Friedrich Nietzsche (Seminarski rad iz predmeta Uvod u filozofiju)
Sarajevo, januar 2018
Sadržaj 1. Uvod
Ukoliko govorimo o filozofiji i njenim predstavnicima iz osamnaestog stoljeća, neizostavan je
pjesnik, filozof kulture, te kritik same. Friedrich Nietzsche. Nietzsche je bio kritik samog društva u kojem je živio, također je bio kritik religije, te se i sam prozvao antikristom, iako je komentarisao svoje suvremenike, te se protivio njihovoj ideji grupe, Nietzscheove oznake bi svakako mogle biti korištene i danas, čak se kriza društva osjeti mnogo više u dvadeset i prvom stoljeću nego u devetnaestom. Pored propasti religije i morala, Nietzsche govori i o nadčovjeku, te odvajanju čovjeka od životinje kao i o dobru i zlu. On također govori o nelogičnoj i antiracionalnoj slici svijeta, te spominje haos kao zajednički karakter svijeta za svu vječnost. Nietzsche svoju filozofiju upotpunjuje sa filozofijom antičke Grčke te sa filozofijom njegovih idola poput Schopenhauera. Nietzsche je bio uzor mnogima, kao npr. Heideggeru, Jugu, Freudu, no nažalost i pripadnicima nacističkog pokreta. Ono što Nietzchea izdvaja od svojih sugrađana jeste ideja individualizma, za koju se on borio i koju je zastupao. Njegova ideje poput „bog je mrtav“, „volja za moć“, „nadčovjek“, su ideje koje odlikuju dvadeset i prvom vijeku, to je ono što me ponukalo da izaberem Njemačkog filozofa. U ovom radu ću najprije napisati o Nietzscheovom životu i njegovim djelima, a poslije ću objasniti pojam nihilizma, pisati ću o Nietzscheu i njegovoj povezanosti sa filozofijom antičke Grčke, o njegovom stavu prema moralu i religiji, o individualizmu te o njegovoj tezi o „nadčovjeku“ .
Pojmovi: individualizam, nihilizam, religija, moral, dionizijske i apolonske tendencije,