Professional Documents
Culture Documents
jednostavni sloeni
jednostavni
Tigar je krvoloan.
Ovaj kategoriki sud se ne moe se ralaniti na neke jednostavnije sudove, ali se moe ralaniti na pojmove tigar i krvoloan. Takve sudove koji se ne mogu ralaniti na sudove, nego samo na pojmove moemo nazvati jednostavnim (neki ih nazivaju atomskim).
Sloeni ili sastavljeni sud je sud koji se sastoji od (obino) vie jednostavnijih (jednostavnih ili sloenih) sudova. Jednostavni se iskazi u sloenim sudovima spajaju poveznicima.
Primjeri:
Mateja ide u Zagreb, a Luka u Rijeku. Ako bude dobar, onda e dobiti sladoled. Ili idem na bazen, ili se ostajem sunati u dvoritu. Idemo na izlet samo ako ne bude padala kia. Ako budem iao u Zagreb, Ivica e ii sa mnom ako i samo ako mu maka ne bude bolesna ili bude petak. Ivan nije ovdje. (Oprez: negacija spada u sloene iskaze, iako je sastavljena od samo jednog iskaza!)
Sloeni sudovi
implikacija (hipotetiki sud) disjunkcija (ekskluzivna, iskljuna - alternativni sud) disjunkcija (inkluzivna, ukljuna)
Ako kia pada, ulice su vlane. Ili grmi il' se zemlja trese. Petar je lijen ili glup.
kia pada, ulice su vlane, grmi, zemlja se trese, lijen, glup, snijeg pada, vjetar pue
Takve sudove, koji kao svoje dijelove sadre druge sudove, nazivamo sloenim. Ovisno o broju jednostavnih sudova, oni su dvomjesni, tromjesni
navedeni primjeri su dvomjesni
Poveznici
To su sljedei simboli:
kao i
kao ili od vel (latinski) ili kao ako... onda kao ako i samo ako kao ne ne ne; niti niti
za konjunkciju
za disjunkciju za implikaciju za ekvipolenciju negacija binegacija
Skraeni nain pisanja primjera sudova Ako kia pada, ulice su vlane.
(Ako kia pada onda su ulice vlane.)
jednostavni sud jednostavni sud kia pada oznaimo slovom p ulice su vlane oznaimo slovom q
skraeno pisano:
p
itamo:
ako p onda q
implikacija (hipotetiki sud) disjunkcija (ekskluzivna, iskljuna) disjunkcija (inkluzivna, ukljuna) konjunkcija (konjunktivni sud)
Ako kia pada, ulice su vlane. Ili grmi il' se zemlja trese. Petar je lijen ili glup. Snijeg je bijel a trava je zelena. Snijeg pada i vjetar pue.
q pvq
p p
q q
Ivica e ii sa mnom ako i samo ako p mu maka ne bude bolesna. Mama pee kolae ako i samo ako tata kuha ruak. Niti grmi nit' se zemlja trese. pq Niti mama pee kolae, niti tata kuha ruak.
istinosna vrijednost
Kad kaemo da je Zagreb zapadno od Beograda, to mora biti istinito ili neistinito, tree mogunosti nema. Budui da je sud poricanje ili tvrdnja, on mora biti istinit ili neistinit. U suvremenoj logici istinitost i neistinitost nazivaju se istinosnim vrijednostima.
Svaki sud dakle nuno posjeduje jednu (i to samo jednu) od dvije mogue istinosne vrijednosti (istinitost ili neistinitost). U skladu s tim moemo rei da je sud misao koja posjeduje neku istinosnu vrijednost.
Oznaavanje: I - N, i n, T - N, t - n, T - _, T - F, t - f, 1 - 0
moemo sloeni sud Ako kia pada, ulice su vlane prikazati shemom: ako p onda q
za povezivanje jednostavnih iskaza koristimo poveznik
Budui da svaki sud ima istinosnu vrijednost, tj. ili je istinit ili neistinit, onda istinosnu vrijednost ima i sloeni sud koji je od njih sastavljen. Ovisno o istinosnoj vrijednosti suda p i suda q, sud p One se prikazuju u tablicama.
kia pada
istinit istinit neistinit
ulice su vlane
istinit neistinit istinit
neistinit neistinit istinit prednjak posljedak antecedens konsekvens Pogodba je neistinita samo ako je prednjak istinit a posljedak neistinit.
Kod ovakvog tradicionalnog shvaanja pogodbe postoji unutranji uzrono/posljedini odnos prednjaka i posljetka povezan i sa samim pojmovnim sadrajem tih iskaza. Kod iskazne logike (materijalne pogodbe) ta je veza nepotrebna jer se promatra samo uzajamna ovisnost istinitosnih vrijednosti iskaza bez unutranjeg pojmovnog sadraja prednjaka i posljetka.
I istina N - neistina
Ako istinitost oznaimo slovom I, a neistinitost slovom N, prethodnu tablicu moemo krae napisati u istinosnoj tablici:
p I I N N
q I N I N
ako p, onda q I N I I
1 istina
p
1 1 0 0
0 neistina
q ako p onda q
1 0 1 0 1 0 1 1
Danas se istinitost oznaava brojkom 1, a neistinitost brojkom 0, pa se onda istinosna tablica moe napisati i ovako:
ili p ili q
Da bi sud ili p ili q bio istinit, oito je da bar jedan od dva suda p i q mora biti istinit, ali da ne smiju biti oba. To znai daje taj sloeni sud istinit kada je sud p istinit, a sud q neistinit, kao i onda kad je sud q istinit, a sud p neistinit. Na je sloeni sud neistinit, naprotiv, kad su oba jednostavna suda istinita ili kad su oba neistinita.
ili p ili q
Tablica istinitosti
p grmi istinit istinit neistinit neistinit q ili p, ili q zemlja trese Ili grmi il' se zemlja trese istinit neistinit istinit neistinit neistinit istinit istinit neistinit
p 1 1 0 0
q 1 0 1 0
ili p, ili q 0 1 1 0
piq
U konjunkciji se opisuje neko stanje. Sloeni sud p i q istinit je samo kad su istinita oba sastavna jednostavna suda, a neistinit je kad je neistinit jedan od ta dva suda, kao i onda kada su neistinita oba. Odnos izmeu dva lana konjunktivnog prikazujemo ga znakom Opa je forma konjunktivnog suda: pq
Ovu formulu treba itati: piq
tablica konjunkcije:
p Snijeg pada istinit istinit neistinit neistinit q vjetar pue istinit neistinit istinit neistinit piq Snijeg pada i vjetar pue istinit neistinit neistinit neistinit
p Snijeg pada 1 1 0 0
Negacija
Nema nade.
Negacija je jednomjesno odricanje nekoga suda. To znai da uza se ima samo jedno slobodno mjesto.
Ako pojam u naem nade oznaimo s q onda e negacija biti ne q to se simboliki moe oznaiti na vie naina: sa crticom povrh q (itaj: ne q) s posebnim znakom ispred q, tj.
q 1 0
q (itaj: ne q)
q
0 1
ni p ni q p q Niti grmi nit' se zemlja trese Niti grmi nit' se zemlja trese I I N N I N I N N N N I
u binarnom obliku
p 1 1 0 0 q 1 0 1 0 ni p ni q 0 0 0 1
Prikazane sudove oblika ni p ni q nazivamo binegativnim, a odnos izmeu dva sastavna suda sloenog binegativnog suda binegacijom.
Negacija - nijek
Iskaz: Nije tako da je Antun hrabar. ili krae Antun nije hrabar. Zanijekano: Antun je hrabar.
q 1 0
q
0 1
Kad je Antun je hrabar istinito, Antun nije hrabar' je neistinito. Kad je Antun je hrabar' neistinito, Antun nije hrabar je istinito.
Dakle, iskaz Antun nije hrabar uvijek ima oprjenu istinitosnu vrijednost od iskaza Antun je hrabar.
Nijeni se poveznik predmee samo jednomu iskazu, tj. uza se ima samo jedno slobodno mjesto. Stoga kaemo da je jednomjesni poveznik. Moemo ga itati: nije sluaj da, nije tako da ili jednostavno ne.
Konjunkcija
iskaz:
p q i i i n n i n n
pq i n n n
Na jeziku iskazne logike, zanemarujemo suprotnost koja je u njoj izraena, i shvaamo ju samo kao konjunkciju. I reenice s veznicima npr. nego, meutim, iako, premda, dok moemo u iskaznoj logici takoer shvatiti kao konjunkcije.
Disjunkcije
aut vel iskljuno ili, ili ukljuno ili
Latinski veznik aut znai iskljuno ili (odvojeno zarezom, odnosno ili..., ili...).
Aut cogitare, aut perire. (Ili misliti, ili propasti.) Ili grmi, il se zemlja trese.
p 1 1 0 0
q 1 0 1 0
ili p, ili q 0 1 1 0
U tradicionalnoj logici pod disjunkcijom mislimo u prvome redu na ovu iskljunu disjunkciju. Ona je neistinita ne samo kad su oba disjunkta neistinita nego i kad su oba istinita.
q i n i n
p v q i i i n
i i n n
U hrvatskome jeziku ukljuna disjunkcija ne mora uvijek biti izraena veznikom ili. npr.
Bilo jedna bilo druga knjiga koju sam posudio, bit e mi zanimljiva.
p I I N N
q I N I N
ako p, onda q I N I I
S obzirom na istinitosne vrijednosti, naa pogodbena reenica kazuje samo to da, ako je istinit prednjak, istinit je i posljedak. Prema tome, iskaz ne bi bio istinit u sluaju kad bi Jankova truba bila nainjena od mjedi, a u njoj ne bi bilo bakra. Dakle, neistinit je ako je prednjak istinit, a posljedak neistinit. to je, meutim, u ostalim sluajevima? U svim ostalim sluajevima pogodbu u iskaznoj logici smatramo istinitom. Dakle: Ponajprije, u sluaju da su i prednjak i posljedak istiniti. Dakle, ako je Jankova truba nainjena od mjedi, a u njoj takoer ima bakra. Zatim, u sluaju da je prednjak neistinit, a posljedak istinit. Naime, u Jankovoj trubi moe biti bakra, a da nije nainjena od mjedi (npr. kad bi bila od bronce*). Napokon, pogodba je istinita i u sluaju da ni prednjak, ni posljedak nisu istiniti. Dakle, u naemu primjeru, kad Jankova truba ne bi bila od mjedi, niti bi u njoj bilo bakra (npr. kad bi bila od srebra).
*Bronca je naziv za veliki broj slitina bakra, najee s kositrom, ali s drugim elementima. Izuzetak je slitina s cinkom koja se obino naziva mjed.
Ako kia pada, voda se sastoji od vodika i kisika Ako se voda sastoji od eljeza i ugljika, Palermo je glavni grad Italije.
u tradicionalnoj logici a i u obinom jeziku ne bi se ni postavilo pitanje istinitosti, ve bismo rekli da su bespredmetne - iako ona u iskaznoj logici ima sasvim odreenu istinitosnu vrijednost (uvijek je istinita jer je uvijek istinito da se voda sastoji od vodika i kisika a u drugom primjeru iskazi su uvijek neistiniti. Tako se ne moe dogoditi na samo posljedak bude neistinit a to je uvjet da pogodba bude neistinita). No, ovakve iskaze katkada rabimo u svakodnevnom jeziku kada elimo istaknuti u kojoj je mjeri neto nemogue i nezamislivo, npr.
Ako je Jankova truba nainjena od mjedi, u njoj ima bakra. U njoj ima bakra, ako je Jankova truba nainjena od mjedi.
Pogodbu iskazne logike (materijalnu) valja razlikovati od uzrone i nestvarne pogodbe u obinom jeziku. Uzrona je pogodba, primjerice, iskaz Ako ovu au vode ohladimo ispod 0C, voda e se zalediti. Uzrona se pogodba moe javiti u obliku nestvarne pogodbe. Nestvarna je pogodba, primjerice, iskaz Da sam juer obukao vestu, bilo bi mi toplo. Te se pogodbe razlikuju od materijalne pogodbe npr. po tome to nisu istinite u svakom sluaju kad im je prednjak neistinit.
pq
i i Dvopogodba p q i n n i n n Iskaz: U snijegu su ostali tragovi ako i samo ako je Marko tuda proao.
i n n i
Izraz ako i samo ako se u obinom jeziku rabi rijetko - tu je ee upravo ako. Iskaz Marko je proao snijegom jest prednjak (dostatan uvjet) pogodbe, jer ispred njega dolazi izraz 'ako'. Iskaz U snijegu su ostali tragovi je posljedak. No iskaz Marko je proao snijegom ujedno je i posljedak pogodbe, jer ispred njega dolazi i izraz samo ako. Ali u tom je sluaju onaj drugi iskaz njegov prednjak. Dakle, prvi je iskaz prednjak, a drugi posljedak, ali je takoer i drugi iskaz prednjak, a prvi posljedak. Rije je dakle o dvojnoj pogodbi, u kojoj su oba podiskaza ujedno i prednjak i posljedak. Odnosno, svaki je podiskaz dvopogodbe kako dostatan, tako i nuan razlog drugoga podiskaza. Na iskaz 'U snijegu su ostali tragovi ako i samo ako je Marko tuda proao' sadrava, dakle, dvije pogodbe:
1. Ako je Marko proao snijegom, u snijegu su ostali tragovi 2. Ako su u snijegu ostali tragovi, Marko je tuda proao
q i
pq i
i n n
n i n
n n i
Na iskaz U snijegu su ostali tragovi ako i samo ako je Marko tuda proao sadrava, dakle, dvije pogodbe:
1. Ako je Marko proao snijegom, u snijegu su ostali tragovi 2. Ako su u snijegu ostali tragovi, Marko je tuda proao
Uzmimo najprije sluaj da je istina i to da su u snijegu ostali tragovi, kao i to da je Marko proao snijegom. Oito je da je u tom sluaju i cijeli iskaz istinit. to ako bi se dogodilo da u snijegu nisu ostali tragovi, a da je ipak Marko proao snijegom? U tom sluaju na iskaz ne bi bio istinit, jer ne bi vrijedila pogodba pod 1). Na iskaz ne bi bio istinit ni u sluaju da su u snijegu ostali tragovi, a da Marko nije proao snijegom. Tada ne bi vrijedila pogodba pod 2). Napokon, u sluaju da niti su u snijegu ostali tragovi, niti je Marko proao snijegom, vrijedi i pogodba pod 1) i pogodba pod 2). Cijeli je iskaz, dakle, istinit. Stoga moemo rei: iskaz koji je istinit samo u sluaju kada su njegovi neposredni podiskazi bilo oba istiniti, bilo oba neistiniti, jest dvopogodba ili bikondicional.
Vjebe za zadau