Veleuilite u Varadinu

2013.
Odravanje industrijskih postrojenja
1. Koja je razlika izmeu kvara i neispravnosti?
KVAR - prestanak sposobnosti sustava da izvrava projektirane aktivnosti, odnosno da ostvaruje
projektiranu funkciju (svaki lom, deformacija, istroenje, zaepljenje, izgaranje elektromotora...)
NEISPRAVNOST - je odstupanje kvalitete proizvoda ili outputa sustava u usporedbi sa postavljenim i
specifinim zahtjevima funkcije kriterija.
2. Definirajte pouzdanost strojeva
POUZDANOST - je vjerojatnost da jedan ureaj ili sustav u predvienom vremenu i pod propisanim
uvjetima pouzdano (tj. sigurno) radi ili vri svoju funkciju, tj. da stroj radi u predvienom vremenu bez
zastoja ili kvara.
Kod strojeva se kao najei indikator pouzdanosti uzima vrstoa.
3. Definirajte efektivnost motornog vozila
EFEKTIVNOST MOTORNOG VOZILA - tri su pojma (vjerojatnosti) vezana uz efektivnost, a to su
raspoloivost, pouzdanost i funkcionalna podobnost. Dakle, da bi motorno vozilo bilo efektivno tada
mora zadovoljiti sljedee uvjete:
a) vozilo mora poeti funkcionirati u traenom trenutku (raspoloivost)
b) ukoliko je poelo ispravno funkcionirati mora i tu svoju funkciju zavriti u odreenom vremenu bez
kvara (pouzdanost)
c) vozilo e zapoeti i zavriti svoju funkciju ukoliko se koristi prema uputama proizvoaa
(funkcionalna podobnost)

E(t ) A(t ) * R(t ) * FP(t )

A(t) Funkcija raspoloivosti, R(t) Funkcija pouzdanosti, FP(t) Funkcija funkcionalne podobnosti
4. Objasnite kadu kvarova

Veleuilite u Varadinu
2013.

5. Potpuno definirana tehnologija konkretnog industrijskog postrojenja daje odgovore na

pitanja:
a) to se radi?
b) Zato se radi?
c) Kada se radi?
d) Tko radi?
e) S im se radi?
f) Gdje se vri odravanje?
6. Kakva je to kvazi serijska veza?
Kvar jednog ili vie elementa ne uzrokuje kvar sistema, nego se rad nastavlja s pogoranim
karakteristikama.

7. Nacrtajte mjesto za podmazivanje i naznaite sve potrebne faktore u procesu podmazivanja.

Veleuilite u Varadinu
2013.

Kod podmazivanja voditi rauna:

1.
2.
3.
4.
5.

Vrsti i tipu maziva

Periodu ili vremenskom intervalu podmazivanja
Viskozitetu ulja i tvrdoi masti
Oznakama mjesta za podmazivanje na strojevima
Opremi za podmazivanje

Temeljna svojstva maziva, odnosno njihove kvalitete su:

1. Viskozitet
2. Mazivost
3. Sadraj mehanikih primjesa
4. Kemijska stabilnost
5. Odsustvo kiselina
Za poveanje kvalitete maziva u prvom redu stabilnosti u njega se dodaje niz sloenih primjesa
ADITIVA
8. Razlika izmeu djelomino i pasivne paralelne veze elemenata s aspekta pouzdanosti.
Pasivna paralelna veza Pod pasivnu paralelnu vezu smatra se ugradnja paralelnog elementa ali tkao
da se njegovo ukljuenje u rad ostvareno samo ako doe do pojave stanja u kvaru elementa koji je
aktiviran. esto se to naziva veza sa elementom u priuvi.

t vrijeme , k broj elementa ,

- intenzitet kvara , n ukupan broj priuvnih elementa u sistemu

Odluka o koritenju elementa u priuvi mora biti zasnovana na brino analizi kompromisa. Priuva
moe biti jedina raspoloiva metoda kad druge tehnike za poboljavanje pouzdanosti ne
zadovoljavaju.
Djelomino paralelna veza
Ima sluajeva kad je za uspjeno funkcioniranje sistema potrebno da je ispravno vie od jednog
elementa u paralelnoj konfiguraciji. Na primjer, na osmocilindrinom motoru potrebno je da najmanje
sedam svjeica od ukupno osam bude ispravno.

Veleuilite u Varadinu
2013.
Ovakve veze mogu se nazivati djelomino paralelne veze gdje sistem funkcionira s k ispravno od n
elemenata.

9. Navedite dokumentaciju za odravanje

a) dokumentacija proizvoaa-uputstva za montau,rukovanje,funkcioniranjje,odravanje,lista
kvarova, sheme i nacrti
b) tehnoloka dokumentacija odravanja smjetena je u pripremi odravanja ili u bazi za
upravljanje odravanjem-karte operme,podmazivanja, preventivnih zahtjeva,naknadnih djelova
c) radna ili operativna dokumentacija odravanja (planska), a na temelju nje izvode se
aktivnosti odravanja i unose podaci o obavljenim zahvatima odravanja- nalog preventinvnog
odravanja,za podmazivanje, pregled zastoja opreme, popis radova za popravak,
10. Pogodnost za servis. to je to?
11. Koji su osnovni elementi organizacije odravanja?
Oblici organizacije odravanja:1. Centralizirano odravanje 2. Decentralizirano odravanje 3.
Centralizirano s dislociranim grupama odravanja
Gospodarenje doknadnih dijelova (rezervni djelovi) i materijali odravanja:
planiranje ,nabava,skladitenje,izuzimanje
12. Vrste zaliha
Definicija zaliha:
- To su doknadnih dijelova i materijala za odravanje koji se uvaju s ciljem zadovoljenja potreba
procesa odravanja;
- Zalihe najee moraju postojati jer je obino fiziki nemogue, odnosno ekonomski neopravdano
nabavljati r/d i pm onda kada se pojavi potreba za njima
- Kako je rok isporuke esto STOHASTIKA veliina bitno je raspolagati zalihama kojima se
zadovoljavaju potrebe tekueg interventnog odravanja.
- Jedan od vrlo vanih momenata u poslovanju sa zalihama je: kad aposlati narudbu, i kako veliku
koliinu naruiti.
Vrste zaliha
Gotovi proizvodi reguliraju dinamiku proizvodnje s dinamikom potranje
Ek org. Posljedice: ravnomjernije iskoritavanje kapaciteta, stabilnost proizvodnog sustava i vee
mogunosti planiranja
Meufazne zalihe reguliraju razliitu dinamiku pojedinih faza tehnolokog procesa kod
diskontinualne proizvodnje; poveavaju fleksibilnost proizvodnje
Ulazne zalihe sirovina i materijala osiguravaju stabilnost proizvodnje
13. Potroni materijal

Veleuilite u Varadinu
2013.
*******************************
14. Nacrtajte dijagram tijeka preventivnog odravanja - openito.
Preventivno odravanje:
Pod preventivnim odravanjem razumijeva se niz postupaka koji se poduzimaju radi sprjeavanja
pojave stanja u kvaru odnosno odravanje industrijskih postrojenja u granicama funkcionalne
ispravnosti i to u odreenim vremenskim intervalima.
VANO: Preventivno odravanje izvodi se prije nego kvar nastupi pa zahtjeva za razliku od
korektivnog da bude planirano i da se utvrdi korist njegovog izvoenja.
Nedostatak preventivnog odravanja: Resurs elementa ne koristi se do kvara ve u prosjeku
znatno krae Na slici rafirani dio povrine ispod krivulje R(t) predstavlja zonu nekoritenosti
resursa elementa, zbog toga se opravdanost primjene metoda preventivnog odravanja mora
ispitati i odrediti za svaki element, jer trokovi preventivno zamijenjenog, naroito skupljeg
elementa mogu biti znatno vei od oekivanih efekata.

15. to je kontrolni pregled?

Kontrolni pregledi: po namjeni i nainu planiranja kontrolni pregledi su slini preventivnim
pregledima. Razlikuju se po namjeni i nainu izvoenja.
Cilj izvoenja tehnikih i kontrolnih pregleda jest utvrivanje funkcionalne i tehnike ispravnosti te
se o njima vodi posebna dokumentacija
16. Razlika izmeu preventivnog i korektivnog odravanja
Korektivno odravanje - to je oblik odravanja koji se obavlja prema naelu kvar-popravak. Najee
je hitnog karaktera i otklanja samo kvar koji sprjeava nastavak proizvodnje. Drugi kvarovi koji prate
osnovni kvar, a koje ne utjeu na nastavak proizvodnje otklonit e se kasnije za vrijeme mirovanja
stroja.
Preventivno odravanje - Pod preventivnim odravanjem razumijeva se niz postupaka koji se
poduzimaju radi sprjeavanja pojave stanja u kvaru odnosno odravanje industrijskih postrojenja u
granicama funkcionalne ispravnosti i to u odreenim vremenskim intervalima.
17. Objasnite kemijsku koroziju!
KOROZIJA - Korozija metala je proces koji metal provodi iz metastabilnog stanja (metalnog stanja-vii
energetski nivo) u stabilan (ionski-nii energetski nivo).
Korozija je prirodni proces koji eli materijal vratiti u prvobitno stanje ne moe se zaustaviti samo
usporiti.
Kemijska
Kemijski proces direktnog spajanja atoma metala s atomima kisika. U praksi se zove oksidacijska
korozija
Kemijska korozija naroito je izraena pri povienim temperaturama i u atmosferi klora, klorovodika,
sumpora, duikovih i ugljikovih oksida.
Ova korozija pojavljuje se u neistom zraku i u blizini mora.
18. Objasnite elektrokemijsku koroziju (galvanski lanak)!
Elektrokemijska
Imamo 2 razliita metala sa razliitim naponskim potencijalima gdje izmeu tih metala postoji elektrolit
(voda, sumporna kiselina)
Najei oblici elektro kemijske korozije u praksi su:

Veleuilite u Varadinu
2013.

kontaktna korozija
lokalna korozija
slektivna korozija
maukristlna
piting

Kontaktna
Najblai oblik elek.kem. korozije gdje svaki dio korodira jednakomjerno

Lokalna tokasta
(korozija ispod kapi vode)
Krajevi ispod kapljice vode su bogatije kisikom i zbog toga postaju pozitivni, sredina postaje katoda i tu
se pojavljuje razjedanje
pr. korozija ispod neistoe
Meukristalna
korozija meu kristalima metala
Kristali jednog metala mogu biti sastavljeni od razliitih struktura. Ako meu njih predre vlaga onda se
meu kristalima javlja struja to kao u jednom galvanskom lanku.
Piting korozija
Duboka korozija u obliku rupica (mikrorazmjera) u metalu
Dubina rupice je puno vea od promjera i piting faktor rauna se kao omjer dubine najveeg pita u
odnosu na ostalu ravnomjernu koroziju. Poeljno je da piting faktor bude to blie 1.
Spreavanje kemijske korozije:zatita povrina uljima i mastima,premazima od boja i
lakova,emajliranje.kemijskim prevlakama,metalnim prevlakama,prevlakama od plastinih
masa,papirom za zatitu od korozije
19. Vrste zatite metala od korozije!
a) Elektrokemijske metode zatite
Elektrokemijskim metodama zatite metal se odrava ili u pasivnom stanju u podruju potencijala
pasivacije ili u imunom stanju pri potencijalima niim od ravnotenih kada ne korodira, s tehnolokog
stajalita prihvatljivom brzinom.
b) Anodna zatita
Anodna polarizacija ili kontakt s plemenitijim metalom moe osnovni metal prevesti u pasivno stanje.
Odravanjem pasivnog sloja osnovni je metal zatien od daljnjeg razvoja korozijskog procesa. Tako
npr.elik se moe zatititi u otopinama sumporne kiseline.

c) Katodna zatita
Katodna zatita je tehnika zatite metala od korozije iji je osnovni princip polarizacija metalne
konstrukcije na potencijal kod kojeg proces otapanja metala prestaje ili se odvija prihvatljivo malenom
brzinom. Moe se provesti na dva naina: pomou vanjskog izvora i pomou protektora.
Katodna zatita se moe provesti na dva naina:
1. Potencijal metala pomou vanjskog izvora, povezanog za inertnu elektrodu, odrava se na
potencijalu niem od ravnotenog, tj. pri uvjetima kod kojih ne dolazi do njegova otapanja.
2. Metal koji se titi dovede se u kontakt sa metalom nieg potencijala (protektorom) koji e se u
lanku vladati kao anoda.

Veleuilite u Varadinu
2013.
Katodna zatita je djelotvorna jedino ako je materijal izmeu protektora, odnosno inertne
protuelektrode, i objekta to se titi vodljiv. Katodna zatita se obino koristi kao sekundarni zatitni
sustav.
d) Zatita inhibitorima
Inhibitori su tvari koje dodane u korozivni okoli smanjuju brzinu korozije do tehnoloki prihvatljivih
iznosa. Dodaju se povremeno ili kontinuirano u zatvorene ili iznimno u otvorene prostore. Prema
kemijskom sastavu inhibitori su anorganski ili organski spojevi. Korozijskim inhibitorima smanjuje se
korozijska agresivnost okolia.
e) Zatita prevlakama i premazima
Metalne i nemetalne zatitne prevlake i premazi su najei oblik zatite od korozije. Metalne prevlake
mogu imati galvansko djelovanje ili su otpornije na koroziju od osnovnog materijala pa djeluje kao
barijera prema utjecajima okolia. Nemetalne prevlaku mogu biti oksidi npr. aluminiju, netopljive soli
na eljezu i eliku te keramike i organski premazi.
Komponente zatitnog premaza su: vezivi, otapalo, pigmenti (daje boju i neprozirnost), punila i ostalo.
Razvrstavanje premaza moe se provesti prema: broju komponenata, trajnosti, nainu suenja,
generikim tipovima itd. Premazi mogu biti jednokomponentni ili dvokomponentni. Obzirom na nain
suenja premaza moemo ih podijeliti na: Konvertibilne premaze- premazi koji se sue oksidacijom ili
polimerizacijom. Nekonvertibilne premaze- premazi koji se sue isparavanjem otapala i koji nakon
nanoenja ne prolaze kroz neke znatnije kemijske promjene.
Prevlakama i premazima razdvaja se konstrukcijski materijal od agresivnog djelovanja okolia.
20. Nabavka novih strojeva uvjetuje definiranje parametara bitnih za odravanje. Koji su to
parametri?
Nabava stroja
1) to elimo, kakav stroj elimo, zato, kapacitet stroja, mogunost stroja, alternativa, imamo
ili slian stroj, koju vrstu energije koristi, sloenost stroja u smislu odravanja
2) Istraiti trite dobavljaa (sajmovi, prijatelji, ...)
3) Zatraiti odreenu ponudu
4) Analizirati ponude sa spektra odravanja, nabave dijelova...
21. ivotni vijek opreme po fazama
***********************************
22. Pristup djelatnika odravanju opreme moe biti:
Pristup djelatnika odravanja opremi
a) k opremi (k objektu)
Dokumentacija

Odravatelj

Npr. procesna oprema

Mjerila, instrument
b) od opreme
Npr. automobil odlazi na servis u prostor za odravanje (radionicu).
(Radionica djelatnici, sklopovi, alat, dokumentacija)

23. Oblici organizacije odravanja!

Oblici organizacije odravanja:

Alat

li isti

Veleuilite u Varadinu
2013.
1. Centralizirano odravanje
2. Decentralizirano odravanje
3. Centralizirano s dislociranim grupama odravanja
24. U poetnoj fazi razvoja industrijskih postrojenja pored zahtjeva za pouzdanost i trokove
treba definirati i niz drugih zahtjeva. Neki od tih zahtjeva prikazani su:
Pouzdanost u fazi razvoja industrijskih postrojenja u prvoj fazi potrebno je definirati program
realizacije projekta za razvoj novog sustava i definirati zahtjeve, neki od zahtjeva:
- zahtjev za tehniku funkciju
- zahtjevi za tehnologiju
- zahtjevi za efektivnost (raspoloivost, pouzdanost, funkcionalan podobnost)
- zahtjevi pogodnosti za odravanje (servis)
- zahtjevi za ekonominost
- zahtjevi ergonomije (ovjek - stroj)
- zahtjevi sigurnosti
- zahtjevi zatite okolia i dr...
Zahtjeve treba svrstati u kategorije:
Koliine
Kvalitete
Trokova
Rokova
Cijene
25. Razlika izmeu verifikacije i validacije!
Validacija je postupak utvrivanja ili provjeravanja valjanosti nekog mjernog instrumenta. Cilj
validacije je dokazivanje da neki mjerni instrument nema samo prividnu ili pojavnu valjanost. Pored
unutranje i spoljanje najpouzdanija je unakrsna validacija. Izvodi se na nekoliko razliitih uzoraka
ispitanika, ime se stvara mogunost usporeivanja rezultata i izvoenja pouzdanih zakljuaka. U
pravu validacija znai priznanje pravne vanosti nekog akta, ovjeravanje, potvrivanje, odnosno
pravnu valjanost, punovanost. Validacija se, po pravilu, izvodi na tri naina: empirijska validacija,
aprioristika i strukturalna.
Verifikacija - provjera izlaznih podataka s obzirom na ulazne podatke.
Pitanja za to: Zadovoljava li projekt sve utvrene zahtjeve, jesu li uzete u obzir sigurnosne mjere?
29. to je sustav odravanja i od kojih elemenata se sastoji?

U elektrotehnici, potrebno je dizajnirati takve elektrotehnike (ili raunalne, mikrotehnoloke,

nanotehnoloke) sustave koji e raditi na zadovoljavajui nain te koje je mogue dovesti u ispravno
stanje kada je to mogue kako bi nastavio rad, a takoer je potrebno moi procijeniti koliko sustav
moe raditi i kada se (statistiki) moe oekivati da sustav vie nee raditi. Takvo nadgledanje
ivotnog vijeka sustava, odnosno ureaja, jest odravanje.

Veleuilite u Varadinu
2013.

30. Vrste preventivnog odravanja

Osnovno odravanje, periodini pregledi, kontrolni pregledi i odravanje po stanju.
1) Osnovno odravanje: obuhvaa sve one postupke koje u pravilu obavlja korisnik industrijskog
postrojenja (operater) na licu mjesta, uz koritenje alata i ureaja koji se nalaze uz sustav postrojenja.
a)
b)
c)

Pregled prije upotrebe:

Pregled za vrijeme rada:
Postupci poslije rada:

Vane preporuke za osnovno odravanje:

Razraditi tehnologiju osnovnog odravanja

Educirati djelatnike za osnovno odravanje

Osigurati potrebne alate, naprave i sredstva

Suradnja operatera i odravatelja

Osigurati preporuke od proizvoaa i potrebne radne upute - instrukcije

2) Periodini pregledi: to su aktivnosti preventivnog odravanja koje se poduzimaju periodino i u
potrebnom opsegu.
U periodine preglede spadaju aktivnosti: Preventivni pregledi,ienje,Podmazivanje
2.1) Preventivni pregledi se izvode pomou: promatranja, mjerenja, oitavanja i usporeivanja.
U jednom poduzeu moe biti planirano vie razliitih preventivnih pregleda:
- tjedni- mjeseni- kvartalni- polugodinji-godinji
Kod preventivnih pregleda uvijek je prisutno pitanje, kada ga izvoditi? (eksploatacijski ili vremenski
resursi)
Kako odrediti to vrijeme da budemo sigurni da e se pregled provesti prije nastojanja kvara.
U praksi se to vrijee odreuje pomou:
Iskustva, Sluajno,Pomou matematikih metoda
2.2) ienje: (sredstva za ienje, potroni materijal,...)
3) Kontrolni pregledi: po namjeni i nainu planiranja kontrolni pregledi su slini preventivnim
pregledima. Razlikuju se po namjeni i nainu izvoenja.
Cilj kontrolnih pregleda:Utvrivanje sposobnosti ureaja za odreenu...
Kontrolni pregledi izvode se po utvrenim standardima i zakonskim propisima.
4) Odravanje po stanju: teoretska postavka metode odravanja po stanju zasniva se ne pregledu
stanja odnosno na diskretnom ili kontinuiranom praenju stanja sastavnih elementa sustava,
uobiajnu ili prognoziranju vremenskog trenutka dostizanja graninih vrijednosti parametara stanja.
Prema rezultatima pregleda odnosno provjere stanja poduzimaju se odgovarajui postupci
odravanja.
Uspjenom realizacijom odravanja po stanju mogu se ostvariti mnogi povoljni efekti, od kojih su
najznaajniji :
Smanjenje trokova odravanja
Osiguranje raspoloivosti sustava i pouzdanosti odreenih elementa strojeva ili
sklopova u eljenim granicama
Mogue je plansko odravanje
Poboljanje edukacije radnika na odravanju
Manja potronja energije.
Granice upozorenja daju proizvoai.

Veleuilite u Varadinu
2013.
Osnovni princip odravanja po stanju je dakle stabilizacija parametara stanja tj spreavanja njegovog
izlaska iz dozvoljenih granica, odnosno iz signalizacijske tolerancije.

31. Vrste troenja

Adhezijsko troenje je posljedica djelovanja meuatomskih/meumolekulskih sila u tokama

dodira tijela i formiranje mikrozavara, koji se raskidaju pri uzajamnom gibanja tijela uz "preraspodjelu
materijala".
Abrazijsko troenje je posljedica prodiranja vrhova tvreg materijala u povrinske slojeve mekeg
materijala i njegovim brazdanjem pri uzajamnom gibanju tijela.
Adhezijska/abrazijska se troenja mogu smanjiti: (a) izborom parova materijala otpornih na
adhezijsko/abrazijsko troenje, (b) obradom povrinskih slojeva postupcima inenjerstva povrina, kao
i sprijeiti razdvajanjem povrina slojem fluida maziva.
Erozijsko troenje je posljedica djelovanja djelia fluida (bez ili uz prisutnost krutih estica noenih
fluidom) koji velikim brzinama udaraju o povrinu tijela. Erozijsko se troenje moe smanjiti: (a)
eliminacijom krutih estica iz fluida, (b) smanjivanjem relativne brzine fluida, (c) promjenom kuta udara
fluida u tijelo, (d) izborom pogodnog materijala i (c) pogodnim izmjenama povrine materijal
postupcima inenjerstva povrina.
Povrinski umor je posljedica stalnih promjena veliina i smjerova naprezanja povrinskih slojeva
tijela pri uspostavljanju i prekidu kontakta tijela koja se uzajamno gibaju.
Sve vrste troenja materijala, u veoj ili manjoj mjeri, ubrzava korozija.
34. Oblici trenja obzirom na podmazanost povrina
SUHO TRENJE
Javlja se na dodirnim povrinama na kojima nema maziva. Sila trenja javlja se kao otpor deformaciji
mikroneravnina dodirnih povrina zbog ega dolazi do spajanja estica materijala i kidanja.
I kod najfinije obraenih povrina postoje udubljenja i ispupenja, pri emu se razlike u visini izmeu
vrha ispupenja i podnoja udubljenja kreu u granicama od 0.02-200 mikrona
Teorija mikrovarova kod suhog trenja:
Suho trenje prouzrokuje visoke specifine tlakove na ispupenjima, ija je posljedica visoka
temperatura koja dovodi do zavarivanja.
Da bi se klizanje nastavilo moraju se mikrovarovi prekriti .
Dakle, ovo trenje pretpostavlja da je trenje .
TEKUE TRENJE
Javlja se kad izmeu tarnih povrina egzistira uljni sloj debljine vee od 0,63 mikrona.
Gibanje se prenosi preko slobodnih-nezavisnih molekula maziva, koje se nalaze izmeu tih graninih
povrina i u tom sluaju govorimo o tekuem trenju.
Otpor pri tekuem trenju je samo otpor to ga mazivo suprotstavlja svom pomicanju. Ovaj otpor je
sliam otporu kojeg osjeamo kada tapom mijeamo gusto ulje u posudi-hidrodinamiki otpor.
Trenje je ovdje najmanje: 0.01 0.03
MJEOVITO TRENJE
Mjeoviti(polutekue trenje) nastaje kada se izmeu tarnih povrina ne ostvaruje neprekidan mazivi
film odgovarajue debljine (vee od 0.63 mikrona), ve doalzi do pojave da se na pojedinim mjestima
javlja suho trenje. Za razliku od graninog trenja ovdje nemamo sloj maziva, nego je isprekidan.
35. Oblici troenja
1.) Abrazija
To je troenje materijala mikrorezanjem izazvanim tvrdim esticama ili tvrdim izboinama. Pri tome
dolazi do mikrorezanja abrazivim geometrijski nedefinirane estice.

Veleuilite u Varadinu
2013.
Ovisno o meusobnom odnosu abraziva i tvrdoe materijala postoje 3 sluaja abrazije:
1.ista abrazija
2. Selektivna abrazija
3. Nulta abrazija
U praksi se eli postii selektivna abrazija ili ak nulta abrazija koje daju manje iznose abrazijskog
troenja nego ista abrazija.
2.) Adhezija
Nastaje pri trenju klizanja kada materijal prelazi s jedne tarne plohe na drugu tijekom njihovog
relativnog gibanja. Jedinini dogaaj adhezije ine 3 faze
Budui da se u prvoj fazi jedininog dogaaja adhezije stvaraju mikrozavareni spojevi, otpornost na
adhezijsko troenje bit e odreena sklonou tarnog para prema stvaranju tih spojeva.
Materijali koji nisu skloni mikrozavarivanju u meusobnom dodiru su triboloki kompatibilni i pogodni
za rad u paru. Triboloka kompatibilnost za neke parove metala prikazana je u tablici. Ona se dobiva
pokusima
3.) Umor povrine
Predstavlja odvajanje estice s povrine zbog ciklikih promjena naprezanja.
Jedinini dogaaj umora povrine ima 3 faze i prikazan je na slici
Oteenje koje se uoava na povrini ima oblik rupe pa se ovaj oblik troenja esto naziva piting
(rupiasta). Otpornost na umor povrine naziva se dinamika izdrljivost povrine a ona se moe
utvrditi samo pokusima.
Tribokorozija
Tribokorozija ili tribokemijsko troenje je mehanizam troenja koji nastaje kao posljedica kem. ili
elektrokemijske reakcije materijala s okoliem
36. Zamor materijala!
Umor materijala ili zamor materijala je pojava postupnog oteenja materijala uslijed
dugotrajnih periodinih promjenjivih optereenja (naprezanja). Umor materijala nastaje uglavnom
kod dinamiki napregnutih konstrukcija. Prilikom dinamikog optereenja, materijal e puknuti pri
znatno manjim naprezanjima od maksimalne vlane vrstoe (M), pa ak i granice razvlaenja (0,2).
Otpornost materijala prema dinamikom ili ciklikom (titranje) naprezanju nazivamo dinamika
izdrljivost materijala. Najvee naprezanje, po apsolutnoj vrijednosti, koje materijal moe podnijeti pri
neogranienom broju ciklusa za dani koeficijent asimetrije i oblik optereenja uzorka, naziva se
trajna dinamika vrstoa materijala. Trajna dinamika vrstoa jo se naziva i dinamika
izdrljivost ili trajna titrajna vrstoa.
80 do 90% svih lomova materijala imaju svojstvo loma od umora materijala. Utjecaj promjenjivih
optereenja moe biti praen i visokim ili niskimtemperaturama, i istovremenim djelovanjem agresivnih
medija (npr. morska voda). Poetne ili inicijalne pukotine koje nastaju kod umora materijala su
najotrije prirodne pukotine koje se teko mogu otkriti prije loma. Lom uslijed umora materijala poinje
na mjestu najvee koncentracije naprezanja.
38. Utjecajni imbenici na troenje elemenata konstrukcija su:
Utjecajni imbenici na troenje dijelova
Proces troenja dijelova je vrlo sloeni i ovisi o velikom broju utjecajnih imbenika. Oni odreuju
intenzitet troenja mehanizma troenja i znaajke nastale istroenosti.
imbenici koji utjeu na intenzitet troenja mogu biti podijeljeni u 3 skupine:
1. Konstrukcijski
2. Tehnoloki
3. Eksploatacijski

Veleuilite u Varadinu
2013.
1. Konstrukcijski imbenici
Oblik i veliina spregnutih dijelova koji odreuju specifini pritisak na povrinu trenja i znaajku dodira
Poetne zranosti i vrsta nalijeganja spregnutih dijelova koji se dodiruju u procesu trenja (trebaju
osigurati najmanje troenje)
Konstantno omoguivanje najpovoljnijeg toplinskog reima rada spregnutih dijelova.
Izbor materijala za izradu spregnutih dijelova i sustav za njihovo podmazivanje.
Veliine i znaajke optereenja, brzine gibanja dijelova i uvjeti rada
Mogunost pristupa sklopovima trenja pri servisiranju i odravanju odnosno brzina zamjene dijelova
sklopa.
2. Tehnoloki imbenici
Kvaliteta materijala (tvrdoa struktura), kvaliteta mehanike obrade povrina, vrsta i kvaliteta toplinske
obrade, pridravanje teh. procesa izrade i sklapanja
3. Eksploatacijski imbenici
Pridravanje reima rada sredstva, tj. uporaba sredstva u skladu s njegovom namjenom i teh.
znaajkama
Kvaliteta primjenjivih vrsta maziva i materijala
Pridravanje propisanog reima i tehnologije podmazivanja podsklopova i sklopova.
Provedba preventivnog odravanja (pranje, ienje, podmazivanje)
Provedba korektivnog odravanja (pripravanje tehnologije)

39. Koji se faktori uzimaju u obzir pri donoenju odluke; Da li preventivno ili korektivno
odravanje?
Faktori za odluku:
Trokovi
Radna kultura
Svijest vlasnika (poslodavca)
Znanje
Ukupna efektivnost (vojska, vani sustavi)
Vrijeme izvoenja odravanja
Sigurnosni razlozi
I drugi...

41. Razlika izmeu pouzdanosti i raspoloivosti - gotovosti!

Raspoloivost - vjerojatnost da e neki proizvod funkcionirati u tono odreenom vremenu
(vjerojatnost da e sustav poeti ispravno funkcionirati u traenom trenutku).
Pouzdanost - vjerojatnost da e sustav ako je zapoeo ispravno funkcionirati i zavriti svoju funkciju u
odreenom vremenu bez kvara.
42. Parametri pri izboru ureaja za dijagnostiku! (navedite ih)
-instrument mora biti robustan i u mogunosti da podnese uporabu, kao i da bude otporan na
atmosfere u industriji, pa prema tome instrumenti projektirani za laboratorijsku upotrebu nisu pogodni
za te svrhe; portabl instrumenti morali bi biti opremljeni baterijom.
oznake moraju biti pouzdane i instrumentom se mora lako rukovati, pouzdanost instrumenta mora
biti vea, a potreba za odravanjem manja od komponente koju je potrebno kontrolirati.
oznake moraju biti precizne i moraju omoguavati definiranje trenda; osim toga polje mjere mora
povezivati sva mogua stanja kvarova.
instrument mora biti siguran, a ako je potrebno mora biti primjenjiv i u opasnim podrujima
elektronike komponente instrumenta moraju biti lako zamjenjive, zatiene protiv utjecaja okoline.