Razred: VII

Nastavna jedinica: Futur prvi

Tip asa: Obrada novog gradiva
Nastavna metoda: Kombinovana i individualizirana
Oblici rada: Individualni, frontalni, rad u grupama
Sredstva i pomagala: Listii, grafoskop, likovni radovi

Futur prvi je sloen glagolski oblik koji se moe obraditi na vie naina. Za savremeni nastavni proces neophodno je aktivirati
sve uenike na nastavnom satu kako bi izlagano gradivo nauili na asu, s obzirom na to da uenici nerado ue glagolske
oblike. Nekoliko dana prije izvriti pripreme s jednom grupom uenika, jer as mora biti interesantan i iznenaenja su
neophodna. Odabrati uenika koji e nepravilno izgovarati glas u enklitikoj promjeni pomonog glagola htjeti. Jedna grupa
uenika e pripremiti jednu krau dramsku izvedbu.

Evokacija uvodni dio asa

as poeti ponavljanjem o pomonim glagolima. Za promjenu pomonog glagola htjeti prozvati ve pripremljenog uenika. On e to uraditi ovako:
Nakon toga slijede uenike reakcije pa se na grafoskopu prikazuje slika tkalakog stana i daje objanjenje:
ta oznaava ovo (u, e, e, emo, ete, e)? Jeste li nekada uli da neko kae: Ja em. Nekada se ovo em esto govorilo. Postoje jo ponegdje
stare sprave na kojima se e. O emu je zapravo rije? Te sprave nazivaju se razboji ili stanovi. Moete ih vidjeti u muzejima ili starim bosanskim
kuama. Na njima se tka. Znai (em, e, e, emo, ete, e) oznaava (ja tkam, ti tka, on tka, mi tkamo, vi tkate, oni tkaju). Ovdje usput objasniti i
vanost pravilnog izgovora i upotrebe glasova i .
Sada ponoviti i znanja o infinitivu.

1. ja u
1. mi emo
2. ti e
2. ete
3. on
3. oni
ona e one e
ono
ona

Razumijevanje znaenja glavni dio asa

Uenici ispisuju na kolskoj ploi reenice u kojima upotrebljavaju enklitike oblike pomonog glagola htjeti i infinitive. Kada ispiu nekoliko
reenica, najavljujemo cilj asa:
Futur prvi (osnovno znaenje i tvorba)
Na osnovu primjera na tabli uenici mogu i sami izvoditi zakljuke:
Sloen glagolski oblik kojim se
oznaava radnja (stanje ili zbivanje)
koja e se desiti poslije trenutka u
kojem se o njoj govori.

Tvori se od nenaglaenih/
enklitikih) oblika pomonog
glagola htjeti i infinitiva glagola koji
se mijenja.

Pored osnovnog znaenja futurom prvim

se mogu obiljeiti:
radnje (ili stanje ili zbivanje) koje su
se desile u prolosti (historijski ili
pripovjedaki futur koji je rijedak u
svakodnevnom govoru): Upitah ga je li
jeo. "Nisam nita jeo", rei e mi on.
Futurom se mogu obiljeiti radnje (stanja ili
zbivanja) koje se odnose na svako vrijeme
(svevremenski, poslovini/gnomski)
futur: Podmuklo pseto najprije e ujesti.

Futur prvi glagola na -i uvijek se pie

odvojeno i ne isputa se krajnje i:
u ii, e ii, e ii,
emo ii, ete ii, e ii.

Futur prvi pomonih glagola htjeti:

1. ja u htjeti/htjet u
mi emo htjeti/htjet emo
2. ti e htjeti/htjet e
vi ete htjeti/htjet ete
3. on e htjeti/htjet e
oni e htjeti/htjet e

Futur prvi pomonih glagola biti:

1. ja u biti/bit u
biti emo/bit emo
2. ti e biti/bit e
biti ete/bit ete
3. on e biti/bit e
biti e/bit e

Refleksija zavrni dio asa

U ovom dijelu asa uestvuje grupa koja je bila zaduena za malu dramsku
predstavu. Izvode dramatizaciju s malo izmijenjenim stihovima T. S. Eliota
etiri kvarteta.
Pod prostranim i ogromnim drvetom uvijek zelene kronje sjede djed Perfekt i sin
Prezent. Mali Futur, sin Prezentov, mrsi djedovu sijedu bradu i pita:
- Tata, hoe li ti biti star kao djed?
- Hou, ali tada u biti Perfekt.
A Perfekt e rei: - Svi se raamo za budunost, sazrijevamo kao Prezent, a kad
ostarimo, odlazimo u Perfekt.
- Znai mudruje Futur ja u biti... ja u biti prezent, tata, ti e biti perfekt, a
djed e biti...
- Davno prolo vrijeme pluskvamperfekt nasmija se djed.
- Ja sada radim, djed je prije radio, a ti e poslije nas raditi.
Futur je dugo razmiljao: Kad budem ostario, ja u tada biti???

Razred: VII
Nastavna jedinica: Antun Pavlovi ehov, Vanjka
Nakon interpretativnog itanja uenike podijeliti u grupe. Svaka grupa e dobiti zadatke, posebnu panju posvetiti analizi glavnog lika.
Npr.:
Prva grupa pokuava obrazloiti posljedice i uzroke
Vanjkinog nesretnog ivota u velikom gradu.

Druga grupa pokuava

obrazloiti dva svijeta koja ive
u glavnom junaku: svijet velikog
grada (sadanjost) i svijet sela iz
kojeg je potekao, njegova prolost.
Pokuati pomou Venovog
dijagrama nai i zajednike
osobine koje vezuju prolost i
sadanjost svijet grada i sela.

Ime lika
ta se dogodilo
Posljedice

Svijet grada

Uzrok
osjeanja
tuga, srea,
radost

Trea grupa radi prijelomne dogaaje.

Dogaaj 1
Dogaaj 2

Svijet sela

misli,
uspomene,
ljudi, mjesta

Problem
likovi
okolnosti

Razrjeenje problema

mjesto radnje

Dogaaj 3
uzrok

vrijeme radnje

posljedice

Vanjka

djed
kalfe

gazda i gazdarica