ISKAZNA LOGIKA

ISKAZNA LOGIKA
- dio elementarne logike u kojem se svi iskazi grade od jednostavnih, dalje neraslanjivih
iskaza
- iskazne simbole (velika latinina slova) rabimo kao jednostavne (atomarne) iskaze
- jednostavnomu iskazu kao njegovo znaenje pridruujemo neku istinitosnu vrijednost
(istinitost i / neistinitost n)
SASTAVLJENI ISKAZ
- jednostavni iskazi se poveznicima povezuju u sastavljene iskaze
- jednostavni iskazi su sastavnice sastavljenih iskaza, tj. podiskazi
- istinitosna vrijednost sastavljenog iskaza odreena je istinitosnom vrijednou podiskaza
- jezik iskazne logike je predmetni jezik
- jezik kojim govorimo o predmetnom jeziku je metajezik
- metajezik je hj, proiren metavarijablama (simboli za iskaze openito ; P, Q)
NIJEK
- jednomjesni poveznik (uza se ima jedno slobodno mjesto)
- istinitosna vrijednost nijeka P uvijek je oprjena istinitosnoj vrijednosti zanijekanog
podiskaza P
- '' ''
- ''nije sluaj da'', ''nije tako da'', ''ne''
P
i
n

P
n
i

KONJUKCIJA
- dvomjesni poveznik
- iskaz koji je istinit ako i samo ako su oba podiskaza (konjukta) istinita
- '' ''
- ''i...i...'', ''i''
- ''a'', ''ali'', ''nego'', ''meutim'', ''iako'', ''premda'', ''dok''
P
Q
i
i
i
n
n
i
n
n

P
Q
i
n
n
n

DISJUNKCIJA (ukljuna)
- dvomjesni poveznik
- iskaz koji je istinit ako i samo ako je barem jedan podiskaz (disjunkt) istinit
- '' v ''
- ''ili''
- ''barem jedno od'', ''bilo...bilo...'', ''prvo ili drugo''
- disjunktivni sud (neistinita i kad su oba disjunkta istinita)
P
Q
i
i

Pv
Q
i
i

i
n
n
i
n
n

i
n

DISJUNKCIJA (iskljuna)
- ' v ''
- ''ili...ili...''
- tradicionalna logika
POGODBA (materijalna)
- dvomjestan poveznik
- iskaz koji je neistinit samo u sluaju u kojem je njegov prvi podiskaz (prednjak) istinit, a
drugi (posljedak) neistinit
- iskaz koji je istinit ako i samo ako je bilo prednjak neistinit, bilo posljedak istinit
- '' '', '' ''
- ''ako....,onda...'', ''ako''
- ''samo ako'' (prvo posljedak)
- prednjak je dostatan uvjet posljetka, ali je posljedak nuan uvjet prednjaka
- hipotetini sud
P
Q
i
i
n
n

i
n
i
n

P
Q
i
n
i
i

DVOPOGODBA
- dvomjestan poveznik
- oba podiskaza su ujedno i prednjak i posljedak
- iskaz koji je istinit samo u sluaju kada su podiskazi bilo oba istiniti, bilo oba neistiniti
- '' '', ''

''

- ''ako i samo ako''

P
Q
i
i
n
n

i
n
i
n

P
Q
i
n
n
i

i
n
i
n

P
Q
n
n
n
i

BINEGACIJA
- '' ''
- ''ni...ni...''
P
Q
i
i
n
n

SLOENI ISKAZ
- iskaz u kojem je uporabljeno vie razliitih poveznika
- za bilo koji broj n jednostavnih iskaza, broj kombinacija njihovih istinitosnih vrijednosti e
iznositi 2n
OUVANJE ISTINE

- prema stupnju ouvanja istinitosti iskaza kroz promjenu istinitosnih vrjednovanja moemo
govoriti o raznim
svojstvima skupova iskaza (zadovoljivost, valjanost, istovrijednost)
ZADOVOLJIVOST
- iskaz koji je istinit barem za jedno istinitosno vrjednovanje je zadovoljiv
- iskaz koji ni za jedno istinitosno vrjednovanje nije istinit je nezadovoljiv (protuslovni, logiki
neistinit iskaz)
(R K)(A B)(R

K)
(A B)
i
n
i
nn
i
n
n
i
i
i
n
i
n
n
nn
i
An
B
i A v (B n A)
Bn A
n i
i
i
nn
A B
n
i n
i
n n
in
i
nn
i
i
i
n n
n
i
i
ii
i
i i
n
n
n
n i
n
i
n
n
i
n
n i
i
i
i ni i
i
n n
n
i
R

svi
A
B
i
i
i
n
n
i
n
n

skup iskaza koji su zajedno istiniti barem za jedno

istinitosno vrjednovanje je zadovoljiv (semantiki
suvisao)
skup iskaza koji ni za jedno istinitosno vrjednovanje nisu
zajedno istiniti je nezadovoljiv

- najpoznatiji valjani iskazi su zakon

P)] i zakon iskljuenog srednjeg [P v

VALJANOST (iskaza)
- iskaz koji je istinit za svako istinitosno
vrjednovanje je valjan (tautologija)
A
S
i
i
i
n
n
i
n
n

(A v S)
S)
i
nn
i
n i
i
n n
n
i i

(A

neprotuslovlja [(P
P]

VALJANOST (zakljuka)
- zakljuak je valjan ako za svako istinitosno vrjednovanje vrijedi da su premise i zaglavak
istiniti
- provjera istinitosnom tablicom (zakljuak je valjan ako nema protuprimjera)
- istinitosno vrjednovanje za koje su u zakljuku sve premise istinite, a zaglavak neistinit
zovemo protuprimjer
(B A)
B
A
i B
i
i
A
n
i
n B
n
i
A
n
n
i
n PvQ n
i
i
P
n Q
i
n
n
i
A

S
i
i
i
n
n

i
n
n
Iv
S
I
S

IvS
I
S
i
noblici
- osnovni
zakljuka su modus ponens, modus
i
tollens,
lanani
zakljuak, disjunktivni silogizam
i
n
P
n
Pv

PP

i
Qn
ili
Q
Q
Q

Pi
Q

RQ n QQ i
-Pn P
logiki slijed kae da, ako su svi iskazi
P
u
nekom
skupu
iskaza
istiniti,
istinit
je
i iskaz koji iz njih logiki slijedi
R
ISTOVRIJEDNOST
- iskazi koji za svako istinitosno vrjednovanje imaju meusobno jednake istinitosne
vrijednosti su istrovrijedni

- znak

ZAKONI ISTOVRIJEDNOSTI
- zakon dvostrukog nijeka
- zakon svoenja pogodbe

PQ

- zakon svoenja dvopogodbe

- zakon izmjenitosti - za konjukciju
- za disjunkciju (u)
- zakon udruivanja - za konjukciju
- za disjunkciju (u)
- zakon raspodjeljivosti - za konjukciju
- za disjunkciju (u)
- zakon idempotentnosti

P = P
P v Q

PQ

(P Q) (Q P)

PQ

Q P

PvQ

Q v P

(P Q) R

(P v Q) v R

P (P v Q)

P P

P v (Q v R)
(P Q) v (P R)

P v (P Q)
PvP

P (Q R)

(P v Q) (P v R)

- De Morganovi zakoni - konjukciju moemo izraziti pomou ukljune disjunkcije

v Q)

(P Q)

P v Q

- disjunkciju moemo izraziti pomou konjukcije

(P

P Q

METODA REDUCTIO AD ABSORDUM

- svoenje na nemogue
- provjera valjanosti zakljuka - valjan ako nema protuprimjera
- provjera valjanosti iskaza - redak za neistinitost cijelog iskaza
- valjan je ako doe do apsurda
- provjera zadovoljivosti iskaza (skupa iskaza) - redak u kojem je iskaz (svi iskazi) istinit
- ako ne uspijemo onda je nazadovoljiv
- provjera istovrijednosti iskaza - redovi u kojima iskazi imaju razliitu istinitosnu vrijednost
- istovrijedni ako se uvijek javi apsurd
- jedan redak bez apurda znai da nisu istovrijedni