ZAKLJUAK-logiki oblik pomou kojeg mislimo logiki slijed jednog suda iz

drugih,od njega razliitih sudova(trad.) ; valjan je ako i samo ako u njemu

zaglavak logiki slijedi iz premisa ; DEDUKTIVAN-ako taj sud nuno slijedi / logiki
slijed je nuan ; INDUKTIVAN-ako taj sud slijedi samo vjerojatno / logiki slijed je
vjerojatan
PREMISE(predstavci)-sudovi u zakljuku za koje uzimamo da iz njih logiki
slijedi drugi,od njih razliitih sud
ZAGLAVAK(konkluzija)-sud u zakljuku za koji uzimamo da logiki slijedi iz
drugih,od njega razliitih sudova
*Svi sisavci jesu kraljenjaci. / Sve pliskavice jesu sisavci --> Sve pliskavice jesu
kraljenjaci.
NEPOSREDNI ZAKLJUCI PO OPRECI(odnosu-zaglavak bez posredovanja
drugim sudom slijedi iz jedne premise-deduktivni)- 1.)N.Z. po potruslovlju-
jedan mora biti istinit, a drugi neistinit(uvijek je I i N; N i I) ; PRIMJER-Svi brodovi
su bijeli. / Neki brodovi nisu bijeli. ; 2.)N.Z. po suprotnosti-barem jedan mora biti
neistinit(ako je jedan istinit,drugi je odmah neistinit ; kad je jedan neistinit o
drugom ne moemo odmah zakljuiti) ; PRIMJER- Svi su brodovi bijeli. / Nijedan
brod nije bio. ; 3.)N.Z. po podsuprotnosti-jedan sud mora biti istinit ako je jedan
neistinit, drugi je nuno istinit ; kad je jedan istinit o drugom ne moemo odmah
zakljuiti ; PRIMJER- Neki brodovi su bijeli. / Neki brodovi nisu bijeli.; 4.)N.Z. po
podreenosti-Izpodreditelja i nuno slijedi i podreenik I(obrnuto ne vrijedi) ; iz
podreenikove N slijedi i podrediteljeva N; PRIMJER-Svi brodov su bijeli. / Neki
brodovi su bijeli.
OBRAT(konverzija)-oblik neposrednog zakljuka po kojem iz jednog suda
zakljuujemo na sud u kojem su podmet i prirok zamjenili mjesta(podmet 1.suda
postao je prirok 2.,a prirok postao podmet) ; 1.)Ope-nijena premisa(e-->e)-
jednostavan obrat-kolikoa ostaje nepromijenjiva; PRIMJER- Nijedan stol nije
stolica. / Nijedna stolica nije stol. ; 2.)Ope-potvrdna premisa(a-->i)-u zaglavku se
promijenila kolikoa -->obrat po prigotku; PRIMJER- Sve budilice jesu satovi. / Neki
satovi jesu budilice. ; 3.)Posebno-potvrdna premisa(i-->i)-jednostavan obrat ;
PRIMJER- Neki sisavci jesu biljojedi. / Neki biljojedi jesu sisavci. ; 4.)Posebno-
nijeni sud(o)-ne daje po obratu nuno nikakav zaglavak ; PRIMJER- Neki kemiari
nisu nobelovci.
SILOGIZAM-vrsta posebnog zakljuka u kojem se zaglavak izvodi uz pomo
jedne posredne premise ; vrsta deduktivna zakljuka ; posredan zakljuak ;
premisa ima ulogu opeg pravila-posebno izvodimo iz opeg na temelju druge
premise ; 1.Premisa-vea premisa ili gornjak(sadri ope pravilo) ; 2.premisa-
manja premisa ili doljnjak(posredna premisa)
KATEGORIKI SILOGIZAM-silogizam u kojem su obje premise i zaglavak
kategoriki sudovi
KRAJNJI POJMOVI(krajnjaci)-pojmovi u zaglavku(poslje njih nema nita);
podmet i prirok samog suda ; S-podmet / manji pojam ; P-prirok / vei pojam
POSREDNI POJAM(srednjak)-pojam pomou kojeg se krajnjaci meusobno
povezuju(M)
*svaki silogizam odreen je s nekoliko likova i naina
LIK(figura)-raspored veega srednjega i manjega pojma u silogizmu ; gleda se je
li srednjak prirok ili podmet
NAIN(mot)-raspored sudova u zakljuku s obzirom na kolikou i kakvou
PRAVILA SE ODNOSE NA POJMOVE U SILOGIZMU- 1.)Kategoriki silogizam ne
smije sadravati vie od 3 pojma; 2.)Krajnji pojmovi u zaglavku ne smiju biti
veeg opsega nego to je u premisama ; 3.)Srednjak ne moe biti dio zaglavka-
samo je posrednik kojeg meusobno povezuju krajnjac i; 4.)Srednjak mora barem
jednom u premisama biti uporabljen u itavu svome opsegu-barem jednom mora
biti raspodijeljen
PRAVILA SE ODNOSE NA SUDOVE U SILOGIZMU- 1.)Iz dviju posebnih premisa
nita ne slijedi(ne mogu obje biti neki-barem jedna premisa mora biti opa);
2.)Iz obiju nijenih premisa nita ne slijedi-barem jedna mora biti potvrdna; 3.)Iz
dviju potvrdnih premisa nuno je da slijedi potvrdni zaglavak; 4.)Zaglavak se
ravna prema slabijoj premisi(slabija je ona koja je posebna ili nijena[neki ili
nijena] posebna premisa-->poseban zaglavak; nijena premisa-->nijean
zaglavak); 5.)U drugom liku e zaglavak uvijek biti nijean. U teem liku je manja
premisa uvijek potvrdna i zaglavak je uvijek poseban.
HIPOTETIAN SILOGIZAM-vrsta silogizma u kojem je vea premisa hipotetian
sud ;
1.)Potvrdan nain(modus ponens)-ako se potvruje prednjak, potvruju se i svi
njegovi posljedc i; obrnuto ne vrijedi ; PRIMJER- Ako je more hladno, kupanje je
neugodno. / More je hladno. --> Kupanje je neugodno. ; logiki oblik; Ako p onda
q. / p --> q
2.)Nijean nain(modus tollens)-ako zanijeimo posljedak nuno nijeemo i
prednjak tog posljedka; obrnuto ne vrijedi; PRIMJER- Ako je more hladno, kupanje
je neugodno. / Kupanje nije neugodno. --> More nije hladno. ;logiki oblik ; Ako p
onda q. / Ne p --> Ne q.
DISJUKTIVAN SILOGIZAM-vrsta silogizma u kojem je vea premisa disjuktivan
sud;
1.)Potvrdno-nijeni nain(modus ponendo tolles)-potvrdimo li jedan lan odnosa,
nuno je da drugo nijeimo; PRIMJER- Zemlja ili se kree ili miruje. / Zemlja se
kree. --> Zemlja ne miruje. ; logiki oblik- Ili p ili q / p --> Ne q ; Ili p ili q. / q -->
Ne p
2.)Nijeno-potvrdni nain(modus tollendo ponens)-nijeimo li jedan lan
disjunkcije, nuno potvrujemo drugi; PRIMJER- Zemlja se kree ili miruje. /
Zemlja ne miruje. --> Zemlja se kree. ; logiki oblik ; Ili p ili q. / Ne p --> q ; Ili p
ili q. / Ne q --> p
INDUKTIVAN ZAKLJUAK-zakljuak u kojem se zaglavku izvodi vie nego to
nuno slijedi iz premisa; zakljuak nije nuan, stoga nije silogizam, ve vrijedi
samo vjerojatno
1.)Poopavajui ili generalni, I.Z.-induktivan zakljuak u kojem od posebnoga
zakljuujemo na ope ; VJEROJATNOST, a ne LOGIKA OPOST --> EMPIRIJSKA
OPOST; PRIMJER- panjolci, Talijani i Grci jesu temperamentni. / panjolci,
Talijani i Grci jesu europski sredozemni narodi. --> Svi europski sredozemni narodi
jesu temperamentni. ; opi oblik moemo pisat kao 3. silogistiki lik ; S1, S2,
S3, ... Sn jesu P. / S1, S2, S3, ... Sn jesu M. --> Svi M jesu P.
2.)Analogijski I.Z. induktivan zakljuak u kojem od dijelomine slinosti
zakljuujemo na potpunu slinost ; zakljuak je samo vjerojatan ; PRIMJER- Svi
dobri prijatelji su dobronamjerni, poteni, iskreni i pomau u nevolji. / Ivan je
dobronamjeran, poten i iskren. --> Ivan je dobar prijatelj. ; oblik je slian drugom
silogistikom liku ; Svi M jesu P1, P2, P3, ... Pn. / Svi S jesu P1, P2, P3, ... Pn. -->
Svi S jesu M.

LIKOVI:
1.lik-srednjak u veoj premisi podmet, a u manjoj premisi prirok
MP / SM --> SP - opi
 M a P / S a M --> S a P Barbara
M e P / S a M --> S e P Celarent
M a P / S i M --> S i P Darii
M e P / S i M --> S o P Ferio
2.lik-srednjak je u objema premisama prirok
PM / SM --> SP opi
P e M / S a M --> S e P Cesare
P a M / S e M --> S e P Camestres
P e M / S i M --> S o P Festino
P a M / S o M --> S o P Baroco
3.lik-srednjak je u objema premisama podmet
MP / MS --> SP opi
4.lik-srednjak je prirok u veoj premisi, a podmet u manjoj premisi
PM / MS --> SP - opi