OPERA

Opera – uglazbljena drama

 barokni su skladatelji stvorili novu vokalno-instrumentalnu vrstu → operu

 u tom glazbeno-scenskom djelu ujedinjeni su glazba, drama, ples, gluma i likovna
umjetnost

NASTANAK OPERE
(usporedi: IZZI digitalni obrazovni sadržaji udžbenika → glazbeno-scenske vrste → opera → rađanje opere)

 nastanku opere prethodila su uprizorenja različitih glazbeno-scenskih oblika poput:

- srednjovjekovnih svetih prikazanja (misterija)
- sentimentalnih renesansnih pastorala, u kojima se mitološka tematika izlagala
govorom i pjevanjem
- dramatskih madrigala. Ovaj glazbeno-scenski oblik bio je rado viđenim u
palačama bogatih firentinskih građana, primjerice obitelji Medici. Likovi su u
dramatskom madrigalu uglavnom preuzeti iz talijanske komedije dll'arte.

 opera je nastala u Firenci krajem 16. stoljeća

 prve opere su nazivali dramma per musica (glazbena drama)

 Firentinska camerata (tal. camerata = družba, družina), skupina umjetnika, pjesnika,

skladatelja i ljubitelja antičkoga kazališta → cilj: stvoriti glazbeno-scensko djelo po
uzoru na antičku tragediju
 Usporedi: IZZI digitalni obrazovni sadržaji udžbenika → glazbeno-scenske vrste → opera →
rađanje opere → Antičko grčko kazalište - dijelovi

 Jacopo Peri (skladatelj i pjevač), predstavnik. tzv. druge firentinske camerate skladao je
prvo posve pjevano glazbeno-scensko djelo, operu Daphne, prvi puta izvedenu 1598.
godine u Firenzi (notni zapis nije sačuvan), libretist je bio Ottavio Rinnucini
 Daphne, kao ni sljedeće Perijevo djelo Euridika, nisu još opere u pravom smislu riječi, već
ih nazivamo proto-operama
 Euridika Jacopa Perija, praizvedena je 1600. g., prvo je u potpunosti sačuvano djelo ovoga
tipa
 sadržaji prvih opera bili su iz grčke mitologije i povijesti i takva vrsta opere nazvana je
opera seria (tal. ozbiljna opera) – tip opere mitološkog i povijesnog sadržaja
 Obilježja ranobaroknih opera

 melodije su oblikovane u recitativnom stilu, tako da prate ritam i intonaciju govora

 pjevača je pratila jednostavna instrumentalna pratnja u akordima (basso continuo) →

monodija

 napušta se polifonija, jer je ona svojim ispreplitanjem glasova (dionica) činila tekst
nerazumljivim

 povezanost glazbe i teksta, glazba je morala naglašavati izražajnost teksta

 Riječ je gospodarica glazbe = glazbena drama (dramma per musica)

 Jacopo Peri (skladatelj i pjevač), predstavnik. tzv. druge firentinske camerate skladao je
prvo posve pjevano glazbeno-scensko djelo, operu Daphne, prvi puta izvedenu 1598.
godine u Firenzi (sačuvana su samo dva fragmenta iz te opere), libretist je bio Ottavio
Rinnucini

 sadržaji prvih opera bili su iz grčke mitologije i povijesti i takva vrsta opere nazvana je
opera seria

 OPERA SERIA (tal. ozbiljna opera) – tip opere mitološkog i povijesnog sadržaja

 pjevači virtuozi postaju glavne zvijezde opere, a najpopularniji su bili kastrati , oni su
simbol opere baroka

 glavne su uloge najčešće bile pisane za visoke glasove, a pjevali su ih žene ili kastrati

 najznačajniji predstavnici opere u 17. st. su Claudio Monteverdi, G. F. Händel, Henry

Purcell, A. Vivaldi…

 barokna je opera imala raskošnu scenografiju i kostimografiju

 operne predstave su u početku bile samo dio dvorskog života, no ubrzo se u Veneciji
otvara prvo javno kazalište 1637. godine
 DIJELOVI OPERE/GLAZBENA STRUKTURA

(usporedi IZZI digitalni obrazovni sadržaji udžbenika → glazbeno-scenske vrste →

opera)

 operu stvaraju skladatelj (koji piše glazbu) i libretist (koji piše libreto – tekstni
predložak operne radnje)
 libreto (tal. mala knjiga) je tekst operne radnje
 ansambl koji izvodi operu: pjevači solisti, zbor, plesači, orkestar i dirigent
 u izvedbi sudjeluju i oni koje ne vidimo na pozornici, a to su redatelj, scenograf,
koreograf, kostimograf i tehničko osoblje

 opera (uglazbljena drama) se dijeli na činove (između činova su stanke), slike i

prizore
 čin – dio opere omeđen podizanjem i spuštanjem zastora
 slika – promjena pozornice unutar čina
 prizor – ulazak novih lica na pozornicu
 radnja u činu nije jedinstvena u vremenu i prostoru i zbog toga je potrebna scene, odnosno
nova slika. U činu su obično 2-3 slike.
 svaka se slika sastoji od manjih zaokruženih glazbenih cjelina, stavaka, koji se u operi zovu
brojevi
 Operni stavci (brojevi)

Vokalno-instrumentalni dijelovi opere:

1. solistički dijelovi:

a) arija – ima razvijenu melodiju s velikim opsegom tonova, najljepši

dio opere po kojem najčešće i pamtimo operu

b) arioso – manje razvijena melodijska linija, kraći pjevni dio solista uz orkestar

c) recitativ – odlomak u kojem pjevanje sliči recitiranju, govori o likovima i

zapletu radnje
 2. dijelovi sa zajedničkim nastupima pjevača - male vokalne skupine: duet, tercet, kvartet…

3. zborski dijelovi

Instrumentalni dijelovi opere:

1.uvertira (predigra) – instrumentalna skladba kojom opera započinje

2. intermezzo ili interludij – ulomak koji se može izvesti između pojedinih činova
 3. baletni ili plesni brojevi

ČIN SLIKA STAVAK/BROJ

Svaka se slika sastoji od
Opera se dijeli Radnja svakog čina manjih cjelina, stavaka, koji
na činove (2-3), dijeli se na slike i to se u operi još zovu i
a između činova su kada je potrebno brojevima. Svi brojevi/stavci
promijeniti scenu (2- nižu se jedan za drugim bez
stanke
3 puta unutar jednog pauze.
čina)

uvertira
solistički pjevački stavci
(arija, arioso, recitativ)
zajednički nastupi pjevača
(duet, tercet, kvartet)
zborski stavci
plesni stavci