3.

gimnazija Zagreb
Smjer: opća gimnazija
Predmet: biologija

NASLOV RADA
Samostalni istraživački rad

Nastavnik: Sanda Učenica: Lucija Tatarović

Razred: 1. b

Zagreb, 28. studenoga 2020.

 Sadržaj

1. Uvod
2
2. Materijali i metode
4
3. Rezultati

1. Uvod

1
Cilj istraživačkog rada je objasniti osnovne pojmove vezane uz puls (bilo), krv, krvožilni
sustav, građu srca i potencijalne zdravstvene posljedice uzrokovane promjenom ritma pulsa
(ubrzavanje/usporavanje pulsa). Jedan od glavnih ciljeva je i uočiti kako se puls mijenja s
obzirom na intenzitet tjelesne aktivnosti.

Puls (bilo) je ritmično širenje žila kucavica izazvano tlačnim valom kojim lijeva srčana
klijetka pri svakoj sistoli u njih ubacuje krv. Sistola je dio srčanog ciklusa u kojem se srčane
klijetke stežu i izbacuju krv. Tijekom sistole u klijetkama se povisuje tlak krvi što je nužno za
otvaranje zalistaka između klijetke i plućne arterije, odnosno aorte i istjecanje krvi iz klijetke.
Količina krvi koja se tijekom sistole izbacuje se mijenja dok je tijelo u stanju mirovanja (oko
70 mL krvi) i pri napornom mišićnom radu (količina se može i udvostručiti).

Puls se obično mjeri na vratu i ručnom zglobu, ali se može osjetiti i na niz drugih mjesta na
tijelu: prepone, pregib zglobova koljena, unutarnja strana gležnja, gornji dio stopala. To su
mjesta gdje se arterije pružaju blizu površine tijela i puls se može jasno osjetiti. Pritiskom
dvama prstima (kažiprstem i srednjim prstom) na jedno od navedenih područja osjeta pulsa i
brojanjem otkucaja (jasan osjet pulsiranja žile) u vremenskom intervalu od 60s (1 minute)
dobivamo jasnu sliku otkucaja našeg srca.
Puls u zdrave osobe može varirati ovisno o dobi, spolu, tjelesnoj temperaturi, kondiciji,
okolišu te fizičkom naporu, a prosječan puls zdrave odrasle osobe je 80 otkucaja u minuti.

Krv je gusta tekućina crvene boje i slana okusa (natrijev klorid) koja u pravilu čini 8%
tjelesne mase čovjeka. Krv se sastoji od krvne plazme, krvnih stanica (eritrocita i leukocita) i
krvnih pločica (trombocita). Razlikujemo 4 krvne grupe: A, B, AB i 0. Uloge krvi u
čovjekovom tijelu su: prijenos kisika i ugljikova(IV) oksida, hranjivih tvari, hormona,
vitamina, izlučivanje štetnih tvari, reguliranje vode u tijelu, održavanje temperature i obrana
tijela od virusa i bakterija.

Krvožilni sustav je sustav organa za optok krvi koji se sastoji od srca, arterija, vena i kapilara.
Krv kroz krvne žile svakoj stanici donosi neophodne tvari i kisik za normalno funkcioniranje
te odnosi nepotrebne i štetne tvari te ugljikov(IV) oksid. Srce omogućuje stalni optok krvi
svojim stezanjem i opuštanjem.
Arterije (žile kucavice - upravo one pomoću kojih određujemo puls) su krvne žile koje
odvode krv iz srca, a vene (žile dovodnice) krvne žile koje dovode krv u srce.
2
Slika 1. Optok krvi u tijelu (preuzeto s https://www.enciklopedija.hr/)

Srce je građeno od srčanog mišićnog tkiva. Zaštićeno je prsnom kosti i rebrima, a izvana
zaštićena opnom (osrčjem). Unutrašnjost je uzdužno podijeljena na lijevu i desnu stanu. Lijevi
dio srca je arterijski, a desni venski. Svaka strana srca je podijeljena srčanim zaliscima na
klijetku (veća šupljina) i pretklijetku (manja šupljina).

Slika 2. Prikaz građe srca (preuzeto s https://www.profil-klett.hr/ )

Aritmija je nepravilan ritam rada srca i pulsa; srce se ne steže u pravilnim vremenskim
razmacima. Nastaje zbog anatomskih promjena u srčanom mišiću ili funkcionalno: zbog
smetnji u stvaranju ili provođenju impulsa. Srčani rad može biti ubrzan (tahiaritmija,
tahikardija) ili usporen (bradiaritmija, bradikardija). Dijagnosticira se elektrokardiografski.

3
Tahikardija je ubrzan srčani rad (više od 90 otkucaja u minuti). Uzroci mogu biti fiziološki
(napor, uzbuđenje, trudnoća, boravak na velikoj visini) ili patološki (funkcijski ili organski
poremećaji srca, otrovanja, visoka tjelesna temperatura, slabokrvnost).

Bradikardija je usporeni srčani rad (manje od 50 otkucaja u minuti). Sinusna bradikardija s

nalazi i u zdravih osoba, pogotovo sportaša, zatim kod hipotireoze, žutice i podražaja živca
vagusa te kod primjene nekih lijekova.

Ritam pulsa može biti narušen pojedinim nepravilnim sistolama (ekstrasistolija), povišenom
krvnom tlaku (hipertenzija) ili sniženom krvnom tlaku (hipotenzija).

Brzina pulsa se mijenja (ubrzava) s obzirom na intenzitet fizičke aktivnosti koju tijelo
odrađuje. S tom hipotezom i započinjem ovaj istraživački rad u kojem je cilj odrediti kako se
puls mijenja s obzirom na intenzitet (različite) fizičke aktivnosti. Aktivnosti su sljedeće: !!!!.
Puls je varijabla koju mjerimo (zavisna varijabla), a različite fizičke aktivnosti koje će tijelo
(ispitanik) odraditi predstavljaju nezavisnu varijablu, odnosno čimbenik koji u svakom
mjerenju mijenjamo. Čimbenici koji su isti prilikom svakog mjerenja (kontrolne varijable) su:
isti ispitanik, isti uvjeti tijela (isti ručak, duljina spavanja, ista vrsta odjeće i obuće, ista
količina razgibavanja prije vježbe,)i okoliša (ista atletska staza, iste vremenske prilike).

2. Metode i materijali

Materijali potrebni za izradu pokusa: štoperica, blok za pisanje i kemijska olovka.

4
U razdoblju od 10 dana (11.-20.11.2020.) ispitanik je na atletskoj stazi (ŠRC Klaka) svaki dan
bio podvrgnut različitim fizičkim aktivnostima.

Osobine ispitanika; visina: 175 cm, težina: 65 kg, starost: 15 god., sportaš početnik (atletika);
redovno troši 1h na vježbanje, kondicija: dobra.

Prije aktivnosti ispitaniku se mjerio puls i zapisivao u blok za pisanje, zatim se ispitanik
razgibavao (svaki put točno 10 minuta). Nakon razgibavanja ispitanik bi izvršio jednu od
razmatrajućih aktivnosti. Netom nakon izvršene fizičke aktivnosti ispitaniku bi se izmjerio
puls.
Puls se mjerio na način da su se brojali otkucaji srca (puls) pritiskivanje žile kucavice na vratu
Ispitanik je svaki dan izvršavao drugu fizičku aktivnost u istim uvjetima (20h, povoljne
vremenske prilike, večera- bogat sendvič s jogurtom, odjevni predmeti-sportske tajice, majica
i trenirka, sportske tenisice, ista količina odmora – spavanja).

Vrijednosti pulsa koje su se svaki put mjerile odmah nakon izvršenja aktivnosti su bile
zapisane u blok i kasnije analizirane. Analizirala sam razliku između početnog i završnog
pulsa te sam na temelju toga mogla odrediti intenzitet aktivnosti.

3. Rezultati

Rezultati su prikazani u obliku tablice (Tablica 1.) i grafikona (Grafikon 1.).

5
Tablica 1. Prikaz dobivenih vrijednosti pulsa prije i nakon aktivnosti
Redni DATUM POČETNI ZAVRŠNI RAZLIKA
broj PULS PULS
aktivnosti
trčanje 1. 11.11.2020. 79 115 36
(400m)
trčanje 2. 12.11.2020. 76 135 59
(800m)
trčanje 3. 13.11.2020. 78 153 75
(1200m)
sprint 4. 14.11.2020. 75 150 75
(100m)
sprint (60m) 5. 15.11.2020. 76 155 79
čučnjevi 6. 16..11.2020. 78 130 52
(100x)
skok 7. 17.11.2020. 78 137 59
zvijezda
(50x)
sklekovi 8. 18.11.2020. 77 140 63
(50x)
plank/daska 9. 19.11.2020. 76 81 5
(1 minuta)
plank/daska 10. 20.11.2020. 79 85 6
(5 minuta)

Grafikon 1. Grafički prikaz rezultata iz Tablice 1.

6
180

160
153 155
140 150
137 140
135
120 130
115
100

80 85
79 81
76 78 75 75 75 76 79 78 78 77 76 79
60 63
59 59
52
40
36
20

0 5 6
) ) ) ) ) x) ) ) ) )
0m 0m 0m 0m 0m 00 0x 0x in in
40 80 20 10 (6 (1 (5 i (5 1
m
5
m
je
(
je
( ( 1 t( in
t
ev
i da ov k( k(
je rin pr nj ez ek an an
an an an p s č vij sk
l
pl pl
trč trč rt č s ču kz
s ko

POČETNI PULS ZAVRŠNI PULS RAZLIKA

7
4. Rasprava

Rezultati istraživanja ukazuju na točnost početne hipoteze: puls se uistinu mijenja s obzirom
na jačinu aktivnosti koju izvodimo. Sa sigurnošću možemo poredati gore navedene aktivnosti
prema intenzitetu jer nam je glavni faktor razlika između početnog i završnog pulsa.

Iz tablica (Tablica 1.) i grafikona (Grafikon 1.) možemo iščitati sljedeće rezultate: sprint na
60 metara uzrokuje najveći završni puls (155 otkucaja u minuti) te je također prisutna i
najveća razlika između početnog i završnog pulsa (79 otkucaja). Možemo reći da je isti
najzahtjevnija vježba.
Aktivnost koja uzrokuje najmanje povećanje pulsa (81 otkucaja u minuti) i najmanju razliku
između početnog i završnog pulsa (5 otkucaja) jest plank/daska u trajanju od 1 minute.
Možemo reći da je isti vježba u koju treba uložiti najmanje napora.

8
5. Zaključak