NAELA SUENJA

1. Naelo proturjeja (princip kontradikcije)

nijednoj stvari ne pripada obiljeje koje joj protuslovi, odnosno A nije ne A.
nemogue je da isto istodobno i u istome smislu pripada i ne pripada istomu
npr. Bjelanevine su neorganske tvari. - A nije ne A.

2. Naelo istovjetnosti (princip identiteta)

A je A
npr. Neki ljudi jesu Hrvati.; Dobri logiari umiju apstraktno misliti.
subjekt i predikat su u skladu

3. Naelo dostatnog (dovoljnog) razloga

svaki sud koji se tvrdi mora imati dostatan razlog
npr. Naa kola ute je boje. (razlog: Uvjerili smo se da je tako.); Ako si dobar logiar
umije apstraktno misliti
ako si A onda A

4. Naelo isljuenja srednjeg (treeg)

tvrdimo li da je kola obojena u uto ne moemo istovremeno tvrditi da nije obojena u uto
ili je jedno ili je drugo; ili A ili ne A
izmeu onoga to muusobno protuslovi, nema niega srednjeg
npr. Dobri logiari ili umiju ili ne umiju dobro misliti.

OPRJEKA MEU KATEGORINIM SUDOVIMA

poseban odnos oprjeka (opozicija) meu sudovima
odnos u kojem jednim sudom nijeemo ono to tvrdimo drugima
prikazuje se logikim kvadratom

1. Protuslovna oprjeka
oni sudovi od kojih svaki drugoga nijee upravo onoliko koliko je potrebno da taj drugi sud
ne vrijedi
elimo li pronai sud koji je protuslovan nekomu danom sudu, najjednostavnije je ispred
iskaza kojim ga izriemo, na poetku dodoati izraz "nije tako da" ili "nije sluaj da"
protuslovno su prjeni ope potvrdni (a), posebno nijeni (o), ope nijeni (e) i
posebno potvrdni (i); jedan je u svakome navedenom paru sudova uvijek istinit, a drugi
neistinit oba ne mogu biti istinita, kao to ni oba ne mogu biti neistinita

2. Suprotna oprjeka
svaki sud nijee vie nego to je potrebno da drugi ne bi vrijedio
npr. Svi su ljudi pravedni. - suprotan nije tek sud koji tvrdi da samo neki ljudi nisu pravedni,
nego onaj koji ide u drugu krajnost, te tvrdi jo i vie, naime upravo to da nijedan ovjek
nije pravedan
ope potvrdni i ope nijeni sudovi
ne mogu oba biti istinita, ali zato mogu oba biti neistinita
3. Podsuprotni (potprotivni, supkontrarni) sudovi
sudovi protuslovni suprotnima
svaki sud nijee manje od onoga to je potrebito da ne bi vrijedio drugi nije prava oprjeka
posebno potvrdan i posebno nijean sud
oba mogu biti istiniti. Ne mogu oba biti neistiniti

4. Podredni sudovi
oprjeni samo po kolikoi
ope potvrdni i posebno potvrdni, ope nijeni i posebno nijeni
opi sud podreditelj, posebni podreeni
podredni sudovi mogu oba biti istiniti, iz istine podreditelja slijedi i istina podreenika, iz
istine podreenika ne slijedi, ali je na temelju njega mogua istina podreditelj
 ZAKLJUAK

logiki oblik pomou kojeg jedan sud proizlazi iz drugog, drugih od njega razliitih sudova
dijelovi zakljuka: premise (pretpostavke, predstavci) sudovi na temelju kojih izvodimo
drugi sud, zaglavaka (konkluzija, zakljuna misao) sud koji slijedi iz premise
INDUKTIVAN ZAKLJUAK onaj zakljuak u kojem konkluzija slijedi iz premisa samo
vjerojatno
DEDUKTIVAN ZAKLJUAK onaj u kojem konkluzija nuno slijedi iz premisa
VALJAN ZAKLJUAK kada konkluzija dosljedno slijedi iz premisa

NEPOSREDNI ZAKLJUCI PO:

a) oprjeci

1. Neposredni zakljuci po protuslovlju

jedan sud mora biti istinit, a drugi neistinit; iz istinitosti nekoga suda nuno slijedi
neistinitost njemu protuslovnog suda
npr. - istinit sud Svaki vrabac jest ptica., neistinit Neki vrapc nisu ptice.

2. Nesporedni zakljuci po suprotnosti

ako je jedan sud istinit, drugi je nuno neistinit, ali ako je jedan neistinit, ne moemo
zakljuiti nita o tome je li drugi takoer neistinit ili je pak istinit

3. Neposredni zakljuci po podsuprotnosti

jedan mora biti istinit, ako je jedan neistinit, drugi je nuno istinit, no ako je jedan istinit, ne
moemo zakljuiti je li drugi takoer istinit ili je pak neistinit

4. Neposredni zakljuci po podrednosti,

iz podrediteljeve istine nuno slijedi i podreenikova istina, obratno ne vrijedi, iz
podreenikove neistine slijed i podrediteljeva neistina
ako je svaki trka atletiar, onda su nuno i neki trkai atletiari, no ako su npr. Neki trkau
glazbenici, ne slijedi s nunou da su i svi trkai glazbenici, ako nije istinit sud da su neki
trkai glazbenici, ne moe vrijediti ni sud da su svi trkai glazbenici

b) obratu (konverziji)
oblik neposrednog zakljuka po kojem s jednog suda zakljuujemo na sud u kojem su
podmet i prirok zamijenili mjesta: podmet prvog suda postao je u drugome sudu prirokom, a
prirok podmetom

1. ope nijena premisa (e) daje po obratu ope nijean zaglavak; npr. Ako nijedan stol nije
stolica, nuno slijedi da nijedna stolica nije stol; u tkavu obratu kolikoa zaglavka ostaje
nepromijenjena u odnosu na premisu JEDNOSTAVAN OBRAT

Nijedan S nije P SeP

Nijedan P nije S PeS

2. ope potvrdna premisa (a) daje po obratu posebno potvrdan zaglavak (i); npr. Sve
budilice jesu satovi, nuno daje samo zaglavak Neki satovi jesu budilice., u obratu smo
morali u zaglavku promijeniti kolikou suda OBRAT PO PRIGOTKU

Svi S jesu P SaP

Neki P jesu S PiS
 3. posebno potvrdana premisa (i) daje zaglavak po jednostavnome obratu posebno -
potvrdan sud

Neki S jesu P SiP

Neki P jesu S PiS

4. posebno nijeni sud (o) NE DAJE po obratu nuno nikakav zaglavak, npr. Ako neki
kemiari nisu nobelovci, logiki bi bilo mogue da su svi nobelovci kemiari, kao i tomu
protuslovan sud da neki nobelovci nisu kemiari, mogue je da nijedan nobelovac nije
kemiar, kao i tomu protuslovan sud da neki nobvelovi jesu kemiari

KATEGORINI SILOGIZAM
SILOGIZAM ili DOUMAK; vrsta posrednog zakljuka u kojem se zaglavak izvodi uz
pomo jedne, posredne premise; vrsta deduktivnog zakljuka
vea premisa (via ili gornja premisa, gornjak) premisa koja sadri ope pravilo, dakle
neku opu spoznaju iz koje izvodimo zaglavak
manja premisa ( nia ili donja premisa, donjak) posredna premisa, pomou koje zaglavak
slijedi iz vee
KATEGORIKI SILOGIZAM silogizam u kojem su obje premise i zaglavak
kategorini sudovi
razlikujemo:
krajnjaci (krajnji pojmovi) pojmovi koji se nalaze i povezani su u zaglavku jedan je
podmet zaglavka manj pojam - S, a drugi je prirok zaglavka vei pojam - P
srednjak (posredni pojam) pojam pomou kojega se krajnjaci meusobno povezuju, M
svaki silogizam sastavljen je u odreenom liku i u odreenome nainu:
LIK (FIGURA) raspored veega, srednjega i manjega pojma, odreen je time je li
srednjak u pojedinim premisama podmet ili prirok
NAIN (MOD) raspored sudova u zakljuku s obzirom na njihovu kolikou i kakvou,
svaki sadri neku trolanu kombinaciju sudova a, e, i i o

PRVI LIK
srednjak u veoj premisi je podmet, a u manjoj premisi prirok

MP
SM
SP

1. nain Barabara

Svi svirai jesu glazbenici. Svi M jesu P

Svi violinisti jesu svirai. Svi S jesu M
Svi violinisti jesu glazbenici. Svi S jesu P

2. nain Celarent

Nijedan pas nije maka. Nijedan M nije P

Svi jazavari jesu psi. Svi S jesu M
Nijedan jazavar nije maka. Nijedan S nije P
 3. nain Darii

Svi biolozi jesu znanstvenici. Svi M jesu P

Neki ljudi jesu biolozi. Neki S jesu M
Neki ljudi jesu znanstvenici. Neki S jesu P

4. nain Ferio

Nijedan konj nije rogat. Nijedan M nije P

Neke ivotinje jesu konji. Neki S jesu M
Neke ivotinje nisu rogate. Neki S nisu P

DRUGI LIK
srednjak je u objema premisama prirok. On povezuje vei i manji pojam kao njihov
zajedniki prirok

PM
SM
SP

1. nain Cesare

PeM
SaM
SeP

2. nain Camestres

PaM
SeM
SeP

3. nain Festino

PeM
SiM
SoP

4. nain Baroco

PaM
SoM
SoP
TREI LIK
srednjak je u objema premisama podmet

MP
MS
SP

1. nain Darapti

MaP
MaS
SiP

2. nain Disamis

MiP
MaS
SiP

3. nain Datisi

MaP
MiS
SiP

4. nain Felapton

MeP
MaS
SoP

5. nain Bocardo

MoP
MaS
SoP

6. nain Ferison

MeP
MiS
SoP

ETVRTI LIK
srednjak je prirok u veoj premisi, a podmet u manjoj

PM
MS
SP
1. nain Bamalip

PaM
MaS
SiP

2. nain Calemes

PaM
MeP
SeP

3. nain Dimatis

PiM
MaS
SiP

4. nain Fesapo

PeM
MaS
SoP

5. nain Fresison

PeM
MiS
SoP