Pokretanje klizno kolutnih asinkronih motora

Klizno kolutni motori su motori s namotom na rotoru i kliznim kolutima. Pokreu se

uvijek preko pokretaa-otpornika u rotorskom krugu kojim se podeava struja zaleta i
moment zaleta tako da se tiit mrea i motor i da se zadovolji tehnologija procesa.
Ukoliko koristimo frekvencijski pretvara za regulaciju brzine vrtnje istovremeno je
rijeen i problem struje pokretanja.
Poeci namota rotora su najee spojeni u zvijezdu. Krajevi rotorskog namota su
izvedeni do kliznih koluta. Pomou sklopa klizni koluti-etkice moemo u seriju sa
svakom fazom rotora ukljuiti dodatni (vanjski) otpor. Ukupan otpor jedne faze rotora
Rr jednak je zbroju otpora faze namota Rro i vanjskog otpora Rrv. Dodatnim otporima
utjeemo na karakteristike momenta i struje asinkronog stroja
Klizni koluti (prsteni) su smjeteni na osovinu i meusobno su izolirani.Po njima klize
etkice koje preko vanjskih otpornika spajaju rotorski namot.Vanjski otpornici
(uputa, pokreta) su promjenljivi, pa se po potrebi ukljuuju odgovarajui iznosi
otpora Kad dodatni otpori nisu potrebni, rotorski namot se kratko spoji i etkice
podignu s koluta pomou posebnog ureaja (podiza etkica).
U sljedeim slikama, klizno-kolutni motor e biti pokrenut dodavanjem otpora u
rotorski strujni krug.
1. Pri Rd=0 motor e iz mree uzimati veliku struju, a pritom e mu biti mali
pokretni moment.Broj okretaja po minuti e biti je blizu maksimalnog broja
okretaja.
2. Pri dodavanju prvog reda otpornika Rd=Rad1 struja e i dalje biti velika, ali e
poeti prije opadati, te je moment vei.Broj okretaja se smanjio.
3. Ako je Rd=Rad1+Rad2 tada e otpornici znaajno samnjiti struju. Smanjenjem
struje opet se poveao moment.S jednakim prethodnim momentom, broj
okretaja u minuti se smanjio.
4. Ako je Rd=Rad1+Rad2+Rad3 struja se smanjila na prihvatljivi iznos i linearno
pada.Moment se poveao, te broj okretaja po minuti se smanjio.