LOGIKE POGREKE U ZAKLJUKU

Povijest
Osnova definiranja i klasificiranja logikih pogreaka potjee od Aristotela koji je u svojim spisima
O sofistikim pobijanjima objasnio 13 vrsta logikih pogreaka koje su kasnije dobile latinske
nazive.
S razvojem logike taj se popis proirivao, a smatra se da je dosad najdui onaj u indeksu knjige
Historian's fallicies D.H. Fischera (1970, New York: Harper & Row, Publishers) koji sadri
nazive 112 logikih pogreaka.

Primjena
Logike pogreke se definiraju i prouavaju kako bi se izbjegle.
Meutim, poneke se esto koriste u odreenim aktivnostima, npr.

ad ignorantiam je ispravan stav u kaznenom pravu gdje se optueni smatra nevinim dok mu
se ne dokae krivnja.

odvjetnici esto koriste ad hominem, ad misericordiam, i ignorantia elenchi za

dokazivanje nevinosti svog klijenta ili krivnje optuenog.

ad populum je glavno orue demagoga i ljudi koji osmiljavaju reklame,

accentus se esto javlja u naslovima tabloida i u oglaavanju.

Logike pogreke u irem smislu

Rua je biljka
Roda je ptica
Katedrala je crkva

Heidegger je filozof
Sava je rijeka
Tenis je port

A je B
C je D
E je F

Svi zakljuci ovakvog oblika nuno su nevaljani.

Za svaki nevaljan zakljuak i openito za svaku nevaljanu misao moemo rei da je logiki
pogrena, odnosno da sadri ili ilustrira neku logiku pogreku u irem smislu.

netko tko tako zakljuuje samo bulazni ili zbija alu (ili je kliniki sluaj).

Logike pogreke u uem smislu

Sve flaute su svirale Svi S su P
Sve svirale su flaute Svi P su S
Gornji zakljuak nije valjan ali je slian valjanom:
Sve flaute su svirale
Neke svirale su flaute

Svi S su P
Neki P su S

Za nevaljane zakljuke koji su slini valjanim zakljucima te se mogu shvatiti kao otkloni ili
odstupanja od njih kaemo da sadre logike pogreke u uem smislu.

Paralogizmi i sofizmi

Paralogizmi su nenamjerne, nehotine, nesvjesne logike pogreke, koje inimo usprkos

elji i nastojanju da mislimo valjano i bez namjere da bilo koga prevarimo.

Sofizmi su namjerne (svjesne, hotimine) logike pogreke, koje inimo sa svrhom da

oponenta zbunimo, prevarimo ili dovedemo u bludnju.
Za logiara logika pogreka je logika pogreka bez obzira na to jesmo li je uinili svjesno ili
nesvjesno, dobronamjerno ili iz zlobe. A zadatak je logiara da otkriva i analizira logike
pogreke, a ne da osuuje ili opravdava one koji ih ine.

Neki slavni sofizmi

Neki antiki sofizmi ostali su do danas slavni. Veina tih sofizama obino se izlae u obliku dijaloga
izmeu sofista i rtve (ili izmeu dva sofista).

Sofizam Rogati glasi:

to nisi izgubio, ima?
Da.
Rogove nisi izgubio?
Ne.
Dakle, ima rogove.
Sofizam Pokriveni:
Moe li prepoznati ovog pokrivenog ovjeka?
Ne.
To je tvoj brat.
Dakle, ne moe prepoznati svog brata.
Sofizam Sorit (Gomila):
ini li jedno zrno gomilu?
Ne.
A dva zrna?
Ne.
A tri zrna?
Ne.
Sofist zatim nastavlja s pitanjima sve dok upitani ne prizna da neki odreeni broj zrna
(recimo: 8). Tada sofist zakljuuje:
7 zrna ne ini gomilu a 8 ini. Gomila dakle nastaje dodavanjem jednog zrna.
Sofizam elavi:
Je li ovjek elav ako mu iupa jednu dlaku
Ne
Hoe li biti elav ako mu iupa dvije dlake
Ne
A ako mu iupa tri dlake?
Ne.
Pitanja se nastavljaju. Ako sugovornik u jednom trenutku odgovori s da, sofist zakljuuje
da upanje jedne dlake ini ovjeka elavim, a ako sugovornik uporno odgovara
negativno, sofist zakljuuje da gubei dlaku po dlaku ovjek ne moe nikad oelaviti.
2

Sofizam Krokodil:
Krokodil koji je uhvatio dijete obea majci koja stoji na obali da e joj ga vratiti ako pogodi
to namjerava uiniti s njim.
Mati mudruje:
Ti namjerava ili pojesti dijete ili mi ga vratiti. Ako ga namjerava vratiti, vratit e mi ga zato to
namjerava. Ako ga namjerava pojesti, a ja to pogodim, vratit e mi ga zato to sam pogodila.
Prema tome, vratit e ga u svakom sluaju.
Krokodil odgovara:
Ako namjeravam pojesti dijete, a ti to pogodi, neu ti ga vratiti zato to ga namjeravam pojesti.
Ako ne namjeravam pojesti dijete, a ti to ne pogodi, neu ti ga vratiti zato to nisi pogodila. Dakle,
neu ti ga vratiti ni u kojem sluaju.
Sofizam Protagora i uenik:
Sofist Protagora poduavao je Euatla odvjetnikoj vjetini. Pogodili su se da uenik plati
odmah polovicu kolarine, a drugu polovicu kad dobije prvu parnicu. Kako nakon
zavrenog kolovanja uenik nije obavljao odvjetniku praksu, tuio ga je uitelj sudu.
Na sudu Protagora kae:
Ti e mi svakako platiti ostatak kolarine. Jer ako izgubi parnicu, platit e po odluci
suda, a ako je dobije, platit e mi po naoj pogodbi.
Euatlo odgovara:
Ako dobijem parnicu, neu ti platiti jer je tako sud presudio. Ako izgubim, neu ti platiti, jer
smo se tako pogodili.
Sofizam Laljivac
Meu antikim sofizmima moda je najzanimljiviji, iako naoko najjednostavniji, takozvani
laljivac.
Neki ga pripisuju Kreaninu Epimenidu, ali je vjerojatnije da potjee od Megaranina Eubulida.
Kad netko kae:

Ja laem (i nita drugo), govori li on istinu ili lae?

Pretpostavimo li da govori istinu, to znai da lae (jer to njegov istiniti sud tvrdi), a pretpostavimo li
da lae, znai da govori istinu (jer ako lae da lae, znai da ne lae).
Izlazi da on lae ako govori istinu, a govori istinu ako lae.
Obje pretpostavke, i ona da govori istinu, i ona da lae, dovode do kontradikcije.

Je li mogue da isti sud bude istodobno istinit i neistinit?

Je li mogue pokazati da je navedeni sud ipak samo istinit ili samo neistinit?
Nad tim i slinim pitanjima razbijali su glavu mnogi antiki i srednjovjekovni logiari, a jedan
logiar, kako se tvrdi, ak je i umro uzalud pokuavajui rijeiti problem. (Putnie kae
nadgrobni natpis ja sam Philites, ubio me je argument, onaj laljivi, i duboko nono
razmiljanje.)

Neki novovjekovni logiari smatrali su da je laljivac puka igra rijei, ali suvremeni logiari
preteno misle da tu nije rije o sofizmu, ve o ozbiljnom logikom paradoksu ili antinomiji, koja
upozorava na vrlo teke i vane logike probleme.

OPE POGREKE U ZAKLJUKU

a) fallaciae dictionis - govorne pogreke
b) fallacia extra dictionem - pogreke koje ne proistjeu iz jezika
a) fallaciae dictionis - govorne pogreke
pogreke kojima je izvor u jeziku
Nastaju zbog upotrebe vieznanih rijei, izraza ili reenica kojima se znaenje mijenja
tijekom procesa zakljuivanja
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Fallacia aequivocationis (pogreka dvoznanosti),

Fallacia ambiguitatis (pogreka dvosmislenosti),
Fallacia compositionis (pogreka kompozicije),
Fallacia divisionis (pogreka divizije),
Fallacia accentus (pogreka naglaska)
Fallacia figurae dictionis (pogreka govornog oblika)
1. Fallacia aequivocationis - pogreka dvoznanosti

stanica
stanica
kit
kit
kosa
kosa
kosa

oznaava prometnu postaju,

oznaava stanicu ivog tkiva.
oznaava velikog sisavca koji ivi u vodi,
oznaava smjesa kojom se uvruju stakla
orue za koenje trave
obronak brijega ili planine moe znaiti
vlasi koje rastu na ljudskoj glavi

Takve rijei koje imaju isti oblik i jednako zvue, a razlikuju se po znaenju, nazivamo homonimima
ili istozvunicama.

Marija nosi dugu kosu.

Kosa je opasno orue.
Marija nosi dugo opasno orue.
Konji je mali konj.
Dra ica na violini je konji.
Dakle, dra ica na violini je mali konj
2. Fallacia ambiguitatis - pogreka dvosmislenosti
Novac mu je odnio bezbrian ivot.
Ovdje nema homonima. Pa ipak ona se moe shvatiti na dva razliita naina:

Novac koji je stekao onemoguio mu je da i dalje bezbrino ivi, ili:

Novac koji je imao rasuo je jer je ivio bezbrino

amfibolija
Dvosmislenost koja nastaje uslijed redoslijeda rijei u reenici naziva se amfibolija. (Sud je zbog
svoje gramatike konstrukcije dvosmislen.)
Amfibolinim reenicama izraavala su svoja pretkazivanja delfijsko i druga stara proroita.
1.
2.

Ibis redibis numquam in bello peribis.

Ti e ii vratiti se, nikad u ratu poginuti.
Ti e ii vratiti se nikad, u ratu poginuti.

Prema tome hoemo li staviti zarez ispred ili iza rijei ,nikad, to proroanstvo moemo shvatiti na
dva direktno suprotna naina.
Zagreb je glavni grad Hrvatske.
Zagreb je uredio neki park.
Dakle, neki park je uredio glavni grad Hrvatske.
3. Fallacia compositionis - pogreka kompozicije
Sve drvee u ovoj umi je malo.
Dakle ova uma je mala.
Nijedan djeli ovog stroja nije kompliciran.
Dakle, ovaj stroj nije kompliciran.
Bicikl je napravljen od mnogo laganih dijelova.
Stoga je bicikl lagan.
Navedena umovanja su nevaljana. Pogreka je u tome to se neko svojstvo koje pripada zasebno
uzetim dijelovima cjeline pripisuje itavoj cjelini.
4. Fallacia divisionis - pogreka divizije
Indijanci su malobrojni.
Winetou je Indijanac.
Winetou je malobrojan.
Gimnastiari su dobro organizirani.
Mirko Mirkovi je gimnastiar.
Mirko Mirkovi je dobro organiziran.
Ovaj stan se nalazi u velikoj zgradi.
Dakle, ovaj stan je velik.
Takva umovanja nevaljana. Pogreka je u tome to se svojstvo koje pripada nekoj cjelini pripisuje
pojedinim dijelovima cjeline.
5. Fallacia accentus - pogreka naglaska
Mana je hrana.
Mana nije hrana.
Ako se previdi razlika u akcentu rijei mana zakljuiti e se da su navedene reenice
kontradiktorne, da je jedna od njih istinita, a druga neistinita. Reenice zapravo nisu kontradiktorne
i obje su istinite.
Na ovoj slici boje su lijepe
Na ovoj slici boje su lijepe
Na ovoj slici boje su lijepe

Prvu emo upotrijebiti usporeujui boje na vie razliitih slika,

drugu usporeujui razne elemente slike (boja, kompozicija itd.),
treu raspravljajui o tome jesu li boje na nekoj slici lijepe ili rune.

TEKA PROMETNA KATASTROFA

izbjegnuta u posljednjem trenutku

Previdimo li reenini akcent, neemo shvatiti smisao.

7.

Fallacia figurae dictionis - pogreka govornog oblika

predstaviti upoznati nekoga s nekim
predstava priredba
predstavka - podnesak
predstavnik - zastupnik

Rijei koje potjeu od istog korijena ponekad se dosta razlikuju po znaenju. Stoga ih moemo
zamijeniti ili objasniti rijeima sasvim razliitih korijena.
I zavreci obino imaju odreena znaenja, ali ne mora svaki zavretak imati uvijek isto znaenje:
zaboravljiv je onaj koji zaboravlja,
zavidljiv onaj koji zavidi
ali
upotrebljiv nije koji upotrebljava, nego koji se moe upotrijebiti,
probavljiv nije koji probavlja, nego koji se moe probaviti.
Patak je mu patke.
Maak je mu make.
Dakle sokak je mu tete Soke.

b) fallaciae extra dictionem - izvanjezine pogreke

pogreke koje ne zavise od jezika

Nastaju krenjem opih pravila nekih vrsta zakljuaka ili upotrebom razliitih
postupaka uslijed kojih konkluzija zakljuka ne proizlazi iz njegovih premisa
(non sequitur).
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Fallacia accidentis (pogreka akcidencije),

Fallacia secundum et simpliciter (pogreka brkanja relativnog i apsolutnog),
Ignorantia elenchi (nepoznavanje pobijanja),
Fallacia conseguentis (pogreka konzekvensa),
Petitio principii (anticipacija principa),
Fallacia de non causa ut causa (pogreka uzimanja ne-uzroka za uzrok),
Fallaciaplurium interrogationum (pogreka vie pitanja)

1. Fallacia accidentis - pogreka akcidencije

ovjek je razumno bie.
Prema tome, luaci i pijanci takoer su razumni.
Voe je zdravo.
Zato ga i oni koji boluju od dizenterije trebaju jesti.
Ne smijemo priati loe o svojim prijateljima.
Ne smijemo priati loe o svojim prijateljima.
pretpostavlja se da neto to vrijedi openito, vrijedi i pod posebnim okolnostima koje u opoj
formulaciji pravila nisu uzete u obzir.
Fallacia accidentis conversa - konverzna pogreka
Ricinus pomae kod probavnih smetnji.
Ricinus je dakle zdravo piti.
Ujed zmije treba spaliti usijanim eljezom.
Svaku ranu treba spaliti usijanim eljezom.
Ono to vrijedi u posebnim okolnostima ne vrijedi openito i bez ogranienja
2. Fallacia secundum et simpliciter - pogreka brkanja relativnog i apsolutnog

Pogreka govora kada se ono to je istinito samo u nekom odnosu prenese na sve bez
ogranienja.
3. Ignorantia elenchi - nepoznavanje pobijanja
Ova pogreka nastaje kad se ne pazi na ono to je nuno za definiciju predmeta o kojem se
raspravlja, ili kad se neto pobija to se uope ne tvrdi.
Prema tome da li se vri nesvjesno ili svjesno razlikujemo ignoratio elenchi (nepoznavanje
pobijanja) i mutatio elenchi (promjena pobijanja).
Bez obzira koliko dobro to argumentirali na ovaj se nain nee dokazati prvotna teza.
4. Fallacia conseguentis - pogreka konzekvensa - Negacija antecedensa (prednjaka)
(modus ponendo ponens):

Ako je more hladno, kupanje je neugodno.

Kupanje nije neugodno.
Dakle, more nije hladno.
Ako autorski honorari rastu, rastu i cijene knjiga
Autorski honorari ne rastu
Ne rastu ni cijene knjiga
zakljuak je nevaljan jer naom prvom premisom nismo tvrdili da cijene knjiga rastu samo ako
rastu autorski honorari.
Ona dakle ne iskljuuje mogunost da cijena knjige poraste i zbog poskupljenja papira ili tiskarskih
usluga.
Takva pogreka koja se sastoji u tome da od negacije antecedensa zakljuujemo na negaciju
konsekvensa
pogreka konsekvensa - afirmacija konzekvensa (posljedka)
(modus tollendo tollens):

Ako autorski honorari rastu, knjige poskupljuju

Knjige poskupljuju
Autorski honorari rastu
zakljuak nevaljan zato to naom prvom premisom nismo tvrdili da samo porast autorskih
honorara moe dovesti do poskupljenja knjiga.
Ako Petar tri, kree se.
Petar se kree.
Petar tri.
Ako je more hladno, kupanje je neugodno.
Kupanje je neugodno.
Dakle, more je hladno.
Konkluzija je pogrena jer kupanje moe biti neugodno zbog nekog drugog faktora.
Pogreka koja se sastoji u tome da se od afirmacije konzekvensa (posljedka) zakljuuje na
afirmaciju antecedensa (prednjaka).
5. Petitio principii - anticipacija principa

Osiguravanje slobode govora treba biti prioritet drave jer je u interesu drutva da svaki pojedinac
moe slobodno izraziti svoje osjeaje.
Konkluzija koja se eli dokazati uzima se kao premisa od koje polazi zakljuak.
Dakako da su se ljudi i majmuni razvili od istog pretka. Pogledajte samo koliko su slini

Pretpostavlja se da je slinost dovoljna. U dokazivanju se pretpostavlja kao poznato ono to

se dokazuje ili kad se dokazuje nedokazanim tvrdnjama.
6. Fallacia de non causa ut causa
pogreka uzimanja ne-uzroka za uzrok

7. Kompleksno pitanje

Jesi li prestao tui svoju enu?

Ovdje pitanje zahtijeva definitivan odgovor, a da se prije nije postavilo pitanje "Jesi li tukao svoju
enu?", tako da se bilo kojim odgovorom "dokazuje" da je optueni tukao ili jo tue svoju enu.
Pitanje u sebi skriva dva ili vie pitanja, a trai jedan jednoznaan odgovor. U dijalogu kad osoba
na pitanje koje u sebi sadri vie pitanja odgovori sa da ili ne, a sugovornik na temelju toga
donese nevaljanu konkluziju.
Kompleksno pitanje (complex question) je verbalistiki pseudoargument koji se sastoji u tome da
se nekoga "prevesla" tako to e mu se postaviti pitanje na koje ne moe odgovoriti.

Najee pogreke po vrstama zakljuaka

NEPOSREDNI ZAKLJUAK
ista konverzija univerzalno-afirmativnog suda
Sve flaute su svirale.
Sve svirale su flaute.
Ta se pogreka sastoji u tome to inimo istu konverziju univerzalno-afirmativnog suda, a kod
takvog suda mogua je samo neista konverzija:
Neke svirale su flaute.
KATEGORIKI silogizam
Quaternio terminorum - uetvorenje pojmova
Jezik je osjetilo okusa.
Prva odlika naroda je jezik.
Prva odlika naroda je osjetilo okusa.
Ovdje nema srednjeg pojma. Prividno srednji pojam je jezik. Meutim, ista rije jezik
oznaava jedan pojam u veoj, a drugi u manjoj premisi. Umjesto srednjeg pojma imamo u
premisama dva razliita pojma, pa umjesto tri pojma, koliko mora imati svaki silogizam, ovdje
imamo etiri: vei pojam, manji pojam i dva pojma koji se skrivaju iza tobonjeg srednjeg pojma.
Non distributus medius - neraspodijeljenost srednjeg pojma
Svi slikari su umjetnici
Svi kompozitori su umjetnici
Neki kompozitori su slikari
zakljuak nije valjan jer srednji pojam umjetnici nije ni u jednoj premisi raspodijeljen (uzet u itavom
opsegu). Mogue je dakle (premda nije nuno) da se u veoj premisi govori o jednom, a u manjoj o
drugom dijelu opseg pojma umjetnici
illicitus processus - nedoputeno proirenje veeg ili manjeg pojma
Svi hrvai su atletiari
neraspodijeljen
Nijedan trka nije hrva
Nijedan trka nije atletiar
raspodijeljen
zakljuak nije valjan jer je vei pojam (atletiar) u veoj premisi neraspodijeljen (uzet u itavom
opsegu), a u konkluziji raspodijeljen.
Svaka upala plua je opasna
Svaka upala plua je bolest

neraspodijeljen

Svaka bolest je opasna

raspodijeljen
zakljuak je nevaljan jer je manji pojam (bolest) u manjoj premisi neraspodijeljen (uzet u itavom
opsegu), a u konkluziji raspodijeljen.
HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM
(modus ponendo ponens):
Negacija antecedensa (prednjaka)
Ako je more hladno, kupanje je neugodno.
Kupanje nije neugodno.
Dakle, more nije hladno.
Ako autorski honorari rastu, rastu i cijene knjiga
Autorski honorari ne rastu
Ne rastu ni cijene knjiga
zakljuak je nevaljan jer naom prvom premisom nismo tvrdili da cijene knjiga rastu samo ako
rastu autorski honorari. Ona dakle ne iskljuuje mogunost da cijena knjige poraste i zbog
poskupljenja papira ili tiskarskih usluga. Takva pogreka koja se sastoji u tome da od negacije
antecedensa zakljuujemo na negaciju konsekvensa
HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM
(modus tollendo tollens):
afirmacija konzekvensa (posljedka)
Ako autorski honorari rastu, knjige poskupljuju
Knjige poskupljuju
Autorski honorari rastu
zakljuak nevaljan zato to naom prvom premisom nismo tvrdili da samo porast autorskih
honorara moe dovesti do poskupljenja knjiga.
Ako Petar tri, kree se.
Petar se kree.
Petar tri.
Ako je more hladno, kupanje je neugodno.
Kupanje je neugodno.
Dakle, more je hladno.
Konkluzija je pogrena jer kupanje moe biti neugodno zbog nekog drugog faktora.
Pogreka koja se sastoji u tome da se od afirmacije konzekvensa (posljedka) zakljuuje na
afirmaciju antecedensa (prednjaka).
DISJUNKTIVNI SILOGIZAM
modusa ponendo tollens (potvrdno-nijenog)
Fallacia disjunctionis - pogreka disjunkcije
Svaki je trokut iljastokutan ili tupokutan
Ovaj trokut nije iljastokutan
Ovaj trokut je tupokutan
Konkluzija ovog zakljuka je neistinita, premda je sam zakljuak valjan. Neistinitost konkluzije
ovdje je posljedica neistinitosti gornje premise, a gornja premisa nije istinita jer u njoj nije izvrena
potpuna disjunkcija. Osim iljastokutnih i tupokutnih postoje i pravokutni trokuti.

10

Ostale pogreke dokazivanja

Inductio per enumerationem simplicem - indukcija jednostavnog nabrajanja

Dosad mi nijedan konobar nije odbio napojnicu. Dakle, nijedan konobar nikad ne odbija napojnicu.

Na temelju nepotpune indukcije ili proizvoljno odabranog ili sluajnog niza pojedinanih
sluajeva, zakljuuje se generalno.

Ovakvi zakljuci su vrlo nepouzdani i esto daju pogrene konkluzije pa ih veina logiara
ubraja u logike pogreke.
Fallacia fictae universalitatis - pogreka prebrze generalizacije ili pogreka prividne openitosti
U ovom duanu su mi prodali loe nalivpero.
Dakle u ovom duanu prodaju lou robu.

do ove pogreke dolazi ako iz nestrpljenja ili iz bilo kojega drugog razloga prebrzo skaemo
k opoj konkluziji.

Takva pogreka naziva se pogrekom prebrze generalizacije ili pogrekom prividne

openitosti (fallacia fictae universalitatis).
Post hoc, ergo propter hoc - poslije toga, dakle zbog toga
Nakon dana slijedi no
Dakle dan je uzrok noi
Misliti se ne moe bez mozga.
Dakle mozak je uzrok misli.

Pogreka koja se dogaa zbog pretpostavke da je neto uzrok nekog dogaaja samo i
iskljuivo zato to se dogodilo prije tog dogaaja.

Induktivna generalizacija moe biti ispravno izvedena, ali pogreno interpretirana.

Ta se pogreka sastoji u tome da se stalan slijed dviju pojava uzima kao siguran dokaz
uzrone veze meu njima.
Cum hoc, ergo propter hoc - s tim, dakle zbog toga
Pismenost raste od kad je izumljena televizija.
Dakle, televizija uzrokuje rast pismenosti.
Pogreku ini kriva pretpostavka da su dva istodobna dogaaja istovremeno i uzrono povezana,
odnosno negiranje ostalih faktora koji su eventualno mogli prouzroiti radnju.
Idem per idem - Isto istim
Kroz staklo se moe vidjeti.
Zato je staklo prozirno.
Opijum uspavljuje.
Opijum ima mo uspavljivanja.
Smrtna kazna je opravdana u sluajevima ubojstva i otmica, jer je posve legitimno i prikladno osuditi
nekoga na smrt za tako nehumana djela.
Ovdje se ne navodi nikakav razlog nego se teza ponavlja drugim rijeima, tj. premise na neznatno
izmijenjen nani tvrde isto to i konkluzija.

11

Argumentum ad populum - (argument za puk)

duboka je istina da...
samo pokvarenjak moe posumnjati u ...
tko bolje od vas shvaa kako ...
Kada demagog na mitingu niim ne potkrepljuje je svoje tvrdnje, nego im daje privid uvjerljivosti
najavljujui ih zvunim frazama
Ne ulazei u raspravljanje o biti sporne stvari, nastojimo pridobiti sluae djelujui na njihove
osjeaje, predrasude, tatinu, i subjektivni dojam.
Ovaj argument je mogue prepoznati po patetinom tonu kojim se iznaa, i po jasnom dojmu da je
akcent na formi a ne na samom sadraju argumenta.
Argumentum ad misericordiam - (argument za milosre)

Ako nekog optuuju da je pronevjerio novac, a on odgovara da ima bolesnu enu i malu
djecu, otac mu je umro a majka na samrti, krava ne daje mlijeko, a kia je potopila ljetinu

Ovaj pseudoargument upotrebljava onaj tko izbjegavajui raspravu o biti sporne stvari
nastoji probuditi samilost kod sugovornika.
Argumentum ad verecundiam - (argument strahopotovanja prema autoritetima)

Pozivanje na miljenje istaknutih pojedinaca, velikih ljudi, "autoriteta", "eksperata",

"znalaca". Takvo pozivanje ima neki smisao kada se nestrunjaci prepiru o nekom strunom
pitanju.

Ali ono nije dokaz i ne moe odluiti u sporovima meu samim strunjacima.

Najmanje je takvo pozivanje na mjestu kada se autoritet u jednoj oblasti citira kao arbitar u
drugoj; npr. kad se politiari citiraju kao autoritet u umjetnosti.

Ako osoba koja 'potee diplomu' kao argument u nedostatku argumenata, nije strunjak za
predmet rasprave (diplomirani ekonomist raspravlja o medicini, npr) tada je to poseban sluaj
Argumentum ad verecundiam, samo to se ne poziva na drugog nego na sebe kao strunjaka
(iako nije strunjak za predmet rasprave).
Argumentum ad ignorantiam - (argument neznanja)

dokazivanje da je neka tvrdnja istinita ili neistinita samo zato to jo nitko nije dokazao
suprotno.
Za bolest raka jo nema lijeka.
Rak je neizljeiva bolest
Nije dokazano na duhovi postoje
Dakle duhovi ne postoje.
Ako se primjerice, tvrdnja da je neka bolest neizljeiva potkrepljuje samo time to jo nije
pronaen lijek za nju, kaemo da se upotrebljava argumentum ad ignorantiam (argument
neznanja).

Bit je ovog argumenta u tome to se dovoljnim dokazom za neku tvrdnju smatra

nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj je protivurjena.

Argumentum ad baculum - (argument batine)

Kada se velika i mala drava raziu u miljenju, pa velika drava pone gomilati trupe na
granici male, kaemo da velika drava upotrebljava argumentum ad baculum (argument batine).

12

Openito, ovaj "argument" sastoji se u tome to, u nemogunosti da drukije dokaemo

svoju tvrdnju prijetimo silom, ili ak i direktno upotrebljavamo silu protiv onog tko se ne slae s
naom tezom.
Argumentum ad antiquitatem, argumentum ad novitatem
Ova se pogreka najee potkrade kada argumentiramo je li neto dobro ili loe na temelju toga
koliko je staro ili koliko dugo egzistira.
Suprotna pogreka je argumentum ad novitatem.
Windows 2000 je bolji operativni sustav od Winowsa 98.
Winows 98 je noviji operativni sustav.
Argumentum ad crumenam
Microsoftov software je nesumnjivo vrhunski.
Zato njegov osniva Bill Gates danas ima toliko novaca.
Pogreka koja se sastoji u tome da se kriterij koristi neke teorije ili stvari objanjava materijalnim ili
novanim argumentima u korist nje same; odnosno, da su oni koji imaju vie materijalne moi u
pravu.
Suprotan argument je argumentum ad lazarum.
Argumentum ad lazarum
Sveenici su se odrekli materijalnoga.
Sveenici su bolje upoznati sa smislom ivota.
Ova se pogreka temelji u pretpostavci da se kriterij ovjekovih ili teorijskih atributa odreuje
prema tome je li bogat ili siromaan, odnosno koliko posjeduje materijalnih dobara.
Argumentum ad numerum
Tisue ljudi vjeruje u horoskop.
Neto od toga mora biti istina.
Ovaj pseudoargument je vrlo slian argumentu "ad populum". Sastoji se u tome da inzistira na
istinitosti neke tvrdnje, potkrepljujui je brojem ljudi koji vjeruju u nju.
Argumentum ad hominem

obuhvaa dvije srodne logike pogreke koje podrazumijevaju pokuaj pobijanja neije
tvrdnje pozivajui se na osobine onoga tko je tvrdnju izrekao.

Prvi nain je vrijeanjem te osobe a drugi tvrdnjom da zakljuak nije utemeljen na

injenicama, ve da proizlazi iz specijalnih okolnosti u kojima se ta osoba nalazi (npr. religijskih
uvjerenja, pripadnosti nekoj politikoj stranci)

13