ZAKLJUAK

Vjebe posredni zakljuak, neposredni zakljuak

POSREDNI ZAKLJUAK

to je posredni zakljuak?
zakljuak koji je izveden iz dvije ili vie premisa onaj u kojem su premise i konkluzija kategoriki* sudovi premise, konkluzija, vei, manji i srednji pojam

to je kategoriki silogizam Koji su elementi kategorikog silogizma Koje su figure (likovi) kategorikog silogizma I.figura II.figura III.figura IV.figura MP PM MP PM SM SM MS MS SP SP SP SP Po emu se razlikuju figure kategorikog silogizma
po poloaju srednjeg pojma M ne moe ima posredujui ulogu izmeu veeg i manjeg pojma prve tri figure prema opsegovnoj irini pojmova tako da je vei pojam sadravao srednji, a srednji manji

Moe li biti vie od tri pojma u kategorikom silogizmu

Koja je uloga srednjeg pojma u odnosu prema konkluziji u kat. silogizmu Koje su figure kat. silogizma bile poznate Aristotelu

Prema kojem kriteriju Aristotel razlikuje figure kat. silogizma

* kategorian - (od gr. = potvrdan), bezuvjetna tvrdnja ili dokazivanje. Kategorino kao suprotno od hipotetino.

Figure silogizma koje su savrene?

MP PM SM SM SP SP

MP
MS SP

PM
MS SP

Silogizmi mogu imati razliit oblik i zato razliit oblik savrenstva. O emu ovisi to savrenstvo? Savrenstvo silogizma ovisi od jasnoe kojom konkluzija slijedi iz premisa: Ako je konkluzija univerzalna ili partikularna, koja je vrednija? Univerzalna Ako je konkluzija afirmativna ili negativna, koja je vrednija? afirmativna to je sredstvo zakljuivanja, odnosno o emu ovisi zakljuivanje u silogizmu? mjesto srednjeg pojma jer je on sredstvo zakljuivanja

Zato ima samo 19 doputenih modusa?

to umanjuje broj od 64 teorijski mogua naina zakljuivanja? Ovaj broj zakljuivanja umanjuju opa pravila koja vrijede za sve figure i posebna pravila koja vrijede za svaku pojedinu figuru. Preostat e tzv. doputene kombinacije a kojih ima u tradicionalnoj logici 19.

Opa pravila silogizma (vrijede za sve figure)

a) Pravila za srednji pojam (M) i krajnje pojmove (S P):

1. Srednji pojam M mora biti raspodijeljen bar u jednoj premisi, tj. mora biti upotrijebljen u cijelom opsegu. 2. Krajnji pojam (S ili P) koji nije raspodijeljen u premisi ne moe biti raspodijeljen ni u konkluziji.
b) Pravila za premise (kvantitet i kvalitet):

3. Bar jedna premisa mora biti afirmativna, iz dvije negativne premise ne slijedi nita 4. Bar jedna premisa mora biti univerzalna, iz dvije partikularne premise ne slijedi nita 5. Ako je prva premisa partikularna, druga ne smije biti negativna.
c) Pravila za konkluziju:

6. Iz dviju afirmativnih premisa slijedi afirmativna konkluzija. 7. Ako je jedna premisa negativna, i konkluzija je negativna. 8. Ako je jedna premisa partikularna, i konkluzija je partikularna. Pravila 7. i 8. mogu se saeti u jedno: konkluzija se povodi za loijom ili slabijom premisom

Pravila
skraeni oblik Svaka figura ima barem jednu univerzalnu premisu a e Svaka figura ima barem jednu afirmativnu premisu a i Svaka figura s jednom partikularnom premisom ima partikularnu konkluziju i o :: i o Svaka figura s jednom negativnom premisom ima negativnu konkluziju e o :: e o

modusi koliko ih ima?

mogui parovi premisa za svaku figuru:
I.Figura MP SM
PM SM MP MS PM MS

a a a a a i e o
a a a a a i e o a a a a a i e o a a a a a i e o

i i i i a i e o
i i i i a i e o i i i i a i e o i i i i a i e o

e e e e a i e o
e e e e a i e o e e e e a i e o e e e e a i e o

o o o o a i e o
o o o o a i e o o o o o a i e o o o o o a i e o

II.Figura

III.Figura

IV.Figura

To je 16 naina (modusa) u kojem se mogu nai premise u jednoj figuri. Kako postoje ukupno 4 figure, mogua su 64 naina (modusa) zakljuivanja (16 x 4 = 64).

Posebna pravila silogizma

(vrijede za odreene figure)
Primjenom opih pravila broj zakljuivanja smanjen je na 32. No, uvoenjem posebnih pravila broj doputenih naina (modusa) sveden je na 19. Kako glase mnemoniki nazivi za doputene moduse po figurama? Barbara, Celarent, Darii, Ferioque prioris; Cesare, Camestres, Festino, Baroco secundae; Tertia, Darapti, Disamis, Datisi, Felapton, Bocardo, Ferison, habet: Quarta insuper addit Bramantip, Camenes, Dimaris, Fesapo, Fresison.

Zadatak
U primjeru oznai vei (P), srednji (M) i manji pojam (S):

Svi su knjievnici umjetnici. Svi su pjesnici knjievnici. Svi su pjesnici umjetnici.

P: S: M: umjetnici pjesnici knjievnici

Dopunite silogizme*, odredite figuru i mnemonik modusa

P: Svaki automobil u prometu mora biti registriran. P: Svaki stari automobil je automobil u prometu K: Svaki stari automobil mora biti registriran. P: Svi veliki kamioni prevoze velike terete. P: Svi tegljai su veliki kamioni. K: Svi tegljai prevoze velike terete P: Nijedan trokut nije kvadrat. P: Svaki pravokutni trokut je trokut. K: Nijedan pravokutni trokut nije kvadrat. a a a 1. figura - Barbara a a a 1. figura - Barbara e a e 1. figura - Celarent

P: Svi su ljudi drutvena bia. P: Neki mesoderi su ljudi. K: Neki mesoderi su drutvena bia.
* dopunjeni dijelovi su obojeni drugom bojom

a i i 1. figura - Darii

Neki ljudi znaju plivati. Svi su ljudi sisavci Neki sisavci znaju plivati. Neki zaljubljenici u tehniku ne ue matematiku. Svaki zaljubljenik u tehniku eli studirati tehniku. Neki koji ele studirati tehniku ne ue matematiku. Svi graevinari vole umjetnost. Neki zidari su graevinari. Neki zidari vole umjetnost. Nijedan lijenik ne lijei otrovima. Neki su ljudi lijenici. Neki ljudi ne lijee otrovima. Nijedan lijek nije otrov. Neki su otrovi opasne tvari. Neke opasne tvari nisu lijekovi Svi lovci su zatitari prirode. Neki neodgovorni ljudi su lovci. Neki neodgovorni ljudi su zatitari prirode. Sve su domae ivotinje korisne. Neke su domae ivotinje krave. Neke krave su korisne.

i a i o a o a i i e i o e i o a i i a i i

3.figura - Disamis

3.figura - Bocardo

1.figura - Darii

1.figura - Ferio

4.figura - Fresison

1.figura - Darii

3.figura - Datisi

Neke biljke su jestive. *Sve su biljke iva bia. Neka su iva bia jestiva. Nijedan maratonac ne tri 100 km na sat. *Svi su maratonci sposobni voziti automobil. Neki koji su sposobni voziti automobil ne tre 100 km na sat.

i a i e a o

3.figura - Disamis

3.figura - Felapton

*Svaki glumac voli glumiti Hamleta. Svaki glumac voli umjetnost. Neki koji vole umjetnost vole glumiti Hamleta.
Svaka harmonijska glazba pobuuje doivljaj ugode. *Svaka simfonijska glazba je harmonijska glazba Svaka simfonijska glazba pobuuje doivljaj ugode. Svaka je znanost stvaralaki in. Svaki stvaralaki in je ljudsko bogatstvo. *Neke su ljudska bogatstava znanost. *Svi koji umjetniki oblikuju jezik su stvaraoci. Svi knjievnici umjetniki oblikuju jezik. Svi su knjievnici stvaraoci. Nijedan planinar nije nedrueljubiv. Svi su sebinjaci nedrueljubivi. *Nijedan sebinjak nije planinar. Svaki je pitomi pas ovjekov prijatelj. *Nijedan divlji pas nije ovjekov prijatelj. Nijedan divlji pas nije pitomi pas.

a
a i a a a a a i a a a e a e a e e 3.figura - Darapti

1.figura - Barbara

4.figura - Bramantip

1.figura - Barbara

2.figura - Cesare

2.figura - Camestres

NEPOSREDNI ZAKLJUAK
Ponavljanje Zadaa

Kod neposrednog zakljuivanja zakljuni sud (konkluzija) se moe izvesti po:

konverziji
zamjena Subjekta i Predikata,

nepotpuno se moe konvertirati premisa a potpuno se moe konvertirati premisa e i premisa o se ne moe konvertirati

ekvipolenciji

pojam Predikata se stavlja u kontradikciju mogu se izvezi zakljuci po svim vrstama premisa

kontrapoziciji kombinacija ekvipolencije i konverzije

mogu se izvezi zakljuci samo iz premisa a e i

Naini zakljuivanja u neposrednom zakljuku

Napravite konkluziju na temelju zadane premise po konverziji i odredite vrstu konverzije (nepotpuna - neista conversio per accidens ili potpuna ista conversio simplex)
P: K: Svi su automobili prometala (nepotpuna konverzija conversio per accidens)

P: K:

Nijedna biljka nije ovjek

P: K:

Svi Hrvati su ljudi

P: K:

Svi parni brojevi su prirodni

P: K: P: K:

Neki su znanstvenici nobelovci

Neki ljudi nisu trgovci

ponovite
Napravite konverziju ekvipolenciju kontrapoziciju slijedeih sudova: 1. Nijedan tiranin nije omiljen. 2. Neki tirani su omiljeni. 3. Neki slubenici nisu savjesni. 4. Svi slubenici su savjesni.