Operni realizam i verizam

Opera druge polovine 19st. Pratila je promjene u europskoj umjetnosti,

osobitou knjizevnosti. Knjizevni realizam predstavljaju: Balzac, Tolstoj,
Dostojevski i drugi. Na knjizevni realizam se nasavlja naturalizam Zole,
Ibsena i drugih. Ti stilovi su utjecali na glazbu samo na podrucju opere.
Predstavnici opernog realizma su Verdi, Modest P. Musorgski i Georges
Bizet.
Operni je realizam najavila ve Verdijeva latinska trilogija (grbavac iz
Rigoletta).
Umjesto mitolokih ili povijesnih tema, skladatelji odabiru prie o pravim
ljudima iz svakodnevice.
Musorgski- Opera Boris Godunov je remek-djelo ruske i svjetske operne
literature. Pisana prema istoimenoj Pukinovoj drami i Karamzinovoj
Povijesti drave Ruske, ta istodobno intimna i socijalna operna drama s
izvrsno profiliranim likovima i nastupima zbora u ulozi naroda nastajala je
186870., preraivana 187172., a praizvedena 1874. Musorgski je potom
opet sam preraivao neke prizore, 1896. i 190608. Borisa Godunova
preraivao je i instrumentirao Rimski-Korsakov, a 192930. novu je
instrumentaciju napisao D. D. ostakovi. Usko povezavi ton i rije,
glazbu i dramu, Musorgski je ostvario slobodni glazbeni tijek koji prati
dramsku radnju
Georges Bizet- Carmen je jedna od deset najpopularnijih opera na svijetu.
Prva njezina izvedba doivjela je enorman neuspjeh jer je publika na
pozornici eljela gledati likove s kojima se moe poistovjetiti. Carmen
opisuje potpuno drugaiji svijet: radnike u tvornici, krijumare, gubitnike. U
ovoj opasnoj prii likovi otvoreno pokazuju strastvenu, slijepu ljubav,
ljubomoru, prkos i ljutnju. Opera je bila zahtjevnija za izvoenje nego
mnoge dotadanje. Od zborskih se pjevaa trailo da pue, svaaju se i
istinski glume. Orkestralni izvoai tvrdili su kako neke dijelove ne mogu
svirati jer su preteki. U oaju su zbor i orkestar zaprijetili trajkom. Unato
svemu, opera se nastavila izvoditi sve ee. Prekrasna glazba i
temperamentni ritam panjolskog folklora i danas u jednakoj mjeri
oduevljavaju publiku.

Verizam (tal. vero- istina) pravac je u talijanskoj operi s kraja 19.st.. Pod
utjecajem knjizevnog naturalizma u veristickim operama se likovi kojima
upravljaju elementarne, grube strasti: ljubav, nevjera, ljubomora, mrznja i
osveta. Raspleti ovih operauvijek su tragicni. Najuspjesnija djela tog
pravca su Cavaleria Rusticana (seosko vitestvo), 1892. god. Pietra
Mascagnia i I Pagliaci (pajaci) 1892. Ruggiera Leoncavalla. Verizmu
djelomicno pripada i Giancomo Puccini, najveci talijanski operni skladatelj
nakon Verdija.
Tosca je opera talijanskog skladatelja Giacoma Puccinija u tri ina. Libreto
su napisali Luigi Ilica i Giuseppe Giacosa prema drami "La Tosca"
Victoriena Sardoua. Praizvedba je bila 14. sijenja 1900. u rimskom
kazalitu "Teatro Costanza". Cesare Angelotti pobjegne iz zatvora, gdje je
sluio kaznu za sudjelovanje u borbi za osloboenje Italije, gdje su ga
zatvorili njegovi neprijatelji. Odlazi u crkvu, gdje se njegova sestra sakrila
na sigurno, a tu je i njegov prijatelj, slikar Cavaradossi, koji upravo slika
svetu umjetniku sliku. Angelotti se sakrije jer se pojavila Cavaradossijeva
ljubavnica i poznata pjevaica Floria Tosca. Ona je sklona ljubomori pa je
odmah pomislila da Cavaradossi razgovara s nekom enom. Osim toga, na
slici primjeuje crte lica njegove bive ljubavnice Marchese Attavanti, koja
je ujedno i Angelottijeva sestra. Angelottija trai politiki neprijatelj barun
Scarpia, ef rimske policije. Angelotti uini samoubojstvo, a Scarpija prijeti
Tosci da e ubiti slikara Cavaradossija, ako ne bude njegova. U finalnom
dijelu Tosca usmruje efa policije Scarpiju, Cavaradossi ipak bude ubijen,
a Tosca se iz oaja baca sa zidina te pogiba.

Balet
Balet je scensko glazbeno djelo u kojem se dramska radnja izrazava plesom i
pantomimom. U formalnom pogledu balet se sastojao od zaokruzenih tocaka kao
opera. Scene pantomime- pas d'action, odgovaraju recitativima je rse u njima odvija
radnja, a plesne tocke odgovaraju arijama i njima se izrazava ugoaj.
Poetak temelja klasinog baleta
U ranom 16. stoljeu u Italiji, prvi puta se spominje naziv balletti, koji je oznaavao figuralni
ples. Iako je svaki ples imao neku temu, s drugim ga je plesovima povezivao jedino opi
mitoloki karakter sadraja.

17. stoljee / razvoj baleta u klasinom smislu

Balet se u klasinom smislu razvio u Francuskoj. Najuveniji plesa sredinom sedamnaestog
stoljea bio je Louis XIV; odjeven kao Apolon, Kralj Sunce vladao je francuskim i
europskim baletom.
18. stoljee/odvajanje plesa za zabavu od profesionalnog plesa
U osamnaestom stoljeu je tono pobrojano svih pet pozicija, sve je vei naglasak na
otvorenosti, pa se sada stopala postavljaju tako da tvore pravi kut. Plesalo se na sceni, a
publika je sjedila ispred plesaa. Tlorisi nisu vie bili vidljivi, ve u prvi plan dolaze
pokreti.Skokovi postaju sve ei i pojavljuje se mnotvo pirueta.Proirio se jaz izmeu
drutvenog i teatarskog plesa, za scenu je norma bila neto slobodnija. Suknje balerina se
skrauju na visinu do glenja kako bi i one mogle izvoditi skokove, a cipele na petu se
zamjenjuju cipelama bez pete radi vreg pliea prije skoka. Kasnije se suknje i korzeti
zamjenjuju jednostavnom laganom haljinom. No mukarci su u baletu i dalje nadmoniji.
19. stoljee/zavrna faza konanog oblika forme klasinog baleta
U devetnaestom se stoljeu plesne predstave poinju stvarati za manje elitnu publiku za
srednju klasu u usponu.
Noge se otvaraju do punih 180 stupnjeva, a baletni je klas progresivan niz vjebi, poevi od
jednostavnih pokreta, pa sve do najsloenijih skokova i okretaja.
Sistematino vjebanje pospjeio je brz napredak tehnike vjetine. ene su poele plesati na
vrhovima prstiju. U poetku je to bila tek trenutna poza, onda nekoliko brzih koraka, a potom
jo nekoliko. S vremenom je balerina nauila kako da opivanjem pojaa vrhove svojih
papua kako bi je one bolje podupirale (pice su se pojavile mnogo kasnije).
Gotovo 300 godina Pariz je bio srediste baleta, ali u drugoj polovini
devetnaestog stoljea StPetersbur postaje podjednako slavan zbog
koreografija najpoznatijih baleta Labueg jezera, elkunika i Trnoruice
P.I. ajkovskog