EGZISTENCIJALIZAM

Egzistencijalizam, odnosno sama filozofija egzistencije naziv je za filozofsko-literarni

pokret koji se prvi put pojavio tridesetih godina u Njemakoj, a zatim se nakon 1945.
godine proirio na preostale europske zemlje poput Italije, Francuske, panjolske, ali
i Junu Ameriku te Japan.
Pod egzistencijom podrazumijeva se nain postojanja, odnosno osebujnog
izraavanja, ljudskog postojanja, konanosti i povijesnosti. Prema nainu shvaanja
ljudskog bitka razlikujemo filozofiju egzistencije, i to u pravom smislu te rijei. Naime,
predstavnik je bio K. Jaspers koji je promiljao pojedinani opstanak u tenji da
postane samosvojan i vlastit.
Predstavnik egzistencijalizma bio je njemaki filozof i profesor Martin Heidegger. On
je oznaavao ovjekov nain postojanja, ovjek je bio povlaten jer moe shvatiti
svoje postojanje, mogunost postojanja moi. ovjek je zarobljen brigama, najvanija
mu je briga za vlastitu egzistenciju.
Egzistencijalizam je zapravo bio humanizam. Albert Camus je razvio spoznaju o
apsurdnosti postojanja u svijetu, a tamo je ovjeku sve strano i neshvatljivo.
Simbol apsurdnog ovjeka jest Sizif (Mit o Sizifu), napisan 1943. godine. Knjievni je
izraz filozofije apsurda roman Stranac iz 1942. godine.
Uz egzistencijalizam se vee i kazalite apsurda. Naime, ono je nastavak
avangardne drame, a ukljuuje i elemente nadrealizma.
Glavni su predstavnici kazalita apsurda bili Samuel Beckett sa svojim djelom U
iekivanju Godota te Eugene Ionesco sa svojim djelima elava pjevaica i Stolice.
Oni u svojim djelima prikazuju apsurdne situacije, neobine likove i njihov govor.
Izraavaju ironian stav prema ivotu, crni humor koji je posebno naglaen te
grotesku. U kazalitu apsurda najpoznatije je dokidanje mogunosti normalne ljudske
komunikacije.

Razlikujemo filozofiju egzistencije u pravom smislu te rijei (K. Jaspers, G.

Marcel) 2) egzistencijalnu filozofiju (Heidegger) i egzistencijalizam (J.P. Sartre,
Camus)
nakon I i II WW popularnosti egzistencijalizma je posebno pridonijela
knjievnost dovodi ovjeka u sredite, polazi od njegove egzistencije i
nasuprot pozitivstikom gledanju istie primat mogunosti a mogunost
ukljuuje i aspekt nesigurnosti
u knjievnosti Kafka i Dostojevski
u filozofiji Nietzsche i Kierkegaard
opisuje stanje nesigurnosti i sumnje koje je svojstveno ovjeku

ovjek je stranac u svijetu osuen na teinu odgovornosti to ju donosi

sloboda
esto koriteni termini su Itjeskoba, oaj, munina, apsurd, briga, dosada...
marksisti gledaju na filozofiju egzistencije kao osvjetenje graana o otuenju,
dehumanizaciji i besmislu egzistiranja. oslikava bezizlaznu poziciju graanske
klase kojoj ne preostaje nita do strpljenja i nitavnosti.

KARL JASPERS

znanstvena i racionalna analiza ne moe shvatiti egzistenciju odbacuje

znanstvenu filozofiju
filozofija se tie ovjeka kao ovjeka

JEAN PAUL SARTRE

razlikuje bitak po sebi (ono to je sada,prostorno) i bitak za sebe (svijest,

ovjekova egzistencija)
ovjek je suprotstavljanje ovjek jest to jo nije, i nije vie to jest...
smatra da je ovjek bie kod kojeg egzistencija prethodi esenciji
sve je bezrazlono, ovaj perivoj, ovaj grad i ja sam. Kada se dogodi da to
ovjek uvidi, to vam prevre utrobu i sve pone lebdjeti...eto munine
ivot je stalan neuspjeh i besmislena muka
ali, naglaava da je egzistencijalizam humanizam ovjekova sudbina zavisi
od njega samoga, on je odgovoran za ono to jest. Tu je izvor tjeskobe.
sloboda strai jer ostavlja mogunost izbora. ovjek ne moe ne izabrati, nije
slobodan da prestane biti slobodan, jer jedino ogranienje slobode je sloboda.
kasnije se prikljuuje marksizmu
historijski materijalizam nain proizvodnje, tj odnosi ljudi u proizvodnji
odreuje nain ivota, drutvene odnose i povijesne formacije. Proizvodnja
ini ekonomsku strukturu drutva koja odreuje oblike svijesti.

MARTIN HEIDEGGER

govor je kua bitka

govori o polarnosti tehnike i umjetnosti tehnika postaje princip temelnog
odnosa ovjeka prema svijetu ne trebamo je se odricati ve paziti da nas ta
pomagala ne zarobe i ne naprave ljudski praznima

hermenautika bavi se problemom razumijevanjatekstova, ueenjadogaaja i sl.

bavi se problematikom onoga koji razumijeva