1. Hrvatska u 1. polovici 18.

st
- Sultan Mehmed IV. Navijestio rat HM (1683.)  Veliki bečki rat (1683.-1699.)
RAT RAZDOBLJE vs KRAJ RATA HM MR OC
Veliki bečki 1683.-1699. Veliki vezir 1699. Mir u Slavoniju, do crte Knin- izlaz na
rat Kara Srijemskim zapadni Sinj-Vrgorac more kod
Mustafa vs Karlovcima Srijem, („acquisto Neuma i
Jan Sobjeski Liku, nuovo“ – Sutorine +
(opsada Kordun „nova Turska
Beča) stečevina“) Hrvatska

Drugi 1714.-1718. OC vs MR 1718. Mir u pojas Bosne preko Cetine i

protuturski Požarevcu uz Savu, Imotskog –
rat istočni „aquisto
Srijem, nuovissimo“ –
sjevernu „najnovija
Srbiju stečevina“)

Treći 1736.-1739. HM vs OC 1739. granica na granica na

protuturski Beogradski mir Savi i Savi i
rat Dunavu Dunavu
- Sveta liga 1684.g. – HM, Poljska, Mletačka Republika (poticaj pape);cilj: potiskivanje Turaka iz Europe
- Oslobodilački ratovi: oslobođena Ugarska i veliki dio Slavonije (fra Luka Ibrišimović), Lika i Krbava (Marko
Mesić)
- Croatia Rediviva – Pavao Ritter Vitezović 1700.
- Drugi protuturski rat
- 1715. opsada Sinja („Sinjska alka“), 1716. HM ulazi u rat, poraz Turaka kod Petrovaradina i Beograda
(1716. i 1717.)
- Slavonija: civilni dio (vladar naseljava strano plemstvo) i slavonska Vojna krajina (izvor jeftine vojske za
habsburške ratove po Europi – dvor ne dopušta vraćanje ne pograničnih područja pod vlast bana i Sabora)
- Istra: HM (unutrašnjost), MR (obalni dio)
- Dalmacija: komune, nova i najnovija stečevina
- Dubrovačka Republika: zadržava samostalnost, godišnji danak OC
Gospodarski i društveni razvoj
- Kolonizacija = plansko naseljavanje stranaca (Nijemci, Česi, Slovaci,..)
- Plemstvo – trgovina i manufaktura, vodeći stalež
- Plemstvo + visoko svećenstvo = „hrvatski politički narod“ – politička i gospodarska moć (5%)
- Seljaštvo – podložni vlasteli, česte bune (urbarijalne regulacije – točno određene obveze kmeta i vlastele)
- Hrvatski urbar 1780., Slavonski urbar 1756.
- Građanstvo: nema društveni utjecaj niti prava, gradovi na trgovačkim putevima (Osijek, Karlovac, Rijeka,
Senj, Sk), Varaždin najveći
- Trgovački putovi: riječni (Dunav-Drava-Kupa-Sava), pomorski (gl. luke Trst i Rijeka; od 770. Kraljevica)
- Kopneni (Karolina, Jozefina)
2. Vladavina Marije Terezije u Hrvatskoj (1740.-1780.)
- 1712. Hrvatska pragmatička sankcija
- rat za habsburško nasljeđe – Habsburgovci gube Šlesku
- sudjelovali i Hrvati –Franjo Trenk (Trenkovi panduri)
- Sedmogodišnji rat (1756.-1763.)
Unutarnje uređenje civilne Hrvatske i Slavonije
- ban – na čelu uprave, sudstva i vojske kao kraljev namjesnik (kandidira ga Hrvatski sabor, imenuje kralj)
- Hrvatski sabor – predsjeda ban; najčešće u Zg ili Vž, šalje svoje zastupnike u zajednički Ugarsko hrvatski sabor u
Požun
- županije – na čelu veliki župan; županijske skupštine biraju zastupnike za Hrvatski sabor
- terezijanizam
- za provođenje reformi pokušava pridobiti nositelja vlasti u hrvatskim zemljama – Hrvatski sabor –zbog
neispunjavanja očekivanja prestaje ga sazivati 1765.g.
Upravne reforme
- 1767. – Hrvatsko kraljevsko vijeće – prva moderna hrvatska vlada – sjedište Varaždin (do 1776. – požar –
preseljeno u Zagreb)
- neposredno odgovorno bečkom dvoru
- 1779. ukida Vijeće, ali njegove ovlasti ne vraća Hrvatskom saboru nego Ugarskom namjesničkom vijeću
Hrvatska prvi put u povijesti upravno podređena Ugarskoj
Teritorijalni preustroj
- obnova županijskog sustava
- slavonsko plemstvo odlazi u Ugarski sabor, a ne u Hrvatski
- 1779. Rijeka postaje corpus separatum –izdvojeni hrvatski teritorij u sastavu zemalja ugarske krune
Vojska
- uvođenje opće vojne obveze
- razvoj vojnih postrojbi za europska ratišta
- reorganizacija Vojne krajine – 11 pukovnija – vojni zapovjednik = upravna, sudska, vojna vlast
- službeni jezik njemački
- zdravstvene reforme – 1770. Opći zdravstveni zakon
- Sanitarni kordon (za zaštitu od epidemije kuge)-uzduž granice HM i OC
Gospodarske i porezne reforme
urbarijalne regulacije – utvrđene obveze kmetova prema feudalcima, smanjeni kmetski tereti, ali jače obveze seljaka
prema državi (porez), Slavonski urbar, Hrvatski urbar
Reforme Josipa II.
- od 1765. njemački car; suvladar
- jozefinizam – niz reformi Josipa II. u duhu prosvijećenog apsolutizma s ciljem uvođenja temeljitih društvenih i
gospodarskih promjena
germanizacija
- 1784. naredio uvođenje njemačkog jezika u škole i državne službe
- rok od 3 godine za učenje jezika ili gubitak posla – borba za narodni jezik
centralizacija
- 1785. ukinuo ugarske i hrvatske županije – nova upravna podjela na 10 okruga (bez poštivanja povijesnih i
etničkih granica)
- Hrvatska – 2 okruga – Zagrebački i Pečujski
- Ugarsko primorje – od Rijeke do Novog Vinodolskog (gubernator u Rijeci)

Patent o vjerskoj toleranciji

- 1781. – pripadnicima svih vjeroispovijedi zajamčio je ista građanska prava
- protestanti, pravoslavci i Židovi izjednačeni su s katolicima (sloboda vjere)
- Katolička crkva pod nadzorom države (smanjen utjecaj)
- 1782. ukinuo sve crkvene redove koji se nisu bavili njegom bolesnika ili nastavom
- zatvorio mnoge samostane
Patent o ukidanju kmetstva
- 1785. ukinuo osobnu ovisnost seljaka o vlastelinu
 - ne znači potpuno ukidanje feudalnih odnosa
- seljaci nisu dobili pravo vlasništva nad zemljom
- gospodarske reforme – fiziokratska načela
ostale reforme: potiče trgovinu, gradi ceste, otvara mnoge škole, uvodi niz reformi za iskorjenjivanje štetnih i
nezdravih običaja
- pred smrt 1790. Josip II. povlači većinu svojih reformi zbog: nezadovoljstva plemića i svećenstva, rata s OC,
financijske iscrpljenosti
- na snazi samo Patenti o vjerskoj toleranciji i ukidanju kmetstva
- naslijedio ga brat Leopold II. (1790.-1792.)
Posljedice apsolutističkih reformi
- hrvatski staleži se zbog apsolutizma, centralizacije i germanizacije okreću suradnji s ugarskim staležima
- odriču se dijela svojih ovlasti u korist Ugarske kako bi sačuvali barem neka povijesna prava
- velikomađarska ideja – ideja o jedinstvenoj mađarskoj nacionalnoj državi od Karpata do Jadrana (mađarska
nacija, mađarski jezik)
Hrvatski Sabor 1790.
- Ugarski sabor određivat će poreze i za Hrvatsku – financijska ovisnost
- Ugarsko namjesničko vijeće priznato je kao zajednička vlada
- HS zadržava pravo na izbor kralja, dio poreza i vlastitu vojsku
Ugarski Sabor 1790./1791.
- potvrđene odluke Hrvatskog sabora
- Ugarsko namjesničko vijeće bit će i Hrvatska vlada, a Ugarski sabor će donositi odluke koje vrijede i za Hrvatsku
- traži se uvođenje mađarskoj jezika kao službenog
- HS odbio – odluka da se mađarski uvede kao neobavezan predmet u škole
- ban Ivan Erdödy – “Regnum regno non praescribit leges”
- umjesto stvaranja jedinstvene države Josip II. je svojim reformama izazvao buđenje nacionalnih pokreta
nenjemačkih naroda
- u Hrvatskoj je borba za municipalna prava i narodni jezik vrhunac dosegla u ilirskom pokretu
3. Francuska revolucija
- Luj XVI. (1774.-1793.) – dvorski apsolutizam, Francuska – feudalna apsolutna monarhija
- francusko društvo prije revolucije – 3 staleža: svećenstvo, plemstvo i ostali (građani, radnici, seljaci…)
- Prvi i Drugi stalež (povlašteni sloj)
- 2% stanovništva, ne plaćaju poreze, imaju sva politička prava
- Treći stalež
- 98% stanovništva, nemaju politička prava, plaćaju poreze, žele jednaka prava kao prvi i drugi stalež
- stari poredak (ancient regime)
Uzroci revolucije:
unutrašnji:
- teški životni uvjeti većine naroda
- veliko porezno opterećenje seljaštva
vanjski:
- opća gospodarska kriza
- financijska kriza države - veliki državni troškovi
- rastrošnost dvora - poraz u Sedmogodišnjem ratu i gubitak
- staleški sustav kolonijalnih posjeda
- neuspjeh poreznih reformi - troškovi zbog podrške SAD-u u ratu za
- filozofija prosvjetiteljstva neovisnost
- građansko društvo
- ciljevi:
- građani traže ukidanje privilegija 1. i 2. staleža, kraljevog apsolutizma i feudalizma
 - izjednačavanje u pravima i dužnostima s povlaštenim staležima
- 1788. vrhunac financijske krize (bankrot)
- kralj uvodi nove poreze (traži odobrenje Skupštine državnih staleža)
- povod: saziv državnih staleža
- svibanj 1789. kralj Luj XVI. sazvao skupštinu državnih staleža
 glasovanje po načelu jedan stalež – jedan glas
 pitanje glasovanja – po staležima ili po zastupnicima
 pripadnici Trećeg staleža traže promjenu načina donošenja odluka - glasovanje po načelu jedan
zastupnik – jedan glas
 zahtjevi odbijeni
- zastupnici Trećeg staleža napustili skupštinu i osnovali vlastitu Narodnu skupštinu  Ustavotvornu skupštinu
- brojni nemiri – kralj okuplja vojsku – pripreme za napad na Pariz
- Parižani se organizirali i naoružali (Narodna garda)
- 14. srpnja 1789. zauzeli tvrđavu Bastille (simbol starog poretka) – početak Francuske revolucije
Tijek revolucije do ustava 1791.
- Ustavotvorna skupština ukida povlastice 1. i 2. staleža, feudalni sustav i uvodi jednakost građana pred
zakonom
- Francuska prestaje biti feudalna apsolutna monarhija
- 26. 8. 1789. – Deklaracija o pravima čovjeka i građanina – temeljni dokument Francuske revolucije
o ističe slobodu i jednakost ljudi
o narod – nositelj državnog suvereniteta
o ishodište u izgradnji novih društvenih odnosa u Francuskoj
o problem: ponajviše štiti interese bogatog građanstva
- velika skupoća, nestašica hrane (kruha) – listopad 1789. marš žena na Versailles – kralj i kraljica bježe u
Pariz
- zbog pokušaja bijega iz zemlje 1791. kralj je uhićen i vraćen u Pariz
- rojalisti – pristaše kralja i protivnici revolucije, organiziraju otpor revoluciji
- 1791. prvi ustav
- Francuzi prema imovini podijeljeni na aktivne i pasivne (pravo glasa određeno imovinskim cenzusom),
trodioba vlasti, ustavna monarhija
- donošenjem ustava Ustavotvorna skupština proglašena Zakonodavnom i završava 1. faza francuske
revolucije
- 2 političke stranke:
o žirondinci
 protive se općem pravu glasa
 zastupaju interese bogatog građanstva
o jakobinci
 Maximillien de Robespierre;
 za ukidanje monarhije i proglašenje republike
 zastupaju interese siromašnijih građana

Rat I promjene

- sve češći sukobi žirondinaca i jakobinaca

- 1792. na poticaj jakobinaca zasjeda Narodni konvent (izabran općim pravom glasa)
- Protufrancuske koalicije – strah od širenja ideja Fr.revolucije na druge monarhije
- rujan 1792. – Bitka kod Valmyja – pobjeda francuske vojske nad prusko-habsburškom koalicijom (I.
antifrancuska koalicija)
- odlukom Konventa ukinuta monarhija i uspostavljena Prva francuska republika
- Luj XVI. proglašen kriv za veleizdaju, osuđen na smrtnu kaznu (izvršena početkom 1793.)

Teror jakobinaca

- unutarnji nemiri, proturevolucionarne djelatnosti rojalista

- jakobinci osnovali Odbor javnog spasa (M. Robespierre)
 - nasilno preuzeli vlast od žirondinaca
- rujan 1793. – teror (uhićenja, revolucionarni sudovi, pogubljenja)
- donijeli drugi francuski ustav
- uveli opće pravo glasa (samo za muškarce), opću vojnu obvezu, pravo na školovanje, socijalnu zaštitu
- ukinuli kršćanstvo, uveli Kult razuma ( Notre dame – Hram razuma), uveli revolucionarni kalendar
(dekade)
- obračun i među samim jakobincima – “Revolucija jede svoju djecu”
- srpanj 1794. – jakobinci svrgnuti s vlasti – Robespierre uhićen i pogubljen
- vlast preuzimaju žirondinci
- 1795. – treći francuski ustav – uspostavljen Direktorij (izvršno tijelo od 5 članova)
- ukinuto opće pravo glasa i ponovno uveden imovinski cenzus
- “Vive la Nation!”
- plavo-bijelo-crvena trobojnica, revolucionarne pjesme – Marseljeza (skladana 1792., od 1795. himna)

Posljedice revolucije:

- pad francuske monarhije globalno opadanje apsolutne monarhije republika

- novi izvor vlasti – narod
- početak širenja modernih ideologija – liberalizma i nacionalizma
- slabljenje važnosti religije
- početak „doba revolucija”

4. Napoleon

1. najmlađi general francuske vojske

2. 1796. zapovjedništvo nad vojskom u uspješnom pohodu protiv Habsburške Monarhije u sjevernoj Italiji –
ukinuta Mletačka Republika
3. 1797. mir u Campoformiju s HM
o Austrija priznala francuska osvajanja, a dobila dijelove bivše MR (Venecija, Dalmacija, Istra)
4. „spasitelj republike”
5. najveći neprijatelj Francuske – Velika Britanija
6. Napoleonov pohod na Egipat – uspješna kopnena ekspedicija, zauzet Kairo
7. britanska blokada Sredozemlja
8. pomorska bitka kod Abukira 1798. (tzv. Bitka za Nil) - poraz Francuza (Horatio Nelson)
o V.B. vratila Egipat i zadržala prevlast na Sredozemlju
9. II. antifrancuska koalicija – V.B., HM i Rusija

Doba konzulata ()1799. – 1804.)

- 1799. – Napoleon – državni udar

- srušena vlast Direktorija i uspostavljena vlast tročlanog Konzulata (Napoleon prvi konzul)
- kasnije plebiscitom izabran za doživotnog konzula
- 1801. konkordat s papom Pijom VII. - Crkva priznala gubitak posjeda, a država obećala plaće svećenstvu i
slobodu bogoslužja
donesen četvrti francuski ustav

Doba carstva (1804. – 1814.)

- 1802.-1805. – razdoblje mira

- 1804. uzeo carsku titulu (okrunio se u crkvi Notre Dame)
- ukinuta republika – ponovna uspostava monarhije
- nastavljeno s građanskim reformama u duhu revolucije
- 1804. - Građanski zakonik (Code civil) - ukinute staleške povlastice, uvedena vjerska sloboda, građanski
brak, ravnopravnost građana pred zakonom
- proklamira brojne pozitivne ideje Francuske revolucije
- preuzet kao temelj modernog građanskog društva i u brojnim drugim državama
Kontinentalna blokada (gospodarski rat): 1805. Bitka kod rta Trafalgara – pobjeda britanske mornarice (Horatio
Nelson) nad francuskom

- gospodarski rat protiv Velike Britanije – uvođenje kontinentalne blokade

o zabrana uvoza iz Britanije i izvoza u Britaniju
o nametnuta svim zemljama nad kojima je Napoleon imao nadzor
o pokušaji kršenja, porast krijumčarenja…
- III. antifrancuska koalicija – predvode ju V.B., HM i Rusija
- 1805. bitka kod Austerlitza (“trocarska bitka”) – poraz ruske i habs. vojske
- mir u Požunu – HM gubi Veneciju, Istru i Dalmaciju
- 1806. Napoleon ukida Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda – osniva Rajnski savez (16 njemačkih
država)
- IV. antifrancuska koalicija – V.B., Rusija i Pruska
- 1806. bitka kod Jene – poraz pruske vojske
- 1807. mir u Tilzitu – mir s Pruskom (gubi velik dio poljskog teritorija - stvoreno Varšavsko Vojvodstvo) i
Rusijom (obvezala se poštivati kontinentalnu blokadu V.B.)
- Napoleon osvaja Portugal i 1808. Španjolsku
- V. antifrancuska koalicija – V.B. i HM
- 1809. bitka kod Wagrama – pobjeda protiv Austrije – zauzet Beč
- mir u Schönbrunnu (austrijski dio Poljske pripao Varšavskom Vojvodstvu, Pazinska knežija pod vlast
Kraljevine Italije)
- u osvojenim zemljama – vladari rođaci ili osobe od povjerenja
- dobre strane: rušenje starog feudalnog poretka, moderno zakonodavstvo, modernizacija društva,
emancipacija građanstva, gradi ceste, otvara škole
- loše strane: stalna novačenja, dodatni porezi za nove ratne pohode

Pohod na Rusiju i Napoleonov slom

- povod: kršenje kontinentalne blokade
- internacionalna vojska; tzv. Velika armija
- 1812. pohod protiv Rusije – najveća vojska do tada
- rujan 1812. - bitka kod Borodina – Napoleon vs Mihail Kutuzov – veliki gubitci – neodlučeno
- izbjegavanje velikih sukoba s Francuzima – povlačenje u dubinu, uništavanje svih izvora opskrbe (taktika
spaljene zemlje)
- Francuzi ušli u napuštenu Moskvu (požar)
- nedostatak hrane, loša opskrba vojske i ruska zima – povlačenje
- bitka kod rijeke Berezina – golemi gubitci Francuske
- osniva se VI. antifrancuska koalicija (Rusija, V.B., Pruska, HM...)
- 1813. Bitka kod Leipziga – koalicija europskih sila porazila Napoleona – Bitka naroda
- uhićen – prognan na otok Elbu – povratak dinastije Bourbon (Luj XVIII.) – nezadovoljstvo naroda
- iskoristio Napoleon – tzv. „vladavina 100 dana”
- osnovana VII. antifrancuska koalicija
- lipanj 1815. – bitka kod Waterlooa – pobjeda eng.-pruskih snaga – konačan poraz Napoleona
- druga abdikacija – zatočen na Svetoj Heleni
- 1821.- umire – kraj Napoleonovog doba
Bečki Kongres
- studeni 1814. – lipanj 1815. – Beč –sastanak vladara i političara najutjecajnijih europskih zemalja –
rasprave o uređenju Europe nakon Napoleonovog poraza
- glavna osoba kongresa – austrijski kancelar Metternich
- obnova (restauracija) „starog poretka”
- Francuska vraćena u granice prije Napoleona
- Sveta Alijansa – savez vladara Austrije, Pruske i Rusije
- cilj: očuvanje postojećeg poretka i odluka donesenih na Bečkom kongresu
- savez sklopljen u obliku deklaracije
- predviđa intervenciju tamo gdje bi se poredak pokazao ugroženim (politika intervencionizma)
"Nemoguće nije francuski"
"Od uzvišenog do apsurdnog samo je korak"
Ratovi Napoleona:
1. 1796. rat protiv HM, ukinuta MR, 1797. mir u Campoformiju s HM
2. pohod na Egipat (Kairo)
3. 1798. bitka kod Abukira, V.B. vratila Egipat
4. 1805. Bitka kod rta Trafalgara
5. 1805. bitka kod Austerlitza (“trocarska bitka”) – poraz ruske i habs. vojske
6. 1806. bitka kod Jene – poraz pruske vojske, 1807. mir u Tilzitu
7. 1809. bitka kod Wagrama – pobjeda protiv Austrije, mir u Schönbrunnu
8. 1812. pohod protiv Rusije
9. 1812. bitka kod Borodina – Napoleon vs Mihail Kutuzov
10. 1813. Bitka kod Leipziga – koalicija europskih sila porazila Napoleona – Bitka naroda
11. lipanj 1815. – bitka kod Waterlooa
I. antifrancuska koalicija Pruska i HM
II. antifrancuska koalicija HM, VB, Rusija
III. antifrancuska koalicija HM, VB, Rusija
IV. antifrancuska koalicija V.B., Rusija i Pruska
V. antifrancuska koalicija V.B. i HM
VI. antifrancuska koalicija Rusija, V.B., Pruska, HM
VII. antifrancuska koalicija