Argumentacija političkih tvrdnji

Što učiniti?
Kada politička tvrdnja?
 Kada shvatimo da je nešto loše (ne
polažemo ispite, gospodarstvo se ne
razvija, standard života pada, raste
nezadovoljstvo...) – tada se
pokrećemo kako bismo nešto učinili
 Dajemo odgovor na pitanje – što
učiniti?
Prijedlog
 Npr. Trebam učiti najmanje 5 sati
dnevno.
 Ministar gospodarstva treba imati
poduzetničko iskustvo.
 Treba uvesti porez na nekretnine.
Vrste prijedloga
OPĆENITI
 nešto treba poduzeti
 treba povećati gospodarski rast
SPECIFIČNI
 U Hrvatskoj treba otvoriti još dva
brodogradilišta
 Vlada treba donijeti zakon o zaštiti domaćih
proizvođača
 tijek formiranja političke tvrdnje uvijek se kreće
od općenite prema konkretnoj, specifičnoj
Tehnike argumentiranja
prijedloga
 Za argumentiranje političkih tvrdnji ne
razvijaju se nikakve nove tehnike već
se koriste one otprije naučene.
 Dakle, argumentacija je kombinacija
korištenja činjenica, podataka,
usporedbi, uzročno-posljedičnih veza...
Dijelovi političke tvrdnje
 PRELIMINARNA ARGUMENTACIJA –
uvjeri publiku u postojanje problema (da je
npr. Odsjek fonetike nedovoljno tehnički
razvijen)
 IZNESI PRIJEDLOG – što treba učiniti da
bude razvijen (ili razvijeniji)
 IZNESI ARGUMENTE ZA TAJ PRJEDLOG
– potkrijepi da će baš tvoj prijedlog riješiti
problem (a ne neki drugi)
1. Preliminarna argumentacija -
Postoji problem!

 Cilj je potaknuti publiku na akciju ili

barem osvijestiti postojanje problema
 Najčešće se to radi tako da se ukaže
da sadašnje stanje (npr. na Odsjeku)
nije onakvo kakvo je bilo nekad ili kako
je trebalo biti (prema planu)
Preliminarna argumentacija -
Postoji problem!
 Koliko pozornosti će se posvetiti tom preliminarnom
dijelu ovisi koliko je publika svjesna postojanja
problema
 Npr. ako stojite na zgarištu bolnice, a pacijenti se
nemaju gdje liječiti, nećete trebati dugo uvjeravati
publiku da treba izgraditi novu bolnicu. No, ako
tražite međunarodnu financijsku pomoć za tu istu
bolnicu trebat ćete više vremena da objasnite koliko
je situacija teška
 Publika može biti različito svjesna problema – od
potpunog neznanja do apsolutne svjesnosti
Problemi koji se mogu javiti u ovoj
fazi

 Publika može biti svjesna određene

situacije, ali ne i da je ona problem.
 U tom slučaju morate izreći vrijednosni
sud – da je to loša situacija i
argumentirati je.
Etička procjena situacije
 Jedan od načina kako uvjeriti publiku da je
situacija loša i da je treba mijenjati jest
pozivanje na etičnost
 Dakle, situacija sama po sebi je loša
(neovisno o posljedicama koje stvara)
 Npr. svi će se složiti da je zlostavljanje djece
užas (taj postupak naravno da ima i
posljedice, ali i da nema opet je loše). Slično
je i s tim da je ropstvo loše (iako su neke
posljedice bile dobre – za vlasnike robova i
za gospodarstvo te zemlje)
Etička procjena situacije
 treba procijeniti pozivanje na etičnost -
u odnosu na publiku
 Neka publika će neetičnim (bez obzira
na posljedice) proglasiti pobačaj,
razvod, homoseksualnost....
Kauzalna analiza
 Kada smo uvjerili publiku da je određena situacija
loša, radimo kauzalnu analizu tj. utvrđujemo razloge
zašto je do toga došlo
 Kada točno utvrdimo uzrok određene posljedice,
njegovim ukidanjem ili promjenom možemo
očekivati i drugačiji ishod
 Npr. ako je utvrđeno da nasilje u crtićima dovodi do
porasta nasilja kod djece (a nasilje među djecom je
loše) tada znamo što nam je činiti
 Bitno je publiku uvjeriti da je upravo naš uzrok
doveo do posljedice
2. Iznošenje prijedloga
 Nakon što smo publiku uvjerili da je
situacija loša, ukazali na (ne)etičnost
situacije i uzroke koji do nje dovode,
nudimo rješenje – svoj prijedlog; svoju
političku tvrdnju
3. Iznesi argumente za taj
prijedlog
1. dobre posljedice koje će slijediti iz vašeg
prijedloga
 na njih se ukazuje paralelizmima, analogijama i
lancem uzroka (soritom)
 Npr. ako tvrdite da se Velebit (južni) ne treba
proglasiti nacionalnim parkom tada to možete
argumentirati jednom lančanom argumentacijom
– ako nije nacionalni park – nema cesta – nema
vozila – nema ljudi – nema zagađenja i
ometanja – čuva se prirodna divljina
3. Iznesi argumente za taj
prijedlog

2. loše posljedice koje će se izbjeći

vašim prijedlogom
 ponovimo loše posljedice koje smo
koristili na početku (kada smo
argumentirali da je postojeća situacija
loša) ili ih dublje analiziramo
3. Iznesi argumente za taj
prijedlog

3. ukazivanje na etičnost vašeg prijedloga

 u početku se ukazalo na neetičnost, a sada
se ukazuje na etičnost (ako je ropstvo loše,
sloboda je dobra, ako je zlostavljanje loše,
skrb je dobra...)
 ukazati da je vaš prijedlog postupka etički
motiviran tj. da osoba ili institucija koja to
radi izvršava svoju etičku obavezu
3. Iznesi argumente za taj
prijedlog
Izvedivost prijedloga
 Kada se iznosi prijedlog postupka, važno
je ukazati da je moguće izvesti ga
 Npr. iako bi bilo dobro uvesti
navodnjavanje u afričke pustinje,
nemoguće je za izvesti
 Na taj način anticipiramo prigovore
skeptika i na njih odgovaramo.
3. Iznesi argumente za taj
prijedlog
Pitanja skeptika koja moramo anticipirati i na
njih odgovoriti
 Možemo li si to priuštiti?
 Koliko će trajati?
 Možemo li navesti ljude da se pridruže toj
akciji?
 Je li to pokušao netko prije nas?
 Koji je prvi korak?
 Što vi osobno imate od toga?
 Što je loše u drugim prijedlozima rješenja istog
problema?
Zadatak

Osmislite političku tvrdnju – formirajte je

od općenite prema konkretnoj i
argumentirajte!