
izvoenje na sceni priprema ih koreograf.
Koreograf je umjetnik koji osmilja baletne brojeve i
uvjebava baletni ansambl za izvoenje baletnih
brojeva opere
Baletni brojevi su ponekad samo dio scenskog spektakla
koji nema izravne veze s radnjom opere, a ponekad je
balet vaan dio opere jer svojim baletnim izrazom prati
radnju opere.
Kompozitori su znali naknadno umetati baletne
dijelove u svoje opere ako je to od njih traila
uprava kazalita ili publika.
Vremenom je postala praksa da se u nekim
operama jednostavno ne izvode baletni dijelovi.
http://www.youtube.com/watch?v=qBDODIWeK
bE
 Reiser uprizoruje dramsku
radnju usklaujui je s glazbom
Inspicijent apta Kostimograf
nadzire tijek prati tekst radi nacrtte odjee
predstave: pomaui
ulazak glumaca, solistima ako
promjene scene zaborave tekst
i sl.
Scenograf osmiljava izgled Majstor
pozornice rasvjete
Radionice za izradu kulisa
Scenski radnici
postavljaju kulise na pozornici
 LIBRETO

Da bi opera dospjela pred publiku potrebna je

bliska suradnja skladatelja i libretista.
Kada kompozitor nae dobar tekst ili priu,
pristupa pisanju libreta, dijaloga i monologa koji
se odvijaju u operi.
Tekst i glazba usko su povezani te stoga prije
gledanja same opere bilo bi poeljno proitati
sadraj ili libreto opere.
 LIBRETO je tekst opere,
a pisca libreta nazivamo LIBRETIST.
 Neki su skladatelji mislili da nitko ne moe bolje,
od njih samih napisati i smisliti tekst za operu.
Stoga u glazbenoj literaturi susreemo skladatelje
koji su ujedno bili i libretisti za svoje opere.
 OPERA
je sloeno umjetniko djelo koje spaja gotovo sve
umjetnosti:
glazbu
knjievnost
ples
likovnu umjetnost
scensku umjetnost
 Povijest
Opera je nastala u Italiji u doba kasne renesanse. Prvu
operu Daphne napisao je Jacopo Peri (Jakopo Peri),
vjerojatno 1595., a praizvedena je u Firenci
1598.godine.

Prvu operu na hrvatskom jeziku napisao je

Vatroslav Lisinski 1846. godine, u jeku
hrvatskog narodnog preporoda.
Bila je to opera Ljubav i zloba.
 !! VANO !!

PRAIZVEDBA
Prva izvedba opere nakon njezina
nastanka

PREMIJERA
Prva izvedba opere u odreenoj sredini
nakon to se ve izvodila drugdje.
Ponavljanje i utvrivanje gradiva

1. to je opera?
2. Gdje se izvodi opera?
3. to je libreto?
4. Od ega se sastoji opera?
5. Tko sve sudjeluje u operi?
6. to je sve potrebno za realizaciju opere?
7. Gdje je nastala opera i kada?
8. Tko je napisao prvu hrvatsku operu?
9. Kako se zove prva hrvatska opera?
10. to je praizvedba, a to premijera?