GLAGOLI PO ZNAČENJU

Glagoli su riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje.

radnja stanje zbivanje

HOTIMIČNO, NAMJERNO
DJELOVANJE
čitati, davati, nositi, voziti,
trčati, šetati, skakati, pjevati,
orati, plesti, mesti, tući, vući,
ići, doći…
BORAVLJENJE, POLOŽAJ TIJELA,
MIROVANJE, BOJE, STANJE
SVIJESTI
ljetovati, noćivati, zimovati,
živjeti
klečati, ležati, stajati
zelenjeti se, modriti se,
bdjeti, drijemati, spavati
DJELOVANJE KOJEMU SU
UZROČNICI PRIRODNI ZAKONI
nicati, rasti, zreti, cvasti,
zasjati, starjeti, ozdraviti,
nestajati, mršavjeti, debljati se,
radovati se, žalostiti se, roditi
se

GLAGOLI PO VIDU/GLAGOLSKI VID

NESVRŠENI
SVRŠENI
TRAJNI UČESTALI
izriču radnju koja je svršena izriču radnju koja još nije svršena
baciti Bacati bacakati
zastati zastajati zastajkivati
doći dolaziti
dozvati Zvati zivkati

GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE

- PRIJELAZNI GLAGOLI - predmet radnje u akuzativu

Kopam (Što?) vinograd. Čekam (Koga?) tebe. Navijam za (Za koga?) bijele.

- NEPRIJELAZNI – ne povezuju se s predmetima na koje radnja prelazi neposredno

Trči livadom. Sjedi na pragu. Leži kraj peći.

POVRATNI – sebe, se
Pravi povratni: Nestrpljivo se obuče. Dugo se umiva.
Uzajamno povratni: grlili se, ljubili se, igrali se…
Nepravi povratni: buditi se, probijati se
- nadati se, kajati se, radovati se, smijati se

1
 TVORBA GLAGOLSKIH OBLIKA
GLAGOLSKI SUSTAV HRVATSKOG JEZIKA IMA SEDAMNAEST KATEGORIJA
a) jedan neodređeni glagolski oblik:
infinitiv: -ti : saditi, orati, plesti, misliti, pisati, graditi
-ći : doći, poći, ići, leći, moći, peći, reći
b) sedam vremena

PREZENT : –em, -jem, -im, -am

SADAŠNJOST

1. rast-em pi-jem nos-im kop-am

2. rast-eš pi-ješ nos-iš kop-aš
3. rast-e pi-je nos-i kop-a

PERFEKT (prezent pom. gl. biti +gl. pridjev radni ili aktivni)

sam rastao/rasla/raslo , sam grijao/grijala/grijalo,

nosio/nosila/nosilo sam, kopao/kopala/kopalo sam
AORIST – SVRŠENI GLAGOLI

1. IZRAST-OH, 2. IZRAST-E, 3. IZRAST-E; 1. UGRIJA-H, 2. UGRIJA – Ø, 3.UGRIJA-Ø

1. IZRAST-OSMO, 2. IZRAST-OSTE, 3. IZRAST-OŠE 1. UGRIJA-SMO, 2. UGRIJA-STE, 3.UGRIJA-ŠE

IMPERFEKT – NESVRŠENI
PROŠLOST

zv-ah, zv-aše, zv-aše bi-jah, bi-jaše, bi-jaše

zv-asmo, zv-aste, zv-ahu
bi-jasmo, bi-jaste, bi-jahu
znad-ijah, znad-ijaše, znad-ijaše
znad-ijasmo, znad-ijaste, znad-ijahu

PLUSKVAMPERFEKT

bio sam išao / išla / išlo (perfekt glagola biti+glagolski pridjev radni)
bijah išao / išla / išlo (imperfekt glagola biti+glagolski pridjev radni)

2
 futur prvi
(infinitiv + prezent glagola htjeti)
grijat ću, grijat ćeš, grijat će ću grijati, ćeš grijati, će grijati
grijat ćemo, grijat ćete, grijat će ćemo grijati, ćete grijati, će grijati
BUDUĆNOST

ne ću grijati, hoću se grijati

FUTUR DRUGI
(svršeni prezent glagola biti +glagolski pridjev radni)
budem nosio, nosila, nosilo; budeš nosio, nosila, nosilo; bude nosio, nosila, nosilo
budemo nosili, nosile, nosila budete nosili, nosile, nosila budu nosili, nosile, nosila

C. TRI NAČINA
IMPERATIV – SJEDI
KONDICIONAL PRVI: SJEDIO BIH, SJEDIO BI , SJEDIO BI; SJEDILI BISMO, SJEDILI BISTE,
SJEDILI BI
KONDICIONAL DRUGI: BIO BIH SJEDIO, BIO BI SJEDIO, BIO BI SJEDIO; BILI BISMO
SJEDILI, BILI BISTE SJEDILI , BILI BI SJEDILI

D. DVA GLAGOLSKA PRIDJEVA:

GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI: ZNA-O, ZNA-LA, ZNA-LO; ZNA-LI , ZNA-LE, ZNA-LA
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI: ZNA-N, ZNA-NA, ZNA-NO; ZNA-NI , ZNA-NE, ZNA-NA
OTE-T, OTE-TA, OTE-TO; OTE-TI , OTE-TE, OTE-TA
E) DVA GLAGOLSKA PRILOGA:
GLAGOLSKI PRILOG SADAŠNJI:
(tvori se od 3. osobe/lica prezenta množine i nastavka –ći)
rade-ći, kradu-ći, pjevaju-ći, plaču-ći, skaču-ći, idu-ći, luduju-ći

Razlikuj infinitiv glagola na –ći (ići, leći, doći, poći, sići, dići …) od glagolskog priloga
sadašnjeg: dolaze-ći, silazeći, dižući.

Glagolski prilog prošli: od glagolske osnove svršenih glagola i

nastavaka: -vši, -avši
došavši, pošavši, vidjevši, gledavši, zapitavši, sjedavši,

f) dva glagolska stanja

aktiv – nosio sam , nosit ću, nosio je, bio sam nosio..
pasiv – bio sam nošen, bit ću nošen …

glagolska imenica
(glagolski pridjev trpni +je)
pleten+ja = pletenje, sviran+je = sviranje, pjevan+je = pjevanje
3
 Prezent
hod-am čist-im met-em ču-jem - am - im - em - jem - m

peći < pekti Kopati saditi vikati

1.pek – em > pečem 1.kop – am 1.sad – im 1.vik – jem > vičem
2.pek – eš > pečeš 2.kop – aš 2.sad – iš 2.vik – ješ > vičeš
3.pek – e > peče 3.kop – a 3.sad – i 3.vik – je > viče
1.pek – emo > pečemo 1.kop – amo 1.sad – imo 1.vik – jemo > vičemo
2.pek – ete > pečete 2.kop – ate 2.sad – ite 2.vik – jete > vičete
3.pek – u > peku 3.kop - aju 3.sad - e 3.vik – ju > viču
Palatalizacija jotacija

hoda-ti hod – am
ču-ti ču – jem
infinitivna osnova – nastavak prezentska osnova – nastavak

mirisati > miris(ati) + je > mirisje > miriše jotacija

klicati > klic(ati) + jem > klicjem > kličem – klicju > kliču jotacija
peći (pekti) > pek(ti) + em >pekem > pečem ( 3.o.mn. pek+u :peku) palatalizacija
reći (rekti) > rek(ti) + e >reke > reče palatalizacija
moći (mogti)> mog(ti) +u >mogu; mog(ti) +e >moge > može palatalizcija

4
 PREZENT
hodati Čistiti mesti čuti
jednina Jednina jednina jednina
1. ja hod-am 1. čist-im 1. met - em 1. ču - jem
2. ti hod-aš 2. čist-iš 2. met - eš 2. ču - ješ
3.on/ona/ono hod-a 3. čis-i 3. met - e 3. ču - jemo
množina Množina množina množina
1. mi hod-amo 1. čist-imo 1. met - emo 1. ču - jemo
2. vi hod-ate 2.čis-ite 2. met - ete 2. ču - jete
3. oni/one/ona hod-aju 3. čist-e 3. met - u 3. ču -ju

Glagoli se sprežu (konjugiraju) po osobama/licima u jednini i množini.

jednina množina
1. ja – govorna osoba 1. mi – govorne osobe
2. ti – sugovorna osoba 2. vi – sugovorne osobe
3. on/ona/ono – negovorna osoba 3. oni/ one/ona – negovorne osobe

PREZENT GLAGOLA BITI

PREZENT GLAGOLA
nesvršeni prezent svršeni
HTJETI
prezent

jesam sam Nisam Budem hoću ću ne ću

jesi si Nisi Budeš hoćeš ćeš ne ćeš

jest je Nije Bude hoće će ne će

ne
jesmo smo Nismo Budemo hoć e mo ćemo
ćemo

jeste ste Niste Budete hoćete ćete ne ćete

jesu su Nisu Budu hoće će n e ć 5e

 Perfekt glagola biti i htjeti

Biti htjeti

Jednina jednina

1 Ja sam bio/bila/bilo Ja sam htio / htjela / htjelo

2 Ti si bio/bila/ bilo Ti si htio / htjela / htjelo

On je bio On je htio
3 Ona je bila Ona je htjela
Ono je bilo Ono je htjelo

Množina množina

1 Mi smo bili / bile / bila Mi smo htjeli / htjele / htjela

2 Vi ste bili / bile / bila Vi ste htjeli / htjele / htjela

Oni su bili Oni su htjeli

3 One su bile One su htjele
Ona su bila Ona su htjela
n e s v r š e n i p r e z e n t g l a g o l a b i t i + g l a g o l s k i
p r i d j e v r a d n i = p e r f e k t

Aorist glagola biti i htjeti

Biti htjeti
1. ja bi-h 1. htjed-oh
2. ti bi- 2. htjed-e
3. on bi- 3. htjed-e
1. mi bi-smo 1. htjed-osmo
2. vi bi- ste 2. htjed-oste
3. oni bi-še 3. htjed-oše

6
 Imperfekt glagola biti i htjeti
Biti htjeti
1. ja bi-jah bjeh 1. htijah
2. ti bi-jaše bješe 2. htijaše
3. on bi-jaše bješe 3. htijaše
1. mi bi-jasmo bjesmo 1. htijasmo
2. vi bi- jaste bjeste 2. htijaste
3. oni bi-jahu bjehu 3. htijaše

Pluskvamperfekt glagola biti i htjeti

ja sam bio bio ja bijah bio
ti si bio bio ti bijaše bio
on je bio bio on bijaše bio
mi smo bili bili mi bijasmo bili
vi ste bili bil vi bijaste bili
oni su bili bili oni bijahu bili
perfekt glagola biti + imperfekt glagola biti +
glagolski pridjev radni glagolski pridjev radni
Ja sam bio htio/htjela // ja bijah htio/htjela

7
 B u d u ć n o s t :
Futur prvi glagola biti i htjeti

ja ću biti ja ću htjeti
ti ćeš biti ti ćeš htjeti
prezent glagola htjeti + infinitiv

futur drugi glagola biti i htjeti

ja budem bio ja budem htio
ti budeš bio ti budeš htio
svršeni prezent glagola biti + infinitiv