Professional Documents
Culture Documents
Posredan deduktivan zaključak je zaključak iz dvije ili više premisa, u kojim zaključivanje ide od općeg na
posebno, a jednostavan posredan zaključak ili silogizam je posredan deduktivan zaključak iz tačno dvije
premise. Ako su obje premise silogizma kategorički sudovi, imamo kategorički silogizam, ako su obje
premise hipotetički sudovi, imamo hipotetički silogizam, a ako su bje premise disjunktivni ili alternativni
sudovi, imamo disjunktivni silogizam. Poredi >čistih< kategoričkih, hipotetičkih i disjunktivnih slogizama
imamo i >miješane<: hipotetičko-kategoričke. Disjunktivno-kategoričke i hipotetičko-disjunktivne.
Svaki kategorički silogizam sastoji se od 3 suda, u kojima se pojavljuju tri različita pojma. Radi lakšeg
prikazivanja raznih vrsta silogizama, manji pojam označavamo sa slovom S, veći sa slovm P, a srednji
pojam slovom M. Na taj način naš navedeni primjer silgizma možemo prikazati shemom:
Svi M su P
Svi S su M.
---------------
Svi S su P.
Općoj shemi silogizma približit ćemo se više ako iz gornje sheme izostavimo oznake za kvantitet i kvalitet
sudova, pa pišemo:
M P
S M
---------
S P
Prema polžaju srednjeg pojma u premisama razlikujemo 4 figure silogizma. Njiihove sheme su:
1. 2. 3. 4.
M P P M M P P M
S M S M M S M S
-------------- -------------- --------------- ---------------
S P S P S P S P
Prema kvantitetu i kvalitetu premisa i konkluzije unutar pojedinih figura razlikujemo različite moduse.
Budući da podjelom po kvantitetu i kvalitetu razlikjuemo 4 rste sudova (a, i, e, o), kada bi svaki od 3 suda
koji čine silogizam (dvije premise i konkluzija) mogao poprimiti bilo koji od 4 navedena oblika, bez obzira
na kavntitet i kvalitet preostala dva suda, imali bismo 256 modusa u sve 44 figure.
Međutim to nije tako. Prije svega konkluzija ne možće biti bilo kakva, nezavisno od toga kakve su
premise. Kad bi konkluzija mogla biti kakva hoće nezavisno od premisa, ona ne bi bila njihova konkluzija.
Slijedi da unutar svak figure ne možemo imati po 64, nego najviše po 16 modusa, čije bi premise bili ovi
parovi sudova:
a a i a c a o a
a i i i c i o i
a e i e c e o e
a o i o c o c o
Kada se primijene navedena posebna pravla, onda se broj mogućih modusa u pojedinim figurama još
više smanjuje , pa mjesto 8 modusa u svakoj figuri, ostaju samo 4 modusa u prvoj figuri, 4 modusa u
drugoj, 6 modua u trećoj i 5 modusa u četvrtoj figuri što čini svega 19 pravilnih modusa.
Da bi se modusi laše pamtili, srednjovjekovni logičari dali su im posebna imena. Vokali u tim imenima
označavaju kvantitet i kvalitet premisa u tim modusima.
1. Figura (Barbara)
Svi ljudi su smrtni . Svi M su P MaP
Svi Grci su ljudi. Svi S su M S aM
--------------------- -------------- ----------
Svi Grci su smrtni Svi S su P S aP