De inflammationibus

et earum curatione
Quinque signa inflammationibus sunt:

1.RUBOR, -ORIS, M. – crvenilo

2.DOLOR, -ORIS, M. – bol
3.CALOR, -ORIS, M- toplina
4.TUMOR, -ORIS, M. – oteklina
5.FUNCTIO LAESA – oštećena funkcija
 SCIO, 4. SCIVI, SCITUM - znati

U rječniku glagol vidimo napisan u 4. glagolska oblika. (pronađite

ovaj glagol u rječniku pa ćete vidjeti)
 Prezentskaosnova glagola se dobije da infinitivu prezenta
odbacimo –re, odnosno –ere u 3. konjugaciji
 SCIRE – infinitiv prezenta - SCI – prezentska osnova glagola
 Perfektnaosnova glagola se dobije da 3. glagolskom obliku
„SCIVI” odbacimo „i” - SCIV
 Prezentska osnova glagola

 Od prezentske osnove glagola tvore se:

 Indikativ prezenta aktivnog i pasivnog:
 sciunt -znaju/sciuntur – znaju se
 Indikativ imperfekta aktivnog i pasivnog
 Sciebant –znali su/sciebantur –znali su se
 Indikativ futura 1. aktivnog i pasivnog
 Scient –znati će/scientur –znati će se
 U svakom se latinskom glagolskom obliku mogu razlikovati njegova osnova i
nastavak. Svi su se glagolski oblici koje smo do sada učili pravili od iste osnove tj.
prezentske osnove.
 Scivērunt – su znali, su poznavali, poznavahu
 Sciv + ērunt
 Sciv je perfektna osnova glagola, a -ērunt je nastavak za 3.lice množine
indikativa perfekta aktivnog
 Perfekt je vrijeme koje iskazuje radnju koja je završila u prošlosti bez
obzira na njeno trajanje i prevodimo ga našim perfektom ili aoristom npr.
VENI, VIDI, VICI – Dođoh, vidjeh pobijedih.
 Perfekt iskazuje također prošlu radnju u sadašnjosti svršenu npr. NOVI,
COGNOVI – Spoznao sam, znam.
 PERFEKTNA OSNOVA GLAGOLA

 Međutim latinski glagol osim prezentske osnove ima i perfektnu

osnovu od koje se tvore:
 Indikativ perfekta aktivnog
 Indikativ pluskvamperfekta aktivnog
 Indikativ futura II. aktivnog
 3. glagolski oblik koji se navodi u rječniku je 1.lice jednine indikativa
perfekta aktivnog
 Scio, 4. scivi, scitum;
 Recipio, 3. –cepi, -ceptum
 Sum, esse, fui;
 Possum, posse, potui
 1.licu jednine indikativa perfekta aktivnog odbacimo nastavak –I i
dobijemo perfektnu osnovu glagola, SCIV, SCRIPS, FU, POTU
Pravilni perfekt na –AVI, -IVI kojeg ne vidimo u
rječniku

 Kod većine glagola 1. i 4. konjugacije 1. lice jednine indikativa

perfekta aktivnog se ne navodi jer završava na –AVI kod 1.
konjugacije odnosno – IVI kod 4. konjugacije
 Curo, 1. (curavi, curatum)
 Purgo, 1. (purgavi, purgatum)
 Audio, 4. (audivi, auditum)
 Dormio, 4. (dormivi, dormitum)
 Nepravilni perfekt kojeg vidimo u rječniku

1. lice jednine indikativa perfekta aktivnog može završavati na:

– VI deleo, 2. delevi, deletum
– UI misceo, 2. miscui, mixtum
– SI dico, 3. dixi, dictum; scribo, 3. scripsi, scriptum
– I venio, 4. veni, ventum; facio, 3. feci, factum
 Perfekt s reduplikacijom: do,1. dedi, datum; addo, 3.-didi,-ditum
 Scio, 4. scivi, scitum
perfektna osnova glagola je SCIV

Ind.perf.akt Ind.plpf.akt. Ind.fut.II.akt.

1.SCIVI – znao sam 1.SCIVĔRAM –bijah znao 1.SCIVĔRO –budem znao
2.SCIVISTI 2.SCIVĔRAS 2.SCIVĔRIS
3.SCIVĬT 3.SCIVĔRAT 3.SCIVĔRIT
1.SCIVĬMUS 1.SCIVERĀMUS 1.SCIVĔRIMUS
2. SCIVISTIS 2.SCIVERĀTIS 2.SCIVĔRITIS
3.SCIVĒRUNT 3.SCIVĔRANT 3.SCIVĔRINT
SUM, ESSE, FUI – biti
perfektna osnova je FU

Ind.perfekta Ind.pluskvamperfekta Ind.futura II.

1. FUI –bio sam 1. FUĔRAM –bijah bio 1. FUĔRO –budem bio
2. FUISTI 2. FUĔRAS 2. FUĔRIS
3. FUĬT 3. FUĔRAT 3. FUĔRIT
1. FUĬMUS 1. FUERĀMUS 1. FUĔRIMUS
2. FUISTIS 2. FUERĀTIS 2. FUĔRITIS
3. FUĒRUNT 3. FUĔRANT 3. FUĔRINT
Labor domesticus
1.Quinque signa inflammationis sunt: rubor, dolor,
calor, tumor, functio laesa

 Izvadi nepoznate riječi i prevedi rečenicu

2. Aegypty antiqui iam de inflammationibus
multa sciverunt.

 Izvadi nepoznate riječi, analiziraj i prevedi rečenicu.

 Nakon toga odgovori na 3 pitanja kratko i na latinskom jeziku

 Quis ante Hippocrătem iam de inflammationibus multa scivit?

 De qua re Aegyptii antīqui multa scivērunt? (De qua re – o čemu?
 Quantum Aegyptii antīqui iam de inflammationibus scivērunt?
3. Hippocrătes, ille Graecus, pater medicinae,
inflammationes externas bene scivit.

 Izvadi nepoznate riječi, analiziraj i prevedi rečenicu.

 Nakon toga izaberi točan odgovor
 Quales inflammationes Hippocrătes bene scivit?
a) externas
b) internas
 Quis hic homo fuit?
a) optimus poeta Graecus
b) sapientissimus medicus Romanus
d) celeberrimus medicus Graecus
 Quod nomen ei dedērunt? (do, 1. dedi, datum)
a) Pater medicinae
b) Deus medicinae
 Cur Hippocrăti iste nomen dedērunt?
a) cur optimus medicus fuit
b) cur medicinam a studio sapientiae et religione separavit.
4. Hippocrătem patrem medicinae appellavērunt quia
medicinam ab studio sapientiae separavĕrat.

 (quia –jer)
 Hippocrates, -is, m. – Hipokrat, 3 deklinacija
 Izvadi nepoznate riječi, analiziraj i prevedi rečenicu.
 Nakon toga opišite glagol „separaverat” i glagol „appellaverunt” i napišite od
čega se sastoje?
 Na kraju odgovorite kakvu radnju opisuje pluskvamperfekt?
 5.Ab eo verba: phlogŏsis, phlegmŏne, erysipelas,
oedema, ad nos pervenērunt.
 Izvadi nepoznate riječi, analiziraj i prevedi rečenicu
 phlogŏsis, -is, f. – upala
 phlegmŏne, -es, f. – razgnojak, potkožna gnojna upala
 erysipelas, -atis, f. – crveni vjetar, vrbanac (akutna bakterijska infekcija kože i
potkožnog limfnog tkiva.
 oedema, -atis, n. –oteklina, otok, edem
 Na kraju odgovorite na pitanje kratko i na latinskom jeziku:
 A quo homo haec verba ad nos pervenērunt?
 https://wordwall.net/hr/resource/1635349/latinski-jezik/de-inflammationibus