ANATOMIJA PITANJA U NOVINARSTVU

Pitajte neutralna, otvorena pitanja.

Pokrenite priču s pitanjima kako i zašto; oni najviše zahtijevaju od izvora, zahtijevajući od njih da
opišu uzroke (šta se desilo?), procese (kako se to desilo?) i motivaciju (zašto ste/su to uradili?).
Ispunite praznine sa pitanjima koja počinju sa ko, gdje i kada?

Ne postavljajte pitanja koja su jednostavna ali izgledaju teška.

Postavljanje pitanja "Da li ste rasista?" je lahko pitanje koje zvuči i izgleda teško. Odgovor će
sigurno biti - Ne. Umjesto toga, pitajte fokusirana, otvorena pitanja o dokazima koji sugerišu
da je izvor rasistički.

Imajte na umu: Manje je više.

Što više novinari postavljaju pitanja, više izvora informacija propuštaju. Kratka pitanja donose
složene, dramatične, fokusirane odgovore. Dugotrajna pitanja dobijaju dugotrajne odgovore ili
skraćene, zbunjene odgovore.

Dobra strategija

Strategija postaje naročito važna kada je pitanje teško. Novinari su iznijeli podatke o statistici koju
su željeli humanizirati: Jedna trećina školske djece preskače/nema svoj doručak. Ako biste pitali
djecu direktno: "Da li ste jutros doručkovali?" vjerovatno bi takvo pitanje proizvelo manje istinitih
odgovora, jer čak i deca nisu spremna priznati da su siromašni ili gladni. Umesto toga pitajte dijete:
"Koja je prva stvar koju ste uradili kada ste ustali jutros?“ Pa, „Šta onda?" Šta onda?" -
sve dok dijete „ne stigne“ u školu. Ako dijete ne spominje doručak, pitajte: "Šta je sa doručkom?
Zašto niste ništa pojedli?"
Dogovorite se (oko činjenica)

Bez dogovora o osnovnim činjenicama, novinari provode najviše intervjua pokušavajući da

primoraju izvor da prihvate neku verziju događaja, i obično pribjegavaju prinudnim pitanjima. Ako
novinar, na primjer, ima činjenice da je neka zemlja izvršila etničko čišćenje na nekom prostoru,
onda bi novinar trebao da propituje zvaničnike te zemlje o tim pojedinačnm dokazima (iz kojih će
se sam po sebi nametnuti zaključak), a ne o generalnostima i zaključcima kao što je genocid.

Pravite intervju za odgovore, a ne za pitanja.

Ljudima je lakše džaba radit nego nešto priznati. Priznanje je originalna tvrdnja. Ekskluziva.Kada
izvor daje originalnu tvrdnju, pratite pitanje koje traži dokaze da ga podrže.

Prebacite teret dokazivanja na izvor/sagovornika

Ako izvor insistira, "Nije bilo zločina", pitati, "Kako to znate?" Ako jedan izvor kaže, "Ne sjećam se"
pitajte: "Zašto se ne sjećate?"

Da biste fokusirali pitanja, izaberite ključnu frazu navedenog izvora i ponovite je na otvorenom
pitanju. Ako, opisujući svoj brak, javna ličnost kaže: "Imali smo teška vremena", pitajte: "Šta
mislite pod teškim vremenima?"

SAVJETI ZA ZAKLJUČIVANJE INTERVJUA:

Izbjegavajte zatvorena pitanja.

Novinar pita političara o dokazima za neku njegovu nevolju. "Da li ste spavali sa gospođicom tom
i tom?" Ako nikad nije bukvalno spavao s njom, istinski odgovara: "Ne."
Nemojte izjavljivati umjesto da postavljate pitanje.

Umjesto da se pitaju: "Mora da je bilo teško ranih godina", pitati: "Kakve su bile prve godine?"

Nemojte postavljati dvostruka pitanja ili dva pitanja odjednom.

Primjer: "Kome ste najviše voljeli dati intervju i koji je vaš najimpresivniji gest?" Izvori će gravitirati
da odgovore na pitanja koja ih čine najboljimai izbjegavaju one čiji odgovori mogu biti manje važni
po njih.

Ne preopterećujte pitanja.

Novinar pita javnu ličnost: "Je li ta i ta bila vaša ljubavnica 12 godina?" On odgovara: "Taj navod je
lažan". Koji navodi su netačni? Da su bili lubavnici ili da je taj odnos trajao 12 godina?

Nemojte komentarisati pitanja.

Izjave ograničavaju sposobnost novinara da dobije precizne odgovore. Primjer: Novinar pita bivšeg
talaca o njegovom zarobljeništvu s drugima: "O čemu ste razmišljali u tišini?“ Zato što je moralo biti
vremena kada niste u zatvoru razgovarali jedni sa drugima." Izvor odgovara na komentar: "Sigurno
je bilo trenutaka kada nismo razgovarali jedni sa drugima", umjesto teže pitanje: "Šta vam je
prolazilo kroz glavu?"

Ne koristite okidače ili naelektrisane riječi u pitanjima. (Jer to odgovor vodi „u stranu“.)

Novinar započinje pitanje članu političaru o prijedlogu koji sponzorira: "Vaša šema bi omogućila
ogromnu i nepredviđenu zaradu naftnim kompanijama ..." "Ovo nije šema", odgovara političar.
Odgovara na riječ" šema" umjesto na suštinu pitanja.
Nemojte koristiti preuveličavanja u pitanjima.

Izvori skoro uvijek prave neku nadoknadu sebi, zbog nedostatka neutralnosti, suprotstavljajući
prekomjerna pitanja s skromnim odgovorima. Recitmo da reporter pita: "Kako se osjećate kao
super zvijezda?" i već "Možemo predvidjeti da će biti vrlo skroman odgovor. Jednostavno,
društvena klima "prisiljava [izvor] da daje argumente za drugu stranu." – da bježi od pitanja!
Zatvorena pitanja imaju sljedeće karakteristike:

Daju vam činjenice. Lahko ih je odgovoriti.

Traže brze odgovore. Pomoću njih držite kontrolu nad razgovorom.

UPOTREBA

Kao otvaranje pitanja u razgovoru, jer olakšava drugoj osobi da odgovori i ne prisiljava ih da
otkrivaju previše o sebi.
To i to je sjajzno, zar ne?
Gdje živiš?
Koliko je sati?

Za ispitivanje razumijevanja (postavljanje pitanja da / ne). Ovo je takođe odličan način da se probije
u detalje informacije.
Dakle, želite to i to, tako i tako, zato i zato - istina?

Za postavljanje željenog pozitivnog ili negativnog okvira u njima (pitajući uzastopna pitanja sa
očiglednim odgovorima da ili ne).
Da li ste zadovoljni sa trenutnim stanjem? Da li vam daju sve što vam treba? Želite li naći bolje?

Za postizanje sigurnog uvjeravanja.

Ako možete uraditi to i to, da li ćete sada i ovdje obećati da...?

Otvorena pitanja imaju sljedeće karakteristike:

Traže od sagovornika da razmišlja i opservira. Dat će vam mišljenja i osjećanja.

Kontrolišu razgovor. Otvorena pitanja počinju sa: šta, zašto, kako, opisati...

UPOTREBA:

Kao nastavak da iz zatvorenih pitanja razvijate razgovor i otvorite nekog ko je prilično tih.

Šta ste radili na praznicima?

Kako se fokusirate na svoj rad?

Da biste ljude upoznali sa širinom problema.

Pitam se šta će se desiti ako se vaši kupci požale još više?

On je nenajavljeno odlazio u nepoznato. Šta mu se dogodilo?

Da saznate više o osobi, njihovim željama, potrebama, problemima i tako dalje.

Šta vas drži budnim ovih dana?

Zašto je to toliko važno za vas?