Uvod u u prirodnu dedukciju - primjeri

Uvod u prirodnu dedukciju primjeri

Primjer 1 (tri dokaza) dokaimo da
a) iz reenice Ako vidim Sunce, onda je dan slijedi reenica Ako nije dan, ne vidim Sunce (kontrapozicija); b) iz reenica Ako vidim Sunce, onda je dan i Nije dan, slijedi reenica Ne vidim Sunce (modus tollens); te c) iz reenice Svi ljudi su sisavci slijedi Tkogod nije sisavac nije ni ovjek (isto kontrapozicija) Kako pristupiti dokazu? Prije nego to pristupite dokazu, ve morate vidjeti da traena reenica slijedi, jer ako ne slijedi ni na koji nain neete moi dokazati da slijedi. Uoite to se u konkluziji trai to mora biti posljednji korak vaega dokaza. U primjeru a) to je implikacija, stoga e posljednji korak biti u , a kako biste ju uveli na poetku dokaza trebate pretpostaviti antecedens:

Sada, pod tom pretpostavkom trebate doi do reenice Ne vidim Sunce, a jedini nain da doete jest da pretpostavite suprotno:

Uoite da vas ta pretpostavka vodi u protuslovlje, jer iz ove pretpostavke (zajedno s naom prvom pretpostavkom) slijedi da je dan, no mi smo pod pretpostavkom (2.) da nije dan:

Naa je trea pretpostavka bila pogrena, pa zakljuujemo na njezinu negaciju:

Uvod u u prirodnu dedukciju - primjeri

Pod pretpostavkom da nije dan (2.), vidjeli smo da nije mogue ustvrditi da vidim Sunce, stoga je pod tom pretpostavkom nuno da ne vidim Sunce:

I eto, dokazali smo kontrapoziciju. Uoite da je primjer b) (Modus tollens) identian, samo to je u njemu u osnovnom skupu pretpostavki zanijekan nuan uvjet:
Neformalni dokaz: Slijedi li iz reenica Ako vidim Sunce, onda je dan i Nije dan reenica Ne vidim Sunce? Pretpostavimo suprotno tj. da vidim Sunce. No, prema toj pretpostavci i prvoj reenici slijedi da jest dan. Ali jedna od reenica iz kojih izvodimo tvrdi da nije dan, pa smo pod tom smo pretpostavkom uli u protuslovlje, pa je stoga naa pretpostavka bila pogrena, te zakljuujemo na njezinu negaciju

Primjer c) je identian prvome, samo to u njemu imamo kvantificiranu reenicu, pa e jedina dodatna pravila biti iskljuenje i ukljuenje :
Opis dokaza: 2. Uzmimo kojebilo ime (npr. Ares ne smeta to nije ovjek) 3. Pretpostavimo da Ares nije duhovit. 4. Prema (1.) izvodimo: Ako je Ares ovjek, onda je duhovit. 5. Pretpostavimo da je ovjek. 6. Prema (4.) i (5.) slijedi da Ares jest duhovit 7. reenice u (3.) i (6.) retku su u protuslovlju, stoga 8. je naa pretpostavka bila pogrena, odnosno, Ares nije ovjek 9. Pod pretpostavkom da Ares nije ovjek izveli smo da nije duhovit, stoga ako nije ovjek onda nije duhovit. Kako je umjesto Aresa moglo stajati bilo koje drugo ime, zakljuujemo da vrijedi za svako: 10. Tkogod nije duhovit nije ni ovjek.

Uvod u u prirodnu dedukciju - primjeri Primjer 2 neka De Morganova pravila: Kako dokazati da iz
disjunkata ( P

( P Q) slijedi nijek svakog od

Q )?
Q (prema: u ), no to protuslovi
P.

Pretpostavimo da slijedi P . Ako je tako, onda slijedi i P pretpostavci, pa stoga slijedi

Q a zatim i

Q izvedite sami nastavljajui ogledni dokaz.

Popunite i nedostajue dijelove u desnom dokazu koji dokazuje obrnuto.

( P Q)

( P Q)
Komentar uz drugi dokaz: Ako nijedan od disjunkata nije istinit, onda nije istinita niti disjunkcija

Primjer 3 kategoriki silogizam

Slijedi li iz reenica Sva su djeca mila i Neka su djeca teke naravi reenica Neki koji su teke naravi su mili? Neformalan dokaz (ujedno i opis izvoda): Pretpostavimo da je Bartol dijete i da je teke naravi. Prema prvoj reenici Bartol je mio, jer je dijete. Stoga je Bartol i teke naravi i mio. (no bilo bi nepravedno osuditi Bartola da je samo pod poetnim pretpostavkama takav, on je moda starac i lake naravi, a sve to smo izveli, izveli smo pod pretpostavkom da je takav, stoga, kako bismo izali iz poddokaza (iz te pretpostavke morame se Bartola rijeiti): Stoga je i netko teke naravi i mio.
Dovrite dokaz! Nijedan uenik ne voli rjeavati zadatke iz logike. Neki lijeni vole rjeavati zadatka iz logike. Stoga, neki lijeni nisu uenici

Uvod u u prirodnu dedukciju - primjeri Primjer 4 Slijede li iz reenica Svatko voli onoga tko njega voli i Netko voli svakoga reenice
a) Postoji netko koga svatko voli
Opis dokaza: 3. Pretpostavimo da je taj netko iz 2. Aiko. Dakle, Aiko voli svakoga. 4. Izabiremo bilo koje ime, npr. Bucko 5. Kako Aiko voli svakoga, voli i Bucka 6. Prema (1.) Ako Aiko voli Bucka, Bucko nju voli. Stoga, 7. Bucko voli Aiko. Kako je umjesto Bucka mogao biti bilo tko, 8. Svatko voli Aiko. No mi smo u (3.) samo pretpostavili da je to Aiko, sigurno znamo da netko je, no to bez pretpostavke ne moemo tvrditi i za Aiko. Stoga, 9. Postoji netko koga svatko voli. A kako znamo da je sigurno da postoji netko tko voli svakoga (2.), i bez pretpostavke o Aiko (10.) moemo to ustvrditi.

b) Svatko voli nekoga. (Nadopunite dokaz!)

Nadopunite i opis dokaza! 3. Uzmimo kojebilo ime, Aiko npr. 4. Dodatno pretpostavimo da Bucko ______________, a ako je tako (5.) Bucko voli i Aiko. 6. Kako svatko voli onoga tko njega voli, tako i ako _________________, pa stoga i (7.)__________. Iz toga slijedi da (8.) Aiko voli ______. Rijeili smo se Bucka, a kako prema (2.) znamo da sigurno ____________, tako moemo ustvrditi (9.), bez pretpostavke da Bucko voli svakoga, da __________. Kako je umjesto Aiko _____________, slijedi da
(10.) ________________. QED

QED1

Quod erat demonstrandum - to se imalo/trebalo dokazati; obino se upisuje na kraju dokaza . Primjetite! Svaka reenica koja se izvodi ved je sadrana u pretpostavkama no nije iskazana niti oigledna, pa se njezina prisutnost u pretpostavkama treba dokazati.