Hipotetiki i disjunktivni silogizmi

Ponendo ponens koji tvrdi

Tollendo tollens koji negira
Ponendotollens koji tvrdi i negira
Tollendoponens koji negira i tvrdi

Hipotetiki silogizam
Sudovi u premisama mogu biti (osim kategorikih) i hipotetiki.
Ako proizvodnost rada raste, vrijednost proizvoda se smanjuje
Ako se vrijednost proizvoda smanjuje, cijene padaju
Ako proizvodnost rada raste, cijene padaju
Obje premise su hipotetiki sudovi, pa je i konkluzija hipotetiki sud.

Takav silogizam nazivamo istim hipotetikim silogizmom.

isti hipotetiki silogizam

Za hipotetiki silogizam vrijede sva silogistika pravila, koja vrijede i za kategoriki
silogizam (figure, modusi).
Kad je M, onda je i P a1.figura
Kad je S, onda je i Ma
Kad je S, onda je i PaBarbara
Kad se pravda provodi, onda su ljudi zadovoljni.
Kad je drava dobro ureena, onda se u njoj pravda provodi.
Kad je drava dobro ureena, onda su u njoj ljudi zadovoljni.
mjeoviti hipotetiki silogizam
Via premisa je hipotetiki sud, a nia kategoriki, (tetian pa je i konkluzija tetina).
Moe imati dva tipina oblika (modusa):
1. modus ponendo ponens
(potvrno potvrdni - tvrenje): kada se tvrdi uvjet tvrdi se i posljedica
nia premisa tvrdi hipotezu vie premise, pa konkluzija onda nuno ima oblik afirmativnog
suda tvrdei tezu vie premise, tj. oblik u kojem se neto tvrdi.
Ako privreda cvjeta, ivotni standard rastePrivreda cvjeta
ivotni standard raste
Iz afirmacije uzroka uvijek moramo zakljuivati na posljedicu!
Obratno tvrditi bilo bi pogreno, tj. iz posljedice tvrditi uzrok:
Ako privreda cvjeta, ivotni standard rasteivotni standard raste
Privreda cvjeta
Naime,ivotni standard rastese moe dogoditi i zbog nekog drugog razloga
a ne samo iz ako Privreda cvjeta.

2. modus tollendo tollens

(nijeno nijeni - nijekanje): kada se negira posljedica negira se i uvjet
nia premisa nijee tezu vie premise pa je i konkluzija nuno negativan sud, koji otklanja
hipotezu vie premise, tj. oblik kojim se neto nijee.
Ako privreda cvjeta, ivotni standard rasteivotni standard ne raste
Privreda ne cvjeta
Iz negacije posljedice mora se zakljuivati da ne postoji ni uzrok!
Obratno tvrditi bilo bi pogreno, tj.iz negacije uzroka ne moemo tvrditi na negaciju
posljedice, jer ona moe biti izazvana nekim drugim uzrokom:
Ako privreda cvjeta, ivotni standard rastePrivreda ne cvjeta
ivotni standard ne raste

Zapamtimo!
modus ponendo ponens:

Iz afirmacije uzroka uvijek moramo afirmirati posljedicu

modus tollendo tollens

Iz negacije posljedice mora se zakljuivati da ne postoji ni uzrok

vjeba
Prvi oblik (modus): ponendo ponens (tvrenje)
Ako se njihalo produi, uspori se njegov hod.
Njihalo se produilo.
Usporit e i njegov hod.
Drugi oblik (modus): tollendo tollens (pobijanje)
Ako je ovjek kulturan, on je i dobar.
Ovaj ovjek nije dobar.
Dakle nije ni kulturan.
U hipotetiko-kategorikom silogizmu konkluzija je kategorika

Disjunktivni silogizam
isti
istim disjunktivnim silogizmom nazivamo onaj u kojem su premise disjunktivni sudovi.
Trokuti su ili jednakostranini ili nejednakostranini
Nejednakostranini trokuti su ili jednakokrani ili raznostranini
Trokuti su ili jednakostranini ili jednakokrani ili raznostranini

mjeoviti disjunktivni silogizamdisjunktivno-kategoriki

jedna premisa je disjunktivna (alternativna), a druga kategorika
Oblici (modusi) takvog silogizma mogu dvovrsni:
1. modus ponendotollens
(potvrdno nijeni) - tvrdi se valjanost spoja subjekta s jednim lanom predikataa nijee
valjanost spoja s ostalim lanovima.
Ovaj sud je ili istinit ili neistinit
Ovaj sud je istinit
Ovaj sud nije neistinit
2. modus tollendoponens
(nijenopotvrdni) - nijee se valjanost spoja subjekta s jednim lanom predikata i tvrdi
valjanost spoja s ostalim lanovima.
Ovaj sud je ili istinit ili neistinit
Ovaj sud nije istinit
Ovaj sud je neistinit

vjeba
modus ponendotollens (potvrdno nijeni)
Mars je ili planet ili zvijezda stajaica
Mars je planet
Mars dakle nije zvijezda stajaica
modus tollendoponens (nijenopotvrdni)
ivot je ili beskonaan ili konaan proces
ivot nije beskonaan proces
ivot je dakle konaan proces

Hipotetiko-disjunktivni silogizam
Osim navedenih kombinacija, mogue je napraviti silogizam u kojem je jedna premisa
hipotetiko-disjunktivni sud a druga kategorika premisa:

modus ponendo ponens:

Ako uenik dobije pet iz testa onda je ili nauio gradivo ili ima dobrog susjeda.
Uenik je dobio pet iz testa.
Uenik je nauio gradivo ili je imao dobrog susjeda.

Ovaj oblik, koji zavrava ovako neizvjesnom konkluzijom, gdje se tvrdi, da moe biti i
P1 i P2, malo se upotrebljava i nema vee logike vrijednosti.

Hipotetiko-disjunktivni silogizam
2. modus tollendo tollens
Ako uenik dobije pet iz testa onda je ili nauio gradivo ili ima dobrog susjeda.
Uenik nije nauio gradivo niti ima dobrog susjeda.
Uenik nije dobio pet iz testa.
Ovaj oblik se naziva lema odnosno lematiki silogizam.
esto se upotrebljava u znanosti i u svagdanjem ivotu.
U tim silogizmima prva premisa izraava sve mogue posljedice jednog uvjeta. Negira li nia
premisa sve teze, nuno moramo zanijekati i samu hipotezu.
Takvi silogizmi imaju i posebna imena, i to prema broju lanova disjunktivne premise:
di-lema (dilema) ima dva alternativna lana
tri-lema (trilema) ima tri alternativna lana
polilema ima vie od tri alternativna lana.

Evo jo jednoga primjera:

Ako se u odgajanju upotrebljava tjelesna kazna, onda se ona upotrebljava ili da se dijete uini
boljim ili da mu se naplati za zlo to je uinilo.
Ali nijedno ni drugo ne valja, jer niti dijete, koje se tjelesno kanjava, ne postaje bolje, niti je
kazna kao osveta za uinjeno djelo opravdana.
Tjelesnu kaznu, dakle, u odgajanju ne valja upotrebljavati.
Ovakva se vrsta lematikih silogizama upotrebljava esto i to u tzv. indirektnom dokazivanju.

Vjebe (hipotetiki silogizam)dopunite, odredite modus

Ako je lie s grana poelo padati, dola je jesen.
Dola je jesen.
Lie je s grana poelo padati. ponendo ponens
Ako je procvalo cvijee, dolo je proljee.
Cvijee nije procvalo.tollendo tollens
Proljee nije dolo.
Ako su Poki Joki, onda su Joki Zoki.
Poki nisu Joki.

Joki nisu Zoki.Tollendo tollens

Vjebe (disjunktivni silogizam)dopunite, odredite modus
Svaka je pisalica ili grafitna ili kemijska ili kreda.
Ova pisalica nije ni grafitna ni kemijska.
Ova pisalica je kreda.
Svaki je Hut Tut ili Mut.
Jut je Hut, a nije Tut.
Jut je Mut.
Svaki je trokut ili otrokutan ili pravokutan ili tupokutan.
Ovaj trokut nije otrokutan.

Zadaa
Rijeite zadau Vjezba Hipodis koja se nalazi na naoj web stranici.