IN D IK A T IV F U TU R A

II A K T IV A
 pripada vremenima perfekatske osnove
 buduće vrijeme
 označava radnju koja će se desiti prije neke
druge radnje u budućnosti
 uz sebe zahtijeva futur I
TVORBA:

PERFEKATSKA OSNOVA +
NASTAVCI : SG. PL.
1. -ERO 1. –ERIMUS
2. -ERIS 2.-ERITIS
3. -ERIT 3.-ERINT
 PERFEKATSKA OSNOVA
SUM,ESSE,FU-I FU-
DO,1,DED-I DED-
MANEO,2,MANS-I MANS-
PONO,3,POSU-I POSU-
CAPIO,3,CEP-I CEP-
AUDIO,4,AUDIV-I AUDIV-
PERF.OSNOVU DOBIJEMO
ODBIJANJEM NASTAVKA –I- OD
3.OBLIKA PRI NAVOĐENJU GLAGOLA
 FUTUR II SUM,ESSE,FUI
1.FUERO budem bio
2.FUERIS budeš bio
3.FUERIT bude bio

1. FUERIMUS budemo bili

2. FUERITIS budete bili
3. FUERINT budu bili
1.DED-ERO budem dao
2.DED-ERIS budeš dao....
3.DED-ERIT
1. DED-ERIMUS
2. DED-ERITIS
3. DED-ERINT
Ako Hanibal bude prešao Alpe , doći će u Italiju.

ako pređe , onda će doći

u Italiju futur I

prva radnja
Si Hannibal transerit
i nju prevodimo futurom II Alpes in Italiam
veniet.
Si Caesar vicerit Pompeium ,capabit Aegyptum .
futur II futur I
si-ako
vinco, 3, vici, victum- pobijediti
Pompeius, i , m – Pompej
Aegyptus,i,f. – Egipat ( femininum je jer je izuzetak
II deklinacije )
capto,1,captavi , captatum- osvojiti

Ako Cezar bude pobijedio Pompeja , osvojiće Egipat.

Pošto se u 12.lekciji nalaze prilozi i njihova
komparacija , a kako su oni nepromjen.vrsta
riječi , planirala sam da vas rasteretim toga da
učite i pišete.
Znači , priloge za način , kako se izvode od
pridjeva i njihovu komparaciju vas neću
provjeravati.Želim samo da informativno
pročitate o tome. Imate u nastavku prezentacije.
 Kako bi lakše preveli 12. lekciju ovdje vam dostavljam iz
svake rečenice prilog koji se u njoj pojavljuje:
4.optime – najbolje ( izvedeno od superlativa pridjeva
optimus ,a , um )
prudenter- razborito , mudro ( pozitiv priloga od pridjeva
prudens,etis )
5. bene – dobro ( pozitiv priloga )
6. rarissime – superlativ priloga najrjeđe ( od superlativa
pridjeva rarissimus,a, um )

ZNAČI , POJAVLJUJU SE SAMO U 4.,5.,6. LEKCIJI

 PRILOZI I
K OMPA RA C I J A
PRILOGA
Prilozi za način se tvore od pridjeva, dodavanjem
nastavaka -e, -iter ili -er na osnovu.

- pridjevi 1. i 2. deklinacije tvore priloge dodavanjem -e

npr. od foedus, 3 – ružan
gen. foed-i foede 'ružno' ili
od pulcher,-chra,-chrum - pulchre 'lijepo'
gen.pulchr-i ( odbijemo I i dodamo e )
- pridjevi 3. dekl. -er,-is,-e (s 3 završetka) i -is,-e (s 2 završetka)
te pridjevi -x,- cis (s 1 završetkom) tvore priloge dodavanjem –iter
( znači u gen.sg . odbijemo is i dodamo – iter )

npr. od acer, -cris,-cre je acriter 'oštro', od gravis,-e je graviter

'teško' a od felix - feliciter 'sretno'

- pridjevi 3. dekl. na -ans,-antis i –ens , -entis tvore priloge

dodavanjem –er ( opet odbijamo is u gen.sg i dodamo – er)
npr. od sapiens, ntis je prilog sapienter, a od frequens, frequentis -
frequenter
Nepravilnu tvorbu priloga imaju četiri pridjeva: bonus, facilis, difficilis i
audax
bene, facile, difficulter i audacter

Komparacija priloga
Komparativ priloga jednak je komparativu pridjeva u srednjem rodu (-ius) a
superlativ priloga tvori se od superlativa pridjeva dodavanjem nastavka -e
na osnovu.

npr. prilog: foede, komp. foedius (ružnije) i sup. foedissime (najružnije)

magne ( veliko ) , maius ( veće ) i super. maxime ( najveće )