Valjanost i istovrijednost

Logika
 VALJANOST
• Iskaz koji je istinit za svako istinitosno vrednovanje nazivamo valjanim
(opće valjanim) iskazom.
• Takav (valjan) iskaz u iskaznoj logici nazivamo tautologijom.
• Među najpoznatijim su valjanim iskazima iskazi slijedećih oblika, koji
se prema tradicionalnoj logici mogu zvati neprotuslovlja i zakonom
isključenoga srednjega:
Zakon neprotuslovlja: Zakon isključenoga srednjega:
P ¬(P  ¬P) P P  ¬P
i i i n n i i i n
n i n n i n n i i
 VALJANOST ZAKLJUČKA
• Zaključak u kojem za svako istinitosno vrednovanje vrijedi da, ako su
sve premise istinite, istinit je i zaglavak, nazivamo valjanim zaključkom.

Ivan ili Stjepan putuje u Dubrovnik. IS 1. i i

Ivan ne putuje u Dubrovnik.__ ¬ I__ 2. i i__
Stjepan putuje u Dubrovnik. S 3. i n NIJE VALJAN
VALJAN
I S I  S ¬I S
i i i n i
i n i n n
n i i i i VALJAN
n n n i n
 VALJANOST ZAKLJUČKA
• Istinitosno vrednovanje za koje su u zaključku sve premise istinite a
zaglavak neistinit, nazivamo protuprimjerom.
• Ima li u istinitosnoj tablici zaključka protuprimjer, zaključak nije valjan.

Ivan putuje u Osijek ako i samo ako Stjepan ostaje u Zadru. Is
Ivan putuje u Osijek.______ I____
Stjepan ne ostaje u Zadru. ¬S
S I I  S I ¬S
i i i i n PROTUPRIMJER – ZAKLJUČAK NIJE VALJAN
i n n n n
n i n i i
n n i n i
 DRUGI NAČIN RJEŠVANJA
Ivan ili Stjepan putuje u Dubrovnik. 1. I  S
Ivan ne putuje u Dubrovnik. 2. ¬ I
Stjepan putuje u Dubrovnik. 3. S

Između 1. i 2. premise stavljamo znak konjunkcije i izračunamo vrijednost tih premisa.

(I  S)  ¬ I
Zatim između premisa i zaključka stavljamo znak pogodbe.
((I  S)  ¬ I)→ S
Rezultat dobivamo u stupcu pogodbe. Ako su sva vrednovanja u pogodbi istinita, zaključak je valjan.
Da smo za samo jedno vrednovanje u pogodbi dobili neistinu, zaključak je nevaljan!
I S I  S  ¬I → S
i i i n n i i
i n i n n i n
n i i i i i i
n n n n i i n
VALJAN
OSNOVNI OBLICI ZAKLJUČKA (KOJI VRIJEDE)
Modus ponens Hipotetični silogizam
P→Q P→Q
P___ Q→ R
Q P→R
Modus Tollens Disjunktivni silogizam
P→Q P∨Q
¬ Q__ ¬ P__ SAMO NIJEČNO POTVRDNI VRIJEDI
¬P Q
(POTVRDNO NIJEČNI NE VRIJEDI)
DOKAZ DA POTVRDNO NIJEČNI SILOGIZAM
NE VRIJEDI
Potvrdno-niječni P∨Q
Q____
¬P
P Q (P ∨ Q) Q ¬ P Iako u trećem redu imamo sve tri istine, u
i i i i n prvom je protuprimjer i po tome znamo da
i n i n n
n i i i i zaključak nije valjan te da potvrdno-niječni
n n n n i modus ne vrijedi.
 ISTOVRIJEDNOST
• Iskaze koji za svako istinitosno vrednovanje imaju međusobno jednake
istinitosne vrijednosti nazivamo istovrijednim (ekvivalentnim) iskazima.
• Znakom  samo kraće bilježimo da su izrazi s lijeve i desne strane
istovrijedni. To nije novi simbol jezika iskazne logike.
A   A A → B   A ∨ B
A   A A B A → B  A ∨ B
i  i n i i i  n i
i n n  n n
n  n i
n i i  i i
n n i  i i
 ISTOVRIJEDNOST I DVOPOGODBA
• Istovrijednost možemo predočiti kao valjanost dvopogodbe. Valjana je
dvopogodba, naime, uvijek istinita ako su sudovi istovrijedni.
A → B   A ∨ B

A B (A → B)   A ∨ B)
i i i i n i
i n n i n n
n i i i i i
n n i i i i
 Vježbe
• Provjerite valjanost iskaza tablicom istinitosti
a) (A B)   (A  B)
b) A  (A  B)
c) (A   B)  (A  B)
d) (A   A)   A

• Provjerite tablicom istinitosti jesu li parovi iskaza istovrijedni dvopogodbom

a) (A  B)  (B  A)
b) (A  B)  (B  A)
c) (A  B)  A  B