Jednostavni oblici – čini ih jedna riječ,

osnova+nastavak
1. infinitiv - raditi
2. prezent - radim Složeni oblici – čine ih dvije ili više riječi
3. aorist – uradih 10. perfekt – radio sam
4. imperfekt – radijah 11. pluskvamperfekt – bio sam radio
5. imperativ – radi 12. futur I. – radit ću
6. gl. pridjev radni – radio 13. futur II. – budem radio
7. gl. pridjev trpni – rađen 14. kondicional I. – bih radio
8. gl. prilog sadašnji – radeći 15. kondicional II. – bio bih radio
9. gl. prilog prošli – uradivši

1. Infinitiv
- neodređeni gl. oblik koji nema lice, broj, vrijeme i način
- tvori se od infinitivne osnove i nastavka -ti/-ći
- osnovu dobijemo odbijanjem nastavka -ti, a kod gl. s nastavkom -ći osnova je jednaka prezentskoj koju
dobijemo kada 3.l.mn.prez. odbijemo nastavak (tući-tuku)
- inf. os. gl. na -ti uvijek se sastoji od 2 morfema -> gled-a-ti
- promjenom infiksa u osnovi možemo promijeniti glagolu vid:
o gur-a-ti (nesvršeni)
o gur-nu-ti (svršeni)
- tvorba svršenih glagola -> PERFEKTIVIZACIJA
- tvorba nesvršenih glagola -> IMPERFEKTIVIZACIJA

2. Prezent
- najčešće izriče sadašnjost, ali može izricati i prošlost i budućnost ili svevremenost
o Sjedim i pišem. = sadašnjost (apsolutna uporaba prez)
o Dolazim uskoro. = budućnost (relativna up.prez)
o Idem ja tako idem kad naiđe Sonja. = prošlost (rel.up.prez)
o Kad radim, zaradim plaću. = svevremenost (rel.up.prez)
Tvorba:
- prezentska osnova svršenih/nesvršenih gl. + nastavci (-em, -eš, -e, -emo, -ete, -u) – mesti
(-jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju) - kupovati
(-im, -iš, -i, -imo, -ite, -e) – raditi
(-am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju) – gledati
- prezentsku os. dobijemo kada 3.l.mn.prez. odbijemo nastavak
Glasovne promjene:
a) pis+jem = pišem – jotacija
b) pek+em = pečem – palatalizacija
Prezent p.g.
1. sam 1. budem 1. ću
2. si 2. budeš 2. ćeš
3. je 3. bude 3. će
1. smo 1. budemo 1. ćemo
2. ste 2. budete 2. ćete
3. su 3. budu 3. će

3. Aorist
Aorist p.g. BITI
- prošlo svršeno vrijeme
1. bih
Tvorba:
2. bi
- inf. ili prez. os. svršenih glagola + nastavci (-h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še) – prepisati
3. bi
(-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše) – izvući 1. bismo
2. biste
3. biše

1
4. Imperfekt
- prošlo nesvršeno vrijeme, koristimo ga za radnje koje su započete u prošlosti, a nisu završene ili ne
znamo da su završene
Tvorba:
- prez. ili inf. os. nesvršenih gl. + nastavci (-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu) – gledati
(-jah, -jaše, -jaše, jasmo, -jaste, -jahu) – nositi
(-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu) – peći
Imperfekt p.g. BITI
1. bijah/bjeh
2. bijaše/bješe
3. bijaše/bješe
1. bijasmo/bjesmo
2. bijaste/bjeste
3. bijahu/bjehu

5. Imperativ
- zapovjedni način, njim najčešće izričemo zapovijedi, ali možemo i molbu, savjet. zabranu, opomenu…
- samostalne oblike ima 2.l.jd. i 1. i 2. mn.
- nema oblik u 1.l.jd-, a u ostalim licima (3.l.jd./mn.) se tvori od čestice NEKA i prez. Imperativ p.g. BITI
gl 1. /
2. budeš
Tvorba: 3. neka bude
- prez. os. gl. + nastavci (-ø, -mo, -te) – brojati 1. budemo
(-i, -imo, -ite) – raditi 2. budete
(-ji, -jimo, -jite) – pisati 3. neka budu
(-aj, -ajmo, -ajte) – znati

6. Glagolski pridjev radni

- služi za tvorbu složenih gl. oblika (perfekta, pluskvamperfekta, futura II., kondicionala I. i II.)
- ima značenje glagola, a može biti i u službi pridjeva
Cvijeće je propalo. (glagol)
Propalo cvijeće ću baciti. (pridjev)
Tvorba:
- inf. os. gl. + nastavci (-o, -la, -lo, -li, -le, -la)

Glagolski pridjev radni p.g. BITI: bio, bila, bilo, bili, bile, bila

7. Glagolski pridjev trpni

- u službi pridjeva, a načinjen od glagola
Tvorba:
- inf ili prez os. + nastavci (-n, -na, -no, -ni, -ne, -na) – čuvati
(-n, -ena, -eno, -eni, -ene, -ena) – izbosti
(-jen, -jena, -jeno, -jeni, -jene, -jena) – raditi
(-t, -ta, -to, -ti, -te, -ta) – oteti
- ima dvojaku službu: a) glagol u pasivnim rečenicama (Cesta je asfaltirana.)
b) u službi pridjeva (Završena zadaća je dobra.)

8. Glagolski prilog sadašnji

- izriče radnju koja se događa istovremeno s radnjom izrečenom gl. glagolom
Pjevajući je rješavao gramatički zadatak.
1. radnja 2. radnja
gl.pril. sadašnji perfekt
istovremenost
Tvorba:
- osnova 3.l.mn.prez. nesvršenih gl. + nastavak (-ći) = rade + -ći -> radeći

2
Glagolski prilog sadašnji p.g. BITI: budući

9. Glagolski prilog prošli

- izriče radnju koja je prethodila radnji gl. glagola
Pretrčavši igralište sjeo je na travu.
1. radnja 2. radnja
gl.pril.prošli perfekt
prije poslije
poslijevremenost
Tvorba:
- inf. os. svršenih gl. + nastavci (-vši) – ako osnova završava otvornikom
(-avši) – ako osnova završava zatvornikom
Glagolski prilog prošli p.g. BITI: bivši

10. Perfekt Perfekt p.g. BITI:

- izriče prošlost
1. bio sam
Tvorba:
2. bio si
- gl. prid. radni + nenaglašeni prez. p.g. biti (radio sam)
3. bio je
1. radio sam 1. radili smo
1. bili smo
2. radio si 2. radili ste
2. bili ste
3. radio je 3. radili su
Pisanje perfekta povratnih glagola – u 3.l.jd.perf. povratnih gl. izostavljamo p.g. 3. bili su
o Ivan se je brinuo. (nepravilno)
o Ivan se brinuo. (pravilno)

11. Pluskvamperfekt
- izriče radnju koja se dogodila prije neke prošle radnje o kojoj govorimo
Jednom sam bio izgubio ključeve pa sam ih tražio cijeli dan po kući.
1. radnja - pluskvamperfekt 2. radnja - perfekt
prije poslije
Tvorba:
- perfekt ili imperfekt p.g. biti + gl. prid. radni
1. bio sam učio 1. bijah/bjeh učio
2. bio si učio 2. bijaše/bješe učio
3. bio je učio 3. bijaše/bješe učio
1. bili smo učili 1. bijasmo/bjesmo učili
2. bili ste učili 2. bijaste/bjeste učili
3. bili su učili 3. bijahu/bjehu učili

12. Futur I.
- izriče budućnost
Tvorba:
- nenaglašeni prezent p.g. htjeti + inf. gl. = ću gledati
Pravopis – kada p.g. dolaze iza inf. na -ti, završno -i se gubi
o Gledati ću tvoj nastup. (nepravilno)
o Gledat ću tvoj nastup. (pravilno)

13. Futur II:

- izriče predbudućnost
Tvorba:
- dvovidni prezent p.g. biti + gl. prid. radni (budem radio)
futur II. nesvršenih glagola koristimo smo u zavisnim rečenicama
Budeš li se trudio, nagradit ću te.
zavisna, pogodbena glavna
- futurom II. izričemo: a) predbuduću radnju, onu koja prethodi neko budućoj radnji
o Tko bude riješio zadatke točno dobit će ocjenu.
1. radnja (prije) 2. radnja (poslije)
futur II. futur I.
b) radnju koja će se vršiti usporedno s nekom drugom

3
 o Kad budu pili vodu, osvježit će se.
1. radnja (f.II) 2. radnja (f.I)
istovremenost
14. Kondicional I.
Kondicional p.g. BITI:
- izriče uvjet ili pogodbu pod kojom će se izvršiti radnja gl. reč.
1. bio bih
- njime možemo izreći želju, uvjet ili moguću radnju
2- bio bi
Kad bih znao tko me potkrada, uhvatio bih lopova.
3. bio bi
Tvorba:
- nenaglašeni aorist + gl. prid. radni = bih radio 1. bili bismo
2. bili biste
3. bili bi
15. Kondicional II.
- izriče radnju koje se mogla izvršiti u prošlosti
Da je mogao, on bi najradije bio izbjegao pisanu provjeru.
Tvorba:
- kondicional I. p.g. biti + gl. prid. radni = bio bih radio
1. bio bih izbjegao 1. bili bismo izbjegli
2. bio bi izbjegao 2. bili biste izbjegli
3. bio bi izbjegao 3. bili bi izbjegli