Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III.

gimnazija, Zagreb

Jezik predikatne logike ili jezik logike prvoga reda

1. Jednostavni iskazi predikatne logike

Promotrimo rečenicu

a) Ana je spretna.

b) Borna je viši od Ane.

c) Cvijeta je visinom između Ane i Borne.

U rečenici pod a) iskazuje se nešto o pojedinačnom predmetu (osobi) koji imenujemo imenom ‘Ana’.
Preostali dio rečenice ‘je spretna’ iskazuje se o Ani. Taj dio rečenice koji je sam za sebe nepotpun
nazivamo predikatom.

Dakle, analizom rečenice ‘Ana je spretna’ uočavamo dva logička izraza:

(1) pojedinačni predmet označen vlastitim imenom ‘Ana’

(2) predikat (prirok) – nepotpuni izraz ‘___ je spretna’

Dakle, predikati mogu biti višestruko nepotpuni, odnosno mogu vezati ne samo jedan, nego i više
predmeta.

Predikat ‘___ je spretan‘ je jednomjesni predikat.

Predikat ‘___ je viši od ___’ je dvomjesni predikat.

Predikat ‘___ je visininom između ___ i ___’ je tromjesni predikat. 1

Prošireni jezik nazivamo jezikom predikatne logike ili jezikom logike prvoga reda.

U jezik uvodimo:

(1) predmetne konstante - simbole kojima označujemo pojedinačne predmete, a koji stoje
umjesto vlastitih imena.2 Za predmetne konstante uporabit ćemo mala latinična slova: a, b, c, d, ... v.

(2) predikatni simboli – simboli koji stoje za predikate. Uporabit ćemo velika latinična slova s
gornjim indeksima koji označuju broj praznih mjesta pojedinog predikata: A 1, B1, C1, ... A2, B2, C2 ...

Da bismo tri naše rečenice preveli na jezik predikatne logike potrebno je dati tumačenje simbola:

a: Ana
1 Predikat može biti i nul-mjestan, odnoso takav da ne veže nijedan pojedinačni predmet. Elementarne iskaze
iskazne logike razumijemo kao nul-mjesne predikate.
2 U naravnim jezicima (hrvatskom) pojedinačne predmete označujemo ne samo vlastitim imenima, nego i
konačnim opisima, npr. ‘glavni grad Hrvatske’, ‘Anin jedini brat‘, ‘Anina majka‘ i sl.

1
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

b: Borna

c: Cvijeta

S1: ‘___ je spretan‘

V2: ‘___ je viši od ___’

V3: ‘___ je visinom između ___ i ___’

Sa, Vba i Vcab

O istinitosti jednostavnih iskaza predikatne logike

Sa, Vba i Vcab su jednostavni (elementarni iskazi) predikatne logike.

a) Iskaz ‘Sa’ istinit je ako predikat ‘S1’ obilježuje predmet označen predmetnom konstantom ‘a’, u
protivnom je neistinit. (ako je Ana spretna, onda je iskaz ‘Sa’ istinit. )

b) Iskaz ‘Vba’ je istinit ako predikat ‘V2’ obilježuje predmete označene predmetnim konstantama ‘b’ i
‘a’ i to baš u tom poretku kako su one zapisane iza predikata. S obzirom na tumačenje, ako je Borna
viši od Ane, onda je iskaz ‘Vba’ istinit. Iskaz ‘Vab’ iskazivao bi da je Ana viša od Borne, a onda bi
ako je Borna viši od Ane, taj iskaz bio neistinit. Tako pak razumijemo predikat ‘__ je viši od __’,
odnosno relaciju ‘viši‘. Smatramo ju asimetričnom.

Simetrična bi npr. bila relacija ‘susjed’ (ako zanemarimo rod). Ako je Ana susjeda Borni, onda je i
Borna susjed Ani.

Neki dvomjesni predikati nisu ni simetrični ni asimetrični, npr. predikat ‘__ voli __’, odnosno relacija
‘voli’. Ako Borna voli Anu, onda može biti da Ana voli Bornu, ali može biti i da Ana ne voli Bornu.

b) Iskaz ‘Vcab’ je istinit ako predikat ‘V3’ obilježuje predmete označene predmetnim konstantama ‘c’,
‘a’ i ‘b’ i to baš u tom poretku kako su one zapisane iza predikata. Ako je Cvijeta po visini između
Ane i Borne, onda je iskaz istinit, u protivnom je neistinit.

S obzirom na razumijevanje predikata ‘__ je visinom između ___ i ___’ istinit bi u slučaju da je
‘Vcab’ istinit bio i iskaz ‘Vcba’, ali bi iskazi ‘Vbca’ ili ‘Vabc’bili neistiniti.

Općenito i pojednostavljeno

2
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

Jednostavni iskaz predikatne logike je istinit ako i samo ako dotični predikat obilježava skup predmeta
označenih predmetnim konstantama i to u poretku u kojem su konstante zapisane nakon predikata.

2. Sastavljeni iskazi predikatne logike

Od jednostavnih iskaza pomoću logičkih veznika tvorimo sastvaljene iskaze predikatne logike. Npr.

Istinitosna vrijednost sastavljenih iskaza predikatne logike ovisi o vrijednosti sastavnica i to na način
kako je definirano značenje logičkih veznika.
3. Kvantificirani (pokoličeni) iskazi predikatne logike

Promotrimo rečenice.

a) Svi su pravedni.

b) Netko je pravedan.

Ako se te rečenice odnose na Anu, Bornu i Cvijetu. Ana, Borna i Cvijeta onda čine predmetno
područje ili domenu na koje se odnose naše rečenice. To možemo zapisati na sljedeći način:

3. 1. Kvantifikatori

Potrebno je u jezik predikatne logike uvesti simbole za kvantificirajuće (količiteljne) izraze ‘svi’ i
‘neki’, odnosno simbole koji će biti pokrate za dugačke konjunkcije i dugačke disjunkcije.

3
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

Odatle imamo dva nova logička operatora:

Univerzalni kvantifikator: (Čitamo ‘za svaki predmet x’, pri čemu se ‘x’ odnosi na predmete
predmetnog područja ili domene.)

Egzistencijalni kvantifikator: (Čitamo ‘za barem jedan predmet x’ ili ‘postoji barem jedan
predmet x’ , pri čemu se ‘x’ odnosi na predmete predmetnog područja ili domene.)

Prijevod rečenica:

a)

Čitamo: Za svaki predmet x vrijedi da ga obilježava predikat ‘__ je pravedan’. Ili jednostavno: Svaki
je x takav da P.

b) Px

Čitamo: za barem jedan predmet x vrijedi da ga obilježava predikat ‘___ je pravedan’. Ili jdnostavno:
Barem jedan x je takav da P.

3. 2. Istinitost pokoličenih iskaza

Objašnjavamo na našoj početnoj domeni (Ana, Borna i Cvijeta)

Iskaz ‘ Px’ je istinit ako i samo ako za svaki predmet predmetnog područja vrijedi da ga obilježava
predikat ‘P’, to jest ako su i Ana i Borna i Cvijeta pravedni.

Malo drukčije, iskaz ‘ Px’ je istinit ako i samo ako je istinito ‘ , a to je istinito ako i
samo ako je istinito ‘Pa’ i ‘Pb’ i ‘Pc’.

Iskaz ‘ Px’ je istinit ako i samo ako za barem jedan predmet predmetnog područja vrijedi da ga
obilježava predikat ‘P’, to jest ako je barem netko do Ane, Borne i Cvijet pravedan.

Malo drukčije, iskaz ‘ Px’ je istinit ako i samo ako je istinito ‘ , a to je istinito ako i
samo ako je istinito barem jedno od ‘Pa’ i ‘Pb’ i ‘Pc’.

4
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

3. 3. Neistinitost pokoličenih iskaza

3. 3. 1. Neistinitost univerzalnog iskaza

Iskaz ‘xPx’ je neistinit ako i samo ako za barem jedan predmet x vrijedi da ga ne obilježava predikat
‘P’.
Svi su pravedni je neistinito ako i samo ako vrijedi Netko nije pravedan.

xPx je neistinito ako i samo ako vrijedi xPx

Pa  Pb  Pc je neistinito ako i samo ako vrijedi Pa  Pb  Pc

Pogledajmo tablicu:
Pa Pb Pc Pa  Pb  Pc Pa  Pb  Pc
i i i i n
i i n n i
i n i n i
i n n n i
n i i n i
n i n n i
n n i n i
n n n n i

Budući da Pa  Pb  Pc i Pa  Pb  Pc u svakom retku međusobno imaju različitu vrijednost,
vrijedi:

(1) Pa  Pb  Pc ⊥ Pa  Pb  Pc a kako vrijedi (2)

(2) Pa  Pb  Pc ⊥ (Pa  Pb  Pc) slijedi (3) (3) (Pa  Pb  Pc) ≡

Pa  Pb  Pc (De Morganov zakon)

Na isti način:

(1) xPx ⊥ xPx

(2) xPx ⊥ xPx

(3) xPx ≡ xPx (De Morganov zakon za negaciju univerzalnog kvantifikatora)

Odnosno:

(1) Svi su pravedni. ⊥ Netko nije pravedan.

5
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

(2) Svi su pravedni. ⊥ Nije tako da su svi pravedni.

(3) Nije tako da su svi pravedni. ≡ Netko nije pravedan.

3. 3. 2. Neistinitost egzistencijalnog iskaza

Iskaz ‘xPx’ je neistinit ako i samo ako za svaki predmet x vrijedi da ga ne obilježava predikat ‘P’.
Netko je pravedan je neistinito ako i samo ako vrijedi Nitko nije pravedan.

xPx je neistinito ako i samo ako vrijedi xPx

Pa  Pb  Pc je neistinito ako i samo ako vrijedi Pa  Pb  Pc

Pogledajmo sljedeću tablicu:
Pa Pb Pc Pa  Pb  Pc Pa  Pb  Pc
i i i i n
i i n i n
i n i i n
i n n i n
n i i i n
n i n i n
n n i i n
n n n n i

Budući da Pa  Pb  Pc i Pa  Pb  Pc u svakom retku međusobno imaju različitu vrijednost,
vrijedi:

(1) Pa  Pb  Pc ⊥ Pa  Pb  Pc a kako vrijedi (2)

(2) Pa  Pb  Pc ⊥ (Pa  Pb  Pc) slijedi (3) (3) (Pa  Pb

 Pc) ≡ Pa  Pb  Pc (De Morganov zakon)

Na isti način:

(1) xPx ⊥ xPx

(2) xPx ⊥ xPx

6
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

(3) xPx ≡ xPx (De Morganov zakon za negaciju egzistencijalnog kvantifikatora)

Odnosno:

(1) Netko je pravedan. ⊥ Nitko nije pravedan.

(2) Netko je pravedan. ⊥ Nije tako da je netko pravedan.

(3) Nije tako da je netko pravedan. ≡ Nitko nije pravedan.

3. 3. 3. Negativno definirana istinitost pokoličenih iskaza

3. 3. 3. 1. Iskaz ‘xPx’ je istinit ako i samo ako nema x za koji vrijedi da nije pravedan.
(3) xPx ≡ xPx jer

(2) xPx ≡ xPx a

(1) xPx ≡ xPx De Morganov zakon (primijenjen na xPx)

Odnosno:

(3) Svi su pravedni. ≡ Nije tako da netko nije pravedan.

(2) Svi su pravedni. ≡ Nije da nije tako da su svi pravedni.

(1) Nije da nije tako da su svi pravedni. ≡ Nije tako da netko tko nije pravedan.

3. 3. 3. 2. Iskaz ‘xPx’ je istinit ako i samo ako ne vrijedi za svaki x da nije pravedan.

(3) xPx ≡ xPx jer

(2) xPx ≡ xPx a

(1) xPx ≡ xPx De Morganov zakon (primijenjen na xPx)

Odnosno:

(3) Netko je pravedan. ≡ Nije tako da nitko nije pravedan.

(2) Netko je pravedan. ≡ Nije da nije tako da je netko pravedan.

(1) Nije da nije tako da je netko pravedan. ≡ Nije tako da nitko nije pravedan.

4. Kvantificirani iskazi i zaključak

7
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

4. 1. Univerzalni iskaz
Svi su pravedni. Pa  Pb  Pc xPx
Ana je pravedna. Pa Pa

Odatle i pravilo izvođenja – isključenje univerzalnog kvantifikatora – i 

1 ..... Iz univerzalno pokoličenog iskaza slijedi bilo koja njegova instancija.

2 xPx
3 Pa 2/ i

Očito je da iz Pa ne slijedi xPx, kao što iz Pa ne slijedi Pa  Pb  Pc. Ipak postoje uvjeti pod kojima
možemo uvesti univerzalni kvantifikator. To je složenije pravilo i obradit ćemo ga nakon što
uvježbamo jednostavnija pravila.

4. 1. Egzistencijalni iskaz
Ana je pravedna. Pa Pa
Netko je pravedan. Pa  Pb  Pc xPx

Odatle i pravilo izvođenja – uvođenje egzistencijalnog kvantifikatora – u 

uvođenje egz. kvantif. Ako predikat ‘P’ obilježuje određeni pojedinačni predmet, onda on 1 .....
2 Pa
obilježuje barem jedna predmet. Egzistencijalni iskaz slijedi iz bilo koje instancije tog
iskaza.
3 xPx 2/ u

Očito je da iz xPx ne slijedi Pa, kao što iz Pa  Pb  Pc ne slijedi Pa. Ipak postoje uvjeti pod
kojima možemo isključiti egzistencijalni kvantifikator. To je složenije pravilo i obradit ćemo ga nakon
što uvježbamo jednostavnija pravila.

5. Kategorični sudovi

Kategorični sud tradicionalne logike jest sud priricanja (predikacije). Sastoji se od dva pojma – pojam
o predmetima o kojima se nešto izriče (subjekt) i pojam koji se pririče (predikat). Forma tog suda je:

S je P

Budući da se P može potvrđivati ili odricati i to svima ili nekim predmetima u opsegu subjekta,
razlikujemo četiri vrste kategoričnih sudova:
A sud – univerzalno afirmativni sud - Sve su žene pravedne.

8
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

E sud – univerzalno negativni sud - Nijedna žena nije pravedna.

I sud – partikularno negativni sud - Neki su žene pravedne.

O sud – partikularno negativni sud - Neki žene nisu pravedne.

Promislimo te sudove u našoj domeni - D: Ana, Borna, Cvijeta uz dodatno tumačenje:

Z1: ʽ___ je ženaʼ

a) Sve su žene pravedni.

Rečenicom ʽSve su žene pravedneʼ ne izričemo da su svi predmeti iz naše domene pravedni, nego to
tvrdimo samo za one predmete naše domene koji su žene, odnosno koje imaju svojstvo da su žene.

Zato prijevod ne može biti: Pa  Pb  Pc, odnosno xPx

Potrebno je domenu ograničiti na poddomenu predikatom ʽ___ je ženaʼ.

Tvrdimo: Ako je Ana žena, onda je ona pravedna, i ako je to Borna 3, onda je i ona pravedna i ako je to
Cvijeta, onda je i ona pravedna.

Dakle: (Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc)

Odnosno: x (Zx → Px)

Za svaki predmet x (iz predmetnog područja) vrijedi to da ako je on žena, onda je on pravedan. b)

Nijedna žena nije pravedna.

Slično kao i prethodno s tim da predikat odričemo svakom predmetu za koji vrijedi da je žena:

(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc)

Odnosno: x(Zx → Px)

Za svaki predmet x vrijedi to da ako je on žena, onda on nije pravedan.

c) Neke su žene pravedne.

Rečenica izriče da je barem jedan predmet iz predmetnog područja žena i da je taj predmet ujedno i
pravedan.

Dakle: (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)

Odnosno: x (Zx  Px)

3 Primijetite da je ime ʽBornaʼ takvo da može označiti pojedinačnu osobu ženskog i muškog spola. U našem
primjeru nije posve jasno je li riječ o muškoj ili ženskoj osobi.

9
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

d) Neke žene nisu pravedne.

(Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)

Odnosno: x (Zx  Px)

Za barem jedan predmet x vrijedi da je žena, ali ne vrijedi da je pravedan.

5. 1. Istinitost kategoričnih sudova

Ako bismo htjeli provjeriti za koje je pojedinačne uvjete ili moguće svjetove s obzirom na našu
domenu iskaz x (Zx → Px) istinit, onda bismo morali načiniti tablicu sa 64 retka. Ovdje prikazujemo
samo za neke retke tablice, odnosno neke zanimljive svjetove. Radi lakšeg praćenja istinitosnih
vrijednosti konjunkte ćemo povezati zagradama.
Za Zb Zc Pa Pb Pc ((Za → Pa)  (Zb → Pb))  (Zc → Pc) x (Zx → Px)
1. i i i i i i i i i i i i i i i i i i
2. i i i n i i i n n n i i i n i i i n
3. i n i i n i i i i i n i n i i i i i
4. n n n n i i n i n i n i i i n i i i

1. svijet

Svi predmeti domene su žene i svi su pravedni, stoga je sud istinit.

2. svijet

Svi su predmet domene žene, ali Ana nije pravedna. Stoga je konjunkt Za → Pa neistinit pa je i cijela

konjunkcija neistinita. Odnosno, neistinit je iskaz x (Zx → Px) jer ne vrijedi za sve predmete koji su
žene da su ujedno pravedni budući da za barem jedan predmet x vrijedi da je žena, a ne vrijedi da je
žena (Ana je žena, a nije pravedna).

3. svijet

Nisu svi predmeti žene (Borna nije žena), ali bez obzira na to vrijedi da su sve žene pravedne, jer su za
Anu i Cvijetu, koje su žene, vrijedi da su pravedne.

4. svijet

Nijedan od predmeta nije žena. Stoga nijedan od predmeta ne zadovoljava uvjet da je žena. Stoga će
svi konjunkti Za → Pa, Zb → Pb i Zc → Pc biti istiniti bez obzira je li netko od njih pravedan ili nije.
Stoga će i konjunkcija biti istinita.

10
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

Iskaz x (Zx → Px) je u tom slučaju istinit jer formula Zx nije zadovoljena niti za jedan predmet x iz
predmetne domene.

Zaključno:

a) Iskaz x (Zx → Px) istinit je ako i samo ako za svaki predmet x vrijedi formula (Zx → Px).

Iskaz x (Zx → Px) neistinit je ako i samo ako postoji barem jedan predmet x za koji ne vrijedi
formula (Zx → Px), odnosno ako i samo ako postoji barem jedna predmet za koji vrijedi formula (Zx 
Px).

Promislite sljedeće:

(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc) ⊥ ((Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc))
Pogledajmo što kaže negacija naše rečenice (Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc)
(1) ((Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc))

(2) (Za → Pa)   (Zb → Pb)  (Zc → Pc) iz (1) De Morgan

iz (2) svođenje pogodbe P → Q  P 

(3) (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)
Q
(4) (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc) iz (3) De Morgan

(5) (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc) iz (4) dvostruki nijek
Budući da:

(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc) ⊥ ((Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc)) a

((Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc))  (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)

slijedi

(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc) ⊥ (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)

Budući da za našu domenu vrijedi:

(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc)  x (Zx → Px)

(Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)  x (Zx  Px)

onda s obzirom na prethodne uvide vrijedi sljedeće:

x (Zx → Px) ⊥ x (Zx  Px)

x (Zx → Px)  x (Zx  Px)

11
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

Sve su žene pravedne. ⊥ Neke žene nisu pravedne.

Sve su žene pravedne.  Nije tako da neke žene nisu pravedne.

b) Iskaz x (Zx → Px) istinit je ako i samo ako za svaki predmet x vrijedi formula (Zx → Px).

Iskaz x (Zx → Px) neistinit je ako i samo ako postoji barem jedan predmet x za koji ne vrijedi
formula (Zx → Px), odnosno ako i samo ako postoji barem jedna predmet za koji vrijedi formula (Zx
 Px).

Ovdje izostavljamo izvođenja koja smo načinili pod a).

Vrijedi:

x (Zx → Px) ⊥ x (Zx  Px)

x (Zx → Px)  x (Zx  Px)

Nijedna žena nije pravedna. ⊥ Neke su žene pravedne.

Nijedna žena nije pravedna.  Nije tako da su neke žene pravedne.

c) Iskaz x (Zx  Px) istinit je ako i samo ako za barem jedan predmet x vrijedi formula (Zx  Px).
Iskaz x (Zx  Px) neistinit je ako i samo ako niti za jedan predmet x ne vrijedi formula (Zx  Px),
odnosno ako i samo ako za svaki predmet vrijedi formula (Zx → Px).

Ovdje izostavljamo izvođenja koja smo načinili pod a).

Vrijedi:

x (Zx  Px) ⊥ x (Zx → Px)

x (Zx  Px)  x (Zx → Px)

Neke su žene pravedne. ⊥ Nijedna žena nije pravedna.

Neke su žene pravedne.  Nije tako da nijedna žena nije pravedna.

d) Iskaz x (Zx  Px) istinit je ako i samo ako za barem jedan predmet x vrijedi formula (Zx  Px).
Iskaz x (Zx  Px) neistinit je ako i samo ako niti za jedan predmet x ne vrijedi formula (Zx  Px),
odnosno ako i samo ako za svaki predmet vrijedi formula (Zx → Px).

Ovdje izostavljamo izvođenja koja smo načinili pod a).

Vrijedi:

x (Zx  Px) ⊥ x (Zx → Px)

12
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb

x (Zx  Px)  x (Zx → Px)

Neke žene nisu pravedne. ⊥ Sve su žene pravedne.

Neke žene nisu pravedne.  Nije tako da su sve žene pravedne.

13