Professional Documents
Culture Documents
Čas, Adela
Čas, Adela
Šk. g. 2018-2019.
Datum: 15. 5 . 2019.
Nastavna tema: Glagolska vremena
Nastavna jedinica: Futur I
Struktura i tip časa: Čas usvajanja novog gradiva
Ciljevi časa:
1. odgojni: razvijanje osjećaja odgovornosti pri radu; razvijanje osjećaja preciznosti,
urednosti i samostalnosti; razvijanje pozitivnog natjecateljskog duha i sposobnosti
za uvažavanje i mišljenja drugih prilikom izvještaja grupa; njegovanje pozitivnih
osobina u grupama i u razredu;
2. obrazovni: pronalaženje i prepoznavanje novog glagolskog oblika; prepoznavanje
i usvajanje novih termina u jeziku; značenje, tvorba i pisanje futura I;
3. funkcionalni: razvijanje, uvježbavanje, formiranje i izgrađivanje perceptivnih,
mentalnih i komunikativnih sposobnosti; razvijanje mašte, bogaćenje rječnika,
njegovanje govorne kulture, razvijanje sposobnosti i umjeća za pravilan govor i
pisanje futura I.
Oblici nastavnog rada: a) frontalni; b) individualni; c) grupni
Nastavne metode: a) monološka; b) dijaloška; c) demonstracije; d) grafički (pismeni) radovi
Nastavna sredstva: a) udžbenik; b) nastavni listići; c) listići namjenjeni grupama
Nastavna pomagala: a) tabla; b) plakat (križaljka)
Korištena literatura:
Dzevad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe,
Zenica, 2000.;
Azra Verlašević, Vesna Alić Naš jezik 7, udžbenik za sedmi razred devetogodišnje osnovne
škole, Nam, Tuzla, 2010.
1
ARTIKULACIJA ČASA
2
Na hamer papiru to će izgledati otprilike ovako:
2. 4. 1. 5. 3.
F I
P I M
E P N P
R L I B E
F U T U R
E S I D F
K K V U E
T V Ć K
A N T
N O
P S
E T
Nakon što smo u vodoravnom nizu dobili riječ FUTUR, govorim učenicima da smo
uspješno ispunili križaljku i tako došli do konačnog rješenja, traženog pojma. Upisujem
rimski broj 1. pored riječi futur na hamer papiru i govorim da ćemo danas proširiti znanje
3
o glagolskim oblicima. Učit ćemo novi glagolski oblik a to je FUTUR I. Objašnjavam da
u našem jeziku imamo futur I i futur II te da ćemo mi na današnjem času govoriti samo o
futuru I a na nekom od narednih časova i o futuru II.
Naslov pišem i na tabli te prelazim na glavni dio časa.
Pošto smo već u uvodnom dijelu časa spomenuli infinitiv i podsjetili se koje je njegovo
značenje, tražim dobrovoljca koji će mi dati jedan primjer glagola u ifinitivu.
Očekuje se: raditi, pisati, plesati, voziti i sl.
Jedan od tih primjera pišem na tabli a zatim pitam da li neko zna kako glasi skraćeni
(enklitički) oblik prezenta pomoćnog glagola biti/jesam.
Očekuje se odgovor: je.
Pitam ih kako glasi skraćeni (enklitički) oblik prezenta pomoćnog glagola htjeti.
Očekivani odgovor je: ću.
4
Ispred napisanog primjera za glagol u infinitivu na tabli pišem skraćeni oblik prezenta
pomoćnog glagola htjeti, tj. ću.
Pitam učenike da li mogu prepoznati koji smo glagolski oblik dobili nakon što smo spojili
ove dvije riječi, primjećuju li da je to futur I?
Očekivani odgovor: dobili smo futur I.
Prema tome, zaključujemo da se futur I tvori od enklitičkog oblika prezenta pomoćnog
glagola htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja. To shematski prikazujem na tabli ovako:
Podsjećam učenike da glagolske oblike prema tipu tvorbe dijelimo na proste koji se
sastoje od jedne riječi i složene koji se sastoje od dviju ili više riječi. Futur I zajedno s
glagolskim oblicima koje smo učili (perfekt, pluskvanperfekt) i ostalim koje ćemo učiti,
spada u grupu složenih glagolskih oblika. Još jednom učenicima pokazujem na tabli
izdvojeni primjer koji se sastoji od dvije riječi. Također ih podsjećam da se glagolski
oblici dijele na lične koji upućuju na lice koje vrši radnju i vrijeme vršenja radnje izrečene
tim glagolskim oblikom te nelične koji ne upućuju na lice koje vrši radnju i vrijeme
vršenja radnje izrečene tim glagolskim oblikom. Objašnjavam im da je futur I lični
glagolski oblik jer upućuje na vršioca radnje i vrijeme vršenja radnje koja se izražava tim
glagolskim oblikom.
Nakon toga upućujem učenike na to da ću im na tabli pokazati promjenu glagola sa
nastavkom na –ti, čitati . Napominjem im da u takvim primjerima glagola na –ti gdje se
javlja prvo infinitiv glagola pa onda skraćeni oblik prezenta pomoćnog glagola htjeti (čitat
ću, čitat ćeš i sl.) imamo krnji infinitiv, tj. infinitiv bez krajnjeg i.
2. lice (ti) ćeš ćitati/ čitat ćeš (vi) ćete čitati/ ćitat ćete
5
Zatim pišem i primjer promjene glagola sa nastavkom na –ći, leći sa napomenom da se ne
ispušta krajnje i:
2. lice (ti) ćeš leći/ leći ćeš (vi) ćete leći/ leći ćete
6
Naglašavam im da je za njih bitno da zapamte da je ispravno postat će, čitat će a da je
neispravno postati će, čitati će te da se takvi oblici mogu javiti samo u pjesništvu zbog
metričkih razloga.
Nakon toga, podsjećam ih da smo pričali o onovnom značenju futura I. Pitam ih jesu li
zapamtili koje je to osnovno značenje futura I i tražim dobrovoljca da mi kaže. Nakon
očekivanog tačnog odgovora objašnjavam im da pored ovog osnovnog (glavnog) značenja
futur I može da ima još dvije vrste značenja, tj. preneseno značenje. Može da obilježava:
a) radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prošlosti, tj. prije trenutka u kojem se o njoj
govori, npr. : Upitah ga je li se umorio. –Nisam- reći će on. Poželjet ću ti ja jučer
kiflice s kokosom, kad eto ti tetke, nosi ih.
Ovakav futur I kojim se obilježava prošlost zove se historijskim ili pripovjedačkim, jer
se najčešće susreće u pripovijedanju.
b) radnja (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, dakle, svevremenost, npr. :
Čestit čovjek nikad neće prevariti drugoga. Umornoj lisici i rep će dosaditi. Ko ne drži
brata za brata, on će imati tuđina za gospodara. i sl.
Pitam da li ih ovi primjeri podsjećaju na poslovice.
Očekuje se odgovor: da.
Ovakav futur I naziva svevremenski ili poslovičnim (gnomskim). Prema tome, čest je u
poslovicama i svevremen je kao i poslovice.
7
muzika mamiti iz brloga. I onda pogledaj! Bit će divno kad me pripitomiš. Žito koje je
zlaćano, podsjećat će me na tebe. I ja ću voljeti šapat vjetra u žitu...
Nekoliko učenika će mi reći šta su podvukli a onda prelazimo na grupni rad. Svaka grupa
dobija po jedan list na kojem se nalaze različita pitanja.
Prva grupa
1. Izmjenjaj u futuru I glagol pisati!
2. U slijedećem tekstu podvucite sve glagolske oblike i prepišite glagolske oblike koji
označavaju buduće vrijeme, futur I:
,,Ići ću!” rekao je odlučno poslije kraćeg razmišljanja. ,,Stricu ću pomagati, bit ću
vrijedan, pa će mi on za taj rad nešto dati. ”
Marta poljubi sinčića i srce joj se ispuni brižnim bolom. A Rudi, ležeći nauznak reče:
,, A kad izučim zanat, bit ću šofer, ili radije pilot. Visoko, visoko ću letjeti, pa ću
vidjeti cijeli svijet pod sobom. Odletjet ću u Ameriku i potražiti oca. A onda ćemo se
vratiti i sretno žijeti. Oh, mama, kako će ti tada biti lijepo! ”
Tone Seliškar : Rudi
3. Osmislite rečenicu koristeći prezentski futur!
Druga grupa
1. Izmjenjaj u futuru I glagol plesati!
2. U slijedećem tekstu podvucite sve glagolske oblike i prepišite glagolske oblike koji
označavaju buduće vrijeme, futur I:
Stvorit će se novo poglavlje u historiji Mjeseca. Možda je njemu suđeno da postane
naučno-istraživački institut u kosmosu i stanica vasionskih brodova. Na Mjesecu, koji
je zbog nedostatka vazduha idealno pogodna nebeska posmatračka stanica, pojavit će
se opservatorije, opremljene posljednim tekovinama astronomske tehnike.
(Iz knjige Osvajači svemira Borisa Ljapunova)
8
Treća grupa
1. Izmjenaj u futuru I glagol pjevati!
2. U slijedećoj rečenici podvucite sve glagolske oblike i prepišite glagolske oblike koji
označavaju buduće vrijeme, futur I:
Odatle će teleskopi hvatati svjetlost dalekih zvijezda, snimti Sunce, snažni
radiolokatori će ispitivati površine planeta , radiostanice će slušati signale svemirskog
prostranstva. U podzemnom ,,gradiću '' će se izgraditi skladište goriva, prostorije za
stanovanje i radne prostorije .
(Iz knjige Osvajači svemira Borisa Ljapunova)
Četvrta grupa
1. Izmjenjaj u futuru I glagol hodati!
2. U slijedećem tekstu podvucite sve glagolske oblike i prepišite glagolske oblike koji
označavaju buduće vrijeme, futur I:
Voće i povrće će se gajiti u staklenim baštama. Ogromna ogledala će hvatati Sunčevu
energiju. Raketodromi će poslužiti za prihvatanje raketa sa zemlje. Letovi na mjesec
će omogućiti da se provjeri sve ono što se, mada blisko istini, smatra pretpostavkom.
(Iz knjige Osvajači svemira Borisa Ljapunova)
3. Od navedenih riječi napišite kratku priču s tim da ponuđene glagolske oblike stavite u
buduće vrijeme, futur I: pripremiti, praznik, mama, pomoći, kolači, slaviti, ići,
rodbina, prijatelji, pokloni, dobiti, odmoriti.
Nakon pojedinačnog izlaganja tačnih odgovora svake grupe, dajem učenicima domaću
zadaću. Dobit će zadatak da napišu kratku priču koristeći što više glagola u futuru I. Imat
će mogućnost da izaberu da li će pisati na temu kako oni zamišljaju svoju učionicu u
budućnosti ili na temu kako vide sebe ko odrasle osobe.
9
PLAN TABLE:
FUTUR I
P O P AT O
Pročitat ću knjigu pa ću dobiti dobru ocjenu.
ću pjevati
2. lice (ti) ćeš ćitati/ čitat ćeš (vi) ćete čitati/ ćitat ćete
2. lice (ti) ćeš leći/ leći ćeš (vi) ćete leći/ leći ćete
- Krnji infinitiv je infinitiv bez krajnjeg –i (čitat ću, pisat ću, radit ću).
- Futur I se uvijek piše odvojeno (pisat ću a ne pisaću). Odstupanja se javljaju u
srpskom jeziku gdje se piše onako kako se izgovara.
10
11