1

LOGIKE POGREKE
u zakljucima
u govoru
u dokazivanju
paralogizmi, sofizmi
2
Povijest
Osnova definiranja i klasificiranja logikih
pogreaka potjee od Aristotela koji je u svojim
spisima O sofistikim pobijanjima objasnio 13
vrsta logikih pogreaka koje su kasnije dobile
latinske nazive.
S razvojem logike taj se popis proirivao, a smatra
se da je dosad najdui onaj u indeksu knjige
Historian's fallicies D.H. Fischera (1970, New
York: Harper & Row, Publishers) koji sadri
nazive 112 logikih pogreaka.
3
Primjena
Logike pogreke se definiraju i prouavaju kako bi se
izbjegle.
Meutim, poneke se esto koriste u odreenim
aktivnostima, npr.
ad ignorantiam je ispravan stav u kaznenom pravu
gdje se optueni smatra nevinim dok mu se ne
dokae krivnja.
odvjetnici esto koriste ad hominem, ad
misericordiam, i ignorantia elenchi za dokazivanje
nevinosti svog klijenta ili krivnje optuenog.
ad populum je glavno orue demagoga i ljudi koji
osmiljavaju reklame,
accentus se esto javlja u naslovima tabloida i u
oglaavanju.
4
Logike pogreke u irem smislu
Rua je biljka Heidegger je filozof
Roda je ptica Sava je rijeka
Katedrala je crkva Tenis je port
A je B
C je D
E je F
Svi zakljuci ovakvog oblika nuno su nevaljani.
Za svaki nevaljan zakljuak i openito za svaku
nevaljanu misao moemo rei da je logiki
pogrena, odnosno da sadri ili ilustrira neku
logiku pogreku u irem smislu.
netko tko tako zakljuuje samo bulazni ili zbija
alu (ili je kliniki sluaj).
5
Logike pogreke u uem smislu
Sve flaute su svirale Svi S su P
Sve svirale su flaute Svi P su S
Gornji zakljuak nije valjan ali je slian valjanom:
Sve flaute su svirale Svi S su P
Neke svirale su flaute Neki P su S

Za nevaljane zakljuke koji su slini valjanim
zakljucima te se mogu shvatiti kao otkloni
ili odstupanja od njih kaemo da sadre
logike pogreke u uem smislu.
6
Paralogizmi i sofizmi
Paralogizmi su nenamjerne, nehotine, nesvjesne
logike pogreke, koje inimo usprkos elji i
nastojanju da mislimo valjano i bez namjere da bilo
koga prevarimo.
Sofizmi su namjerne (svjesne, hotimine) logike
pogreke, koje inimo sa svrhom da oponenta
zbunimo, prevarimo ili dovedemo u bludnju.

Za logiara logika pogreka je logika pogreka bez
obzira na to jesmo li je uinili svjesno ili nesvjesno,
dobronamjerno ili iz zlobe.
A zadatak je logiara da otkriva i analizira logike
pogreke, a ne da osuuje ili opravdava one koji ih
ine.
7
Neki slavni sofizmi
Neki antiki sofizmi ostali su do danas slavni. Veina tih
sofizama obino se izlae u obliku dijaloga izmeu
sofista i rtve (ili izmeu dva sofista).

Sofizam Rogati glasi:
to nisi izgubio, ima?
Da.
Rogove nisi izgubio?
Ne.
Dakle, ima rogove.
8
Neki slavni sofizmi
Sofizam Pokriveni:
Moe li prepoznati ovog pokrivenog ovjeka?
Ne.
To je tvoj brat.
Dakle, ne moe prepoznati svog brata.

Sofizam Sorit (Gomila):
ini li jedno zrno gomilu?
Ne.
A dva zrna?
Ne.
A tri zrna?
Ne.
Sofist zatim nastavlja s pitanjima sve dok upitani ne prizna da neki odreeni broj
zrna (recimo: 8). Tada sofist zakljuuje:
7 zrna ne ini gomilu a 8 ini.
Gomila dakle nastaje dodavanjem jednog (osmog) zrna.
9
Neki slavni sofizmi
Sofizam elavi:

Je li ovjek elav ako mu iupa jednu dlaku
Ne
Hoe li biti elav ako mu iupa dvije dlake
Ne
A ako mu iupa tri dlake?
Ne.

Pitanja se nastavljaju
Ako sugovornik u jednom trenutku odgovori s da, sofist zakljuuje da
upanje jedne dlake ini ovjeka elavim, a ako sugovornik uporno
odgovara negativno, sofist zakljuuje da gubei dlaku po dlaku
ovjek ne moe nikad oelaviti.
10
Neki slavni sofizmi
Sofizam Krokodil:

Krokodil koji je uhvatio dijete obea majci koja stoji na obali da e joj ga
vratiti ako pogodi to namjerava uiniti s njim.
Mati mudruje:
Ti namjerava ili pojesti dijete ili mi ga vratiti. Ako ga
namjerava vratiti, vratit e mi ga zato to namjerava. Ako ga
namjerava pojesti, a ja to pogodim, vratit e mi ga zato to
sam pogodila. Prema tome, vratit e ga u svakom sluaju.
Krokodil odgovara:
Ako namjeravam pojesti dijete, a ti to pogodi, neu ti ga vratiti
zato to ga namjeravam pojesti. Ako ne namjeravam pojesti
dijete, a ti to ne pogodi, neu ti ga vratiti zato to nisi
pogodila. Dakle, neu ti ga vratiti ni u kojem sluaju.
11
Neki slavni sofizmi
Sofizam Protagora i uenik:
Sofist Protagora poduavao je Euatla odvjetnikoj vjetini. Pogodili su se da
uenik plati odmah polovicu kolarine, a drugu polovicu kad dobije prvu
parnicu. Kako nakon zavrenog kolovanja uenik nije obavljao odvjetniku
praksu, tuio ga je uitelj sudu.
Na sudu Protagora kae:
Ti e mi svakako platiti ostatak kolarine. Jer ako
izgubi parnicu, platit e po odluci suda, a ako je
dobije, platit e mi po naoj pogodbi.
Euatlo odgovara:
Ako dobijem parnicu, neu ti platiti jer je tako sud
presudio. Ako izgubim, neu ti platiti, jer smo se
tako pogodili.
12
Neki slavni sofizmi
Meu antikim sofizmima moda je najzanimljiviji, iako naoko
najjednostavniji, takozvani laljivac.
Neki ga pripisuju Kreaninu Epimenidu, ali je vjerojatnije da potjee od
Megaranina Eubulida.

Kad netko kae:
Ja laem (i nita drugo), govori li on istinu ili lae?

Pretpostavimo li da govori istinu, to znai da lae (jer to njegov istiniti
sud tvrdi), a pretpostavimo li da lae, znai da govori istinu (jer ako lae
da lae, znai da ne lae).
Izlazi da on lae ako govori istinu, a govori istinu ako lae.
Obje pretpostavke, i ona da govori istinu, i ona da lae, dovode do
kontradikcije.
13
Je li mogue da isti sud bude istodobno istinit i neistinit?
Je li mogue pokazati da je navedeni sud ipak samo istinit ili
samo neistinit?
Nad tim i slinim pitanjima razbijali su glavu mnogi antiki i
srednjovjekovni logiari, a jedan logiar, kako se tvrdi, ak je i
umro uzalud pokuavajui rijeiti problem. (Putnie kae
nadgrobni natpis ja sam Philites, ubio me je argument, onaj
laljivi, i duboko nono razmiljanje.)
Neki novovjekovni logiari smatrali su da je laljivac puka igra
rijei, ali suvremeni logiari preteno misle da tu nije rije o
sofizmu, ve o ozbiljnom logikom paradoksu ili antinomiji,
koja upozorava na vrlo teke i vane logike probleme.
14
Moderna verzija sofizma

Tri gosta iznajmljuju sobu u hotelu. Recepcionar naplati najam
sobe 30 $ tako da je svaki gost platio po 10 dolara.
No, uskoro se ispostavilo da bi raun trebao biti samo 25 $. Da bi
to ispravio recepcionar daje nosau 5 dolara da ih vrati gostima.
Na putu do sobe, nosa shvaa da on ne moe podijeliti novac
jednako. Kako gosti nisu znali za pravu cijenu sobe, nosa
odlui dati svakom gostu samo po 1 dolar a 2 dolara zadrati za
sebe.
Dakle, svaki je gost platio po 9 dolara to ukupno iznosi 27. Uz
ona 2 dolara, to ih je nosa zadrao, to iznosi ukupno 29 dolara.
Gdje je nestao 1 dolar?
15
Najee pogreke u
zakljucima
- neposredni zakljuak
- kategoriki silogizam
- hipotetiko-kategoriki silogizam
- disjunktivni silogizam

16
NEPOSREDNI ZAKLJUAK
Sve flaute su svirale.
Sve svirale su flaute.

Pogreka sastoji u tome to je napravljena ista (potpuna) konverzija
univerzalno-afirmativnog suda, a kod takvog suda mogua je samo
neista (nepotpuna) konverzija:
Sve flaute su svirale.
Neke svirale su flaute.
17
KATEGORIKI silogizam
Quaternio terminorum - uetvorenje pojmova
Jezik je osjetilo okusa.
Prva odlika naroda je jezik.
Prva odlika naroda je osjetilo okusa.

Svi pravi lisci imaju rep.
Neki politiari su pravi lisci.
Neki politiari imaju rep.

Suhi kruh su rijei.
Mievi vole glodati suhi kruh.
Mievi vole glodati rijei.

Ovdje nema srednjeg pojma. Iako su rijei iste znaenje im je razliito.

Umjesto srednjeg pojma imamo u premisama dva razliita pojma, pa umjesto tri
pojma, koliko mora imati svaki silogizam, ovdje imamo etiri: vei pojam, manji
pojam i dva pojma koji se skrivaju iza tobonjeg srednjeg pojma.
18
Prvi oblik modus ponendo ponens, ili krae modus ponens.
Ispravno Neispravno


Ako kia pada onda trava raste. Ako kia pada onda trava raste.
Kia pada. Trava raste.
Dakle, trava raste. Dakle, kia pada.

Ako P onda Q Ako P onda Q
P Q
Dakle, Q Dakle, P

Ne smije se iz afirmacije posljedice (konsekvensa, posljedka)
zakljuivati na afirmaciju uzroka (antecedensa, prednjaka).
HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM
afirmacija konsekvensa (posljedka)
19
Ako autorski honorari rastu, knjige poskupljuju
Knjige poskupljuju
Autorski honorari rastu

zakljuak nevaljan zato to naom prvom premisom nismo tvrdili da samo porast
autorskih honorara moe dovesti do poskupljenja knjiga.

Ako Petar tri, kree se.
Petar se kree.
Petar tri.

Pogreno je zakljuiti da Petar nuno tri ako se kree. On moe npr. hodati, ili
puzati to je takoer oblik kretanja.

Ako je more hladno, kupanje je neugodno.
Kupanje je neugodno.
Dakle, more je hladno.

Konkluzija je pogrena jer kupanje moe biti neugodno zbog nekog drugog faktora
a ne samo zato to je more hladno.
20
Drugi oblik modus tollendo tollens ili krae modus tollens:

Ispravno Neispravno

Ako kia pada, ulice su mokre. Ako kia pada, ulice su mokre.
Ulice nisu mokre. Kia ne pada.
Kia ne pada. Dakle, ulice nisu mokre.

Ako P onda Q Ako P onda Q
ne Q ne P
Dakle, ne P Dakle ne Q

Ne smije se iz negiranja uzroka (antecedensa, prednjaka)
odmah zakljuiti na negaciju posljedice (konsekvensa,
posljedka).
HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM
negacija antecedensa (prednjaka)
21
Ako autorski honorari rastu, rastu i cijene knjiga
Autorski honorari ne rastu
Ne rastu ni cijene knjiga
zakljuak je nevaljan jer naom prvom premisom nismo tvrdili da cijene knjiga rastu samo ako rastu
autorski honorari. Ona dakle ne iskljuuje mogunost da cijena knjige poraste i zbog poskupljenja
papira ili tiskarskih usluga.

Ako je more hladno, kupanje je neugodno.
More nije hladno.
Kupanje nije neugodno.

Ako postoje sablasti, treba biti oprezan.
No, nema sablasti.
Ne treba biti oprezan.

Ako se loi onda je toplo.
Ne loi se.
Nije toplo.

Pogreke se sastoje u tome da se od negacije antecedensa odmah zakljuuje na negaciju
konsekvensa.

Ispravno Neispravno
Kad bi Dunav bio vreo svak bi riblje orbe jeo. Kad bi Dunav bio vreo svak bi riblje orbe jeo.
Ali,(avaj!) svak ne jede riblje orbe. Ali, Dunav nije vreo.
Dakle, Dunav nije vreo. Svak ne jede riblje orbe.

22
DISJUNKTIVNO-KATEGORIKI SILOGIZAM
Fallacia disjunctionis - pogreka disjunkcije
Svaki je trokut iljastokutan ili tupokutan
Ovaj trokut nije iljastokutan
Ovaj trokut je tupokutan

Konkluzija ovog zakljuka je neistinita, premda je sam
zakljuak valjan.

Neistinitost konkluzije ovdje je posljedica neistinitosti gornje
premise, a gornja premisa nije istinita jer u njoj nije izvrena
potpuna disjunkcija. Nisu pobrojani (navedeni) svi lanovi
disjunktivne premise. Osim iljastokutnih i tupokutnih postoje i
pravokutni trokuti. Ovo je najea pogreka kod disjunktivno-
kategorikog silogizma.
23
OPE POGREKE
a) govorne pogreke fallaciae dictionis
b) pogreke koje ne proistjeu iz jezika
fallacia extra dictionem
a) govorne pogreke - fallaciae dictionis
pogreke kojima je izvor u jeziku
Nastaju zbog upotrebe vieznanih rijei, izraza ili
reenica kojima se znaenje mijenja tijekom procesa
zakljuivanja

1. Fallacia aequivocationis dvoznanost
2. Fallacia ambiguitatis dvosmislenost
3. Fallacia compositionis kriva kompozicija
4. Fallacia divisionis kriva divizija
5. Fallacia accentus krivi naglasak
6. Fallacia figurae dictionis krivi govorni oblik
25
1. pogreka dvoznanosti
stanica oznaava prometnu postaju,
stanica oznaava stanicu ivog tkiva.
kit oznaava velikog sisavca koji ivi u vodi,
kit oznaava smjesa kojom se uvruju stakla
kosa orue za koenje trave
kosa obronak brijega ili planine moe znaiti
kosa vlasi koje rastu na ljudskoj glavi

Rijei koje imaju isti oblik i jednako zvue, a razlikuju se po znaenju,
nazivamo homonimima ili istozvunicama.

Marija nosi dugu kosu.
Kosa je opasno orue.
Marija nosi dugo opasno orue.

Konji je mali konj.
Dra ica na violini je konji.
Dakle, dra ica na violini je mali konj
26
2. pogreka dvosmislenosti
Novac mu je odnio bezbrian ivot.

Ovo se moe shvatiti na dva razliita naina:

Novac koji je stekao onemoguio mu je da i dalje bezbrino
ivi,
ili:
Novac koji je imao rasuo je jer je ivio bezbrino
27
amfibolija (pogreka dvosmislenosti)
Dvosmislenost koja nastaje uslijed redoslijeda rijei u reenici naziva se
amfibolija. (Sud je zbog svoje gramatike konstrukcije dvosmislen.)

Amfibolinim reenicama izraavala su svoja pretkazivanja delfijsko i
druga stara proroita.

Ibis redibis numquam in bello peribis.

1. Ti e ii vratiti se, nikad u ratu poginuti.
2. Ti e ii vratiti se nikad, u ratu poginuti.

Smisao ovisi o poloaju zareza: ispred ili iza rijei , nikad,
28
3. pogreka kompozicije
Nijedan uenik 4.b razreda ne moe podii sto kilograma.
Dakle, uenici 4.b razreda ne mogu podii sto kilograma.

Sve drvee u ovoj umi je malo.
Dakle ova uma je mala.

Nijedan djeli ovog stroja nije kompliciran.
Dakle, ovaj stroj nije kompliciran.

Bicikl je napravljen od mnogo laganih dijelova.
Stoga je bicikl lagan.


Navedena umovanja su nevaljana.
Pogreka je u tome to se neko svojstvo koje pripada
dijelovima cjeline - pripisuje itavoj cjelini.
29
4. pogreka divizije
Indijanci su malobrojni.
Winetou je Indijanac.
Winetou je malobrojan.

Francuzi imaju izvrsne eljeznice.
Michel Butor je Francuz.
Michel Butor ima izvrsne eljeznice.

Gimnastiari su dobro organizirani.
Mirko Mirkovi je gimnastiar.
Mirko Mirkovi je dobro organiziran.

Ovaj stan se nalazi u velikoj zgradi.
Dakle, ovaj stan je velik.


Takva umovanja nevaljana.

Pogreka je u tome to se svojstvo koje pripada cjelini pripisuje pojedinim
dijelovima cjeline.
30
5. pogreka naglaska
Mana je hrana.
Mana nije hrana.
Ako se previdi razlika u akcentu rijei mana zakljuiti e se da su
navedene reenice kontradiktorne, da je jedna od njih istinita, a druga
neistinita. Reenice zapravo nisu kontradiktorne i obje su istinite.

Na ovoj slici boje su lijepe
Na ovoj slici boje su lijepe
Na ovoj slici boje su lijepe

Prvu emo upotrijebiti usporeujui boje na vie razliitih slika,
drugu usporeujui razne elemente slike (boja, kompozicija itd.),
treu raspravljajui o tome jesu li boje na nekoj slici lijepe ili rune.

TEKA PROMETNA KATASTROFA
izbjegnuta u posljednjem trenutku

Previdimo li reenini akcent, neemo shvatiti smisao.
31
6. pogreka govornog oblika
predstaviti upoznati nekoga s nekim
predstava priredba
predstavka podnesak
predstavnik zastupnik

Rijei koje potjeu od istog korijena ponekad se dosta razlikuju po znaenju.
Stoga ih moemo zamijeniti ili objasniti rijeima sasvim razliitih
korijena.

zaboravljiv je onaj koji zaboravlja,
zavidljiv onaj koji zavidi
ali
upotrebljiv nije koji upotrebljava, nego koji se moe upotrijebiti,
probavljiv nije koji probavlja, nego koji se moe probaviti.

Patak je mu patke.
Maak je mu make.
Dakle sokak je mu tete Soke.
b) izvanjezine pogreke - fallaciae extra dictionem
pogreke koje ne zavise od jezika - logike pogreke
Nastaju krenjem opih pravila nekih vrsta zakljuaka ili
upotrebom razliitih postupaka uslijed kojih konkluzija
zakljuka ne proizlazi iz njegovih premisa (non sequitur).

Fallacia accidentis pogreka akcidencije
Fallacia secundum et simpliciter brkanje relativnog i
apsolutnog
Ignorantia elenchi nepoznavanje pobijanja
Fallacia conseguentis konzekvens
Petitio principii anticipacija principa
Fallacia de non causa ut causa uzimanja ne-uzroka za
uzrok
Fallacia plurium interrogationum pogreka vie pitanja
33
pogreka (reenine) akcidencije

ovjek je razumno bie.
Prema tome, luaci i pijanci takoer su razumni.

Voe je zdravo.
Zato ga i oni koji boluju od dizenterije trebaju jesti.

Ne smijemo priati loe o svojim prijateljima.
Ne smijemo priati loe o svojim prijateljima.

pretpostavlja se da neto to vrijedi openito,
vrijedi i pod posebnim okolnostima koje u opoj
formulaciji pravila nisu uzete u obzir.
34
konverzna pogreka
Ricinus pomae kod probavnih smetnji.
Ricinus je dakle zdravo piti.

Ujed zmije treba spaliti usijanim eljezom.
Svaku ranu treba spaliti usijanim eljezom.

Ono to vrijedi u posebnim okolnostima ne
vrijedi openito i bez ogranienja
35
pogreka brkanja relativnog i apsolutnog
Pogreka govora kada se ono to je
istinito samo u nekom odnosu prenese na
sve bez ogranienja.
Rezanje ljudi noem je zloin.
Kirurzi reu ljude noevima.
Kirurzi su zloinci.

Koljem po kuama vlastitim alatom.
36
nepoznavanje pobijanja
Kranstvo je pomoglo mnogima.
Kranstvo je u potpunosti istinita nauka.

Ova pogreka nastaje kad se ne pazi na ono to je nuno
za definiciju predmeta o kojem se raspravlja, ili kad se
neto pobija to se uope ne tvrdi.
Mislim da bismo trebali napraviti stroe akademske
zahtjeve za studente. Preporuujem da date podrku, jer
nam je proraun u krizi, a mi ne elimo da nam plae
budu pogoene.

Prema tome da li se vri nesvjesno ili svjesno razlikujemo ignoratio
elenchi (nepoznavanje pobijanja) i mutatio elenchi (promjena
pobijanja).
Bez obzira koliko dobro to argumentirali na ovaj se nain nee dokazati
prvotna teza.
37
anticipacija principa
Osiguravanje slobode govora treba biti prioritet drave
jer je u interesu drutva da svaki pojedinac moe
slobodno izraziti svoje osjeaje.

Konkluzija koja se eli dokazati uzima se kao premisa
od koje polazi zakljuak.



Dakako da su se ljudi i majmuni razvili od istog pretka.
Pogledajte samo koliko su slini.

Pretpostavlja se da je slinost dovoljna.U dokazivanju
se pretpostavlja kao poznato ono to se dokazuje ili
kad se dokazuje nedokazanim tvrdnjama.
38
kompleksno pitanje

Jesi li prestao tui svoju enu?

Ovdje pitanje zahtijeva definitivan odgovor, a da se prije nije
postavilo pitanje "Jesi li tukao svoju enu?", tako da se bilo
kojim odgovorom "dokazuje" da je optueni tukao ili jo tue
svoju enu.

Kompleksno pitanje (complex question) je verbalistiki
pseudoargument koji se sastoji u tome da se nekoga
"prevesla" tako to e mu se postaviti pitanje na koje ne moe
odgovoriti.
39
pogreke dokazivanja
40
Inductio per enumerationem simplicem
indukcija jednostavnog nabrajanja
Dosad mi nijedan konobar nije odbio napojnicu.
Dakle, nijedan konobar nikad ne odbija napojnicu.

Na temelju nepotpune indukcije ili proizvoljno
odabranog ili sluajnog niza pojedinanih sluajeva,
zakljuuje se generalno.

Ovakvi zakljuci su vrlo nepouzdani i esto daju
pogrene konkluzije pa ih veina logiara ubraja u
logike pogreke.
41
Fallacia fictae universalitatis
pogreka prebrze generalizacije ili pogreka prividne openitosti
U ovom duanu su mi prodali loe nalivpero.
Dakle u ovom duanu prodaju lou robu.

do ove pogreke dolazi ako iz nestrpljenja ili iz
bilo kojega drugog razloga prebrzo skaemo k
opoj konkluziji.
Takva pogreka naziva se pogrekom prebrze
generalizacije ili pogrekom prividne openitosti
(fallacia fictae universalitatis).
42
Post hoc, ergo propter hoc
poslije toga, dakle zbog toga
Nakon dana slijedi no
Dakle dan je uzrok noi

Misliti se ne moe bez mozga.
Dakle mozak je uzrok misli.
pogreka post hoc, ergo propter hoc (poslije toga, dakle
zbog toga).
Pogreka koja se dogaa zbog pretpostavke da je neto
uzrok nekog dogaaja samo i iskljuivo zato to se dogodilo
prije tog dogaaja.
Induktivna generalizacija moe biti ispravno izvedena, ali
pogreno interpretirana.
Ta se pogreka sastoji u tome da se stalan slijed dviju
pojava uzima kao siguran dokaz uzrone veze meu njima.
43
Cum hoc, ergo propter hoc
s tim, dakle zbog toga
Pismenost raste odkada je izumljena televizija.
Dakle, televizija uzrokuje rast pismenosti.

Pijetlov sindrom:
Pijetlovo kukurikanje uzrokuje da sunce izlazi.

Pogreku ini kriva pretpostavka da su dva istodobna
dogaaja istovremeno i uzrono povezana, odnosno
negiranje ostalih faktora koji su eventualno mogli
prouzroiti radnju.
44
Idem per idem
Isto istim
Kroz staklo se moe vidjeti.
Zato je staklo prozirno.

Opijum uspavljuje.
Opijum ima mo uspavljivanja.
Smrtna kazna je opravdana u sluajevima ubojstva i
otmica, jer je posve legitimno i prikladno osuditi nekoga na
smrt za tako nehumana djela.

Ovdje se ne navodi nikakav razlog nego se teza
ponavlja drugim rijeima, tj. premise na neznatno
izmijenjen nain tvrde isto to i konkluzija.
45
Argumentum ad populum
(argument za puk)
duboka je istina da...
samo pokvarenjak moe posumnjati u ...
tko bolje od vas shvaa kako ...
vi najbolje znate koliko vas volim
svi vi trpite pogreke ove vlasti
Kada demagog na mitingu niim ne potkrepljuje je svoje tvrdnje, nego im
daje privid uvjerljivosti najavljujui ih zvunim frazama Radi se o
pokuaju da se teza uini prihvatljivom ne njezinim racionalnim
objanjenjem, ve pozivanjem na to da se svi slau oko toga..., ili kako
nema meu nama takvog koji ne bi vjerovao da... , ili kako je, naprosto,
ope poznata injenica u naem puku... i tome slino. Taj se tip oite
pseudoargumentacije redovno kolportira u politikoj propagandi, ali jednako
tako i u reklamama.

Ne ulazei u raspravljanje o biti sporne stvari, nastojimo pridobiti sluae
djelujui na njihove osjeaje, predrasude, tatinu, i subjektivni dojam.
Ovaj argument je mogue prepoznati po patetinom tonu kojim se iznaa, i
po jasnom dojmu da je akcent na formi a ne na samom sadraju
argumenta.
46
Argumentum ad misericordiam
(argument za milosre)
Ako nekog optuuju da je pronevjerio novac, a
on odgovara:
majka mu je bolesna
enu pere tue podove
umro mu je otac
krava ne daje mlijeko
kia je potopila ljetinu
Ovaj pseudoargument upotrebljava onaj tko
izbjegavajui raspravu o biti sporne stvari nastoji
probuditi samilost kod sugovornika.
47
Argumentum ad verecundiam
(argument strahopotovanja prema autoritetima)
Pozivanje na miljenje istaknutih pojedinaca, velikih ljudi, "autoriteta",
"eksperata", "znalaca". Takvo pozivanje ima neki smisao kada se
nestrunjaci prepiru o nekom strunom pitanju.
Ali ono nije dokaz i ne moe odluiti u sporovima meu samim
strunjacima.
Najmanje je takvo pozivanje na mjestu kada se autoritet u jednoj oblasti
citira kao arbitar u drugoj:
npr. kad se politiari citiraju kao autoritet u umjetnosti.
npr. i Hitler je bio vegetarijanac
Ako osoba koja 'potee diplomu' kao argument u nedostatku argumenata,
nije strunjak za predmet rasprave (diplomirani ekonomist raspravlja o
medicini) tada je to poseban sluaj Argumentum ad verecundiam, samo
to se ne poziva na drugog nego na sebe kao strunjaka (iako nije
strunjak za predmet rasprave).
Ako Aristotel je rekao da je tako, onda je to tako.
Moja uiteljica je rekla pa, stoga mora biti tako...
48
Argumentum ad ignorantiam
(argument neznanja)
Za bolest raka jo nema lijeka.
Rak je neizljeiva bolest.
dokazivanje da je neka tvrdnja istinita ili neistinita samo zato
to jo nitko nije dokazao suprotno.

Nije dokazano na duhovi postoje.
Dakle duhovi ne postoje.

Bit je ovog argumenta u tome to se dovoljnim dokazom za
neku tvrdnju smatra nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj
je proturjena. Izvlaimo konkluziju na osnovu nedostatka
dokaza
49
Argumentum ad baculum
(argument batine)
Kada se velika i mala drava raziu u miljenju, pa velika
drava pone gomilati trupe na granici male, kaemo da
velika drava upotrebljava argumentum ad baculum
(argument batine).
Ceterum censeo Karthaginam delendam esse.
Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti.

Ne mislim da bi tvrtka trebala investirati svoj novac u ovaj projekt.

Smiri se, ili e dobiti otkaz.

Kad Don Corleone u Kumu daje ponudu koja se ne moe odbiti.

Kad je Staljin na Jalti, navodno mrtav-hladan, upitao: A to ste rekli, koliko
divizija ima Papa na raspolaganju?
Openito, ovaj "argument" sastoji se u tome to, u
nemogunosti da drukije dokaemo svoju tvrdnju prijetimo
silom, ili ak i direktno upotrebljavamo silu protiv onog tko
se ne slae s naom tezom.


50
Argumentum ad antiquitatem - argumentum ad novitatem
Dvije tisue godina krani vjeruju u Isusa Krista.
Kranstvo mora biti istinito, kada je toliko dugo opstalo.

Ova se pogreka najee potkrade kada
argumentiramo je li neto dobro ili loe na temelju toga
koliko je staro ili koliko dugo egzistira.

Suprotna pogreka je argumentum ad novitatem.

Windows 2000 je bolji operativni sustav od Windowsa 98.
Windows 98 je noviji operativni sustav.
51
Argumentum ad crumenam
Microsoftov software je nesumnjivo vrhunski.
Zato njegov osniva Bill Gates danas ima toliko novaca.

Pogreka koja se sastoji u tome da se kriterij
koristi neke teorije ili stvari objanjava materijalnim
ili novanim argumentima u korist nje same;
odnosno, da su oni koji imaju vie materijalne moi
u pravu.
Suprotan argument je argumentum ad lazarum.

52
Argumentum ad lazarum
Sveenici su se odrekli materijalnoga.
Sveenici su bolje upoznati sa smislom ivota.

Ova se pogreka temelji u pretpostavci da se
kriterij ovjekovih ili teorijskih atributa odreuje
prema tome je li bogat ili siromaan, odnosno
koliko posjeduje materijalnih dobara.



53
Argumentum ad numerum
Tisue ljudi vjeruje u horoskop.
Neto od toga mora biti istina.

tisue ljudi ne moe biti u krivu

Ovaj pseudoargument je vrlo slian argumentu "ad
populum". Sastoji se u tome da inzistira na istinitosti
neke tvrdnje, potkrepljujui je brojem ljudi koji vjeruju
u nju.


54
Argumentum ad hominem
Pogreka nastaje kada smo u procesu dokazivanja usmjereni na osobu koju je postavila
odreenu tezu, a ne na tezu koju je postavila. Obuhvaa dvije srodne logike pogreke koje
podrazumijevaju pokuaj pobijanja neije tvrdnje pozivajui se na osobine onoga tko je tvrdnju
izrekao.
Prvi nain je vrijeanjem te osobe a drugi tvrdnjom da zakljuak nije utemeljen na injenicama,
ve da proizlazi iz specijalnih okolnosti u kojima se ta osoba nalazi (npr. religijskih uvjerenja,
pripadnosti nekoj politikoj stranci)
Napadamo karakter osobe umjesto okolnosti povezane s njim (esto ukljuuje koritenje
uvredljivih, pogrdnih rijei). Argument s
i ti takoer
Otac mu je stari pijanac
Kako mu moete vjerovati kad je agnostik
Stara komunjarakriv si zbog toga to si lan nekog udruenja
plaenici, pijuni, jugonostalgiari, udbai, zeleni i crveni vragovi ...

U logikom smislu, argument ad hominem nema nikakve vrijednosti, ali on veini ljudi zvui
prilino uvjerljivo. Tako npr. u amerikim predizbornim kampanjama za javne slube, od
okrunog javnog tuitelja do predsjednika drave uhvatiti kandidata in flagranti ili naprosto
paljivo plasirati glasine o nekoj njegovoj ljubavnoj avanturi, znai praktiki diskvalificirati sve
argumente njegovog politikog programa.

Poneto sofisticiranija vrsta ove pogreke poiva na povezivanju uvjerenja/ponaanja i
argumenata neke osobe. Recimo, jedna osoba prigovori drugoj da puenjem zagauje okoli, a
ova odgovori da e prestati puiti kada njegov kritiar prestane voziti automobil. Drugaije
formulirano, odgovor glasi ovako: Nemate moralnog prava prigovarati meni to puim, budui da
vi vozite automobil, koji, u krajnjem, zagauje okolinu mnogo vie no moje puenje. No, ukoliko
malo bolje pogledamo, to doista ne diskvalificira sam argument da puenje zagauje okoli.