Indikativ futura I.

pasivni
-prevodimo ga našim futurom I. pasivnim

Glagoli I. i II. konjugacije:

sg. pl.
1. -bor 1. -bimur
2. -beris 2. -bimini
3. -bitur 3. -buntur

Glagoli III. i IV. konjugacije:

- na pz. osnovu dodajemo nastavke:

sg. pl.
1. -ar 1. -emur
2. -eris 2. -emini
3. -etur 3. -entur

Brojevi

Deklinacija glavnih brojeva:

-1, 2, 3
-stotice od 200 do 900
-1000 (mile)

I II III
m f n m f n mif n
N unus una unum duo duae duo tres tria
G unius unius unius duorum duarum duorum trium
D uni uni uni duobus duabus duobus tribus
A unum unam unum duos duas duo tres tria
 AB uno una uno duobus duabus duobus tribus

-u latinskom jeziku sve su znamenke u rednom broju redne

DIJELNI BROJEVI
-dekliniraju se kao brojevi I.i II. deklinacije u množini

Singuli, -ae, -a po jedan

Bini, -ae, -a po dva
Terni, -ae, -a po tri
Quatern, -ae, -a i po četiri
Quini, -ae, -a po pet
Seni, -ae, -a po šest
Septeni, -ae, -a po sedam
Octoni, -ae, -a po osam
Noveni, -ae, -a po devet
Deni, -ae, -a po deset

PRILOŽNI BROJEVI (ne dekliniraju se)

Semel jedanput
Bis dvaput
Ter triput
Quater četiri puta
Quinquies pet puta
Sexies šest puta
Septies sedam puta
Octies osam puta
Novies devet puta
Decies deset puta

MNOŽENJE
-upotrebljavamo 1.priložni pa 2.dijelni (u srednjem rodu, oblik na -a) broj
-umnožak izražavamo glavnim brojem
-npr. 3∙3=9 III∙III=IX Ter (priložni broj) terna sunt novem.
7∙7=49 VII∙VII=XLIX Septies sepenta sunt undequinquaginta.

KOLIKO JE SATI?
- na to pitanje odgovaramo REDNIM BROJEM
-npr. Quota hora est? Hora decima est.
Koliko je sati? Deset je sati.
- minute možemo izraziti GLAVNIM BROJEM:
Deset je sati i pet minuta. Decima hora est et quinque minutae.

TVORBA PRILOGA:
- na -us, -a, -um:
pridjevu II. deklinacije odbacimo nastavak -i u G.jd.m.r. te doda nastavak -e
npr. doctus,3 (učen)
ducti - i = doct + e = docte (učeno)

- od pridjeva III. deklinacije:

odbacuje se nastavak -is/-s u G i dodaje nastavak -ter ili -er (za pridjeve na -ans ili -ens)
npr. acer (oštar)
acris - is = acri + ter = acriter
npr. sapienst (mudar)
sapientis - is = sapient + er =sapienter

KOMPARACIJA PRILOGA:
Komparavtiv - jednak komparativu pridjeva srednjeg roda (sapientius, doctius)

Superlativ - tvorimo ga os superlativa pridjeva (-issimus, -rimus, -limus) odbacivanjem nastavka us i

dodavanjem nastavka -e
npr. doctissimus - us =doctissim + e = doctissime

OPISNA KOMPARACIJA - pridjevi koji ispred nastavka -us, -a, -um imaju samoglasnik
- idoneus,3 (prikladan), dubius,3 (sumnjiv), arduus,3 (oštar), aureus,3 (zlatan)
POZITIV (npr. dubius,3 - oštar)
KOMPARATIV - dodaje se prilog magis ispred pozitiva (npr. magis dubius)
SUPERLATIV - dodaje se prilog maxime ispred pozitiva (npr. maxime dubius)

NEPOTPUNA KOMPARACIJA - pridjevi bez pozitiva, njihovim pozitivom se smatraju prijedlozi: extra
(izvan), infra (ispod), post (poslije), propre (blizu), super (iznad), ultra (s one strane)

KOMPARATIV SUPERLATIV
exterior - vanjski extremus - krajnji, posljednji
inferior - donji infimus i imus - najdonji, najniži
posterior - kasniji postremus - najkasniji, posljednji
proprior - bliži proximus - najbliži
superior - gornji supremus, summus - posljednji, najviši
ulterior - onostraniji ultimus - posljednji, zadnji

OSOBNE ZAMJENICE (PRONOMINA PERSONALA)

- imaju samo 1. i 2.l. jd. (ego - ja, tu - ti) i mn. (nos - mi, vas - vi)
- za 3.l. (jd. i mn.) koristi se pokazna zamjenica is, ea, id ili ille, illa, illud (on, ona, ono)
DEKLINACIJA

sg. sg.
N ego (ja) N tu (ti)
G mei (mene) G tui (tebe, te)
D mihi (meni) D tibi (tebi, ti)
A me (mene, me) A te (tebe,te)
AB me (mnom (e)) AB te (tobom)

pl. pl.
N nos (mi) N vos (vi)
G nostri, nostrum (nas) G vestri, vestrum (vas)
D nobis (nama) D vobis (vama)
A nos (nas) A vos (vas)
AB nobis (nama) AB vobis (vama)
- vokativ zamj. u 2.l. jednak je nominativu
- ablativi zamjenica s prilogom cum pišu se i izgovaraju zajedno (npr. mecum, nobiscum)
- genitiv množine zamjenice često ima dijelno značenje:
nostrum-od nas; vestrum-od vas

POSVOJNE ZAMJENICE (PRONOMINA POSSESSIVA)

m.r. ž.r. s.r.

meus (moj) mea (moja) meum (moje)
tuus (tvoj) tua (tvoja) tuum (tvoje)
noster (naš) nostra (naša) nostrum (naše)
vaster (vaš) vestra (vaša) vestrum (vaše)
suus (svoj) sua (svoja) suum (svoje)
- dekliniramo ih kao pridjeve na -us, -a, -um, tj. -er, -a, -um, po prvoj ili drugoj deklinaciji
-iznimka: V jd.: mi (Mi discipule! Moj učeniče!)
- za posvojne zamjenice njegov i njezin u svim padežima upotrebljava se EIUS (to je g jd. zamjenice is,
ea, id), EORUM/EARUM-njihov (G mn.)

OSOBNA POVRATNA ZAMJENICA

- u latinskom se odnosi samo na 3.l.jd. i mn.

N -
 G sui - sebe
D sibi - sebi
A se - sebe, se
AB se - sobom ili secum - sa sobom

POSVOJNA POVRATNA ZAMJENICA

- suus, sua, suum - svoj, svoja, svoje -> proteže se samo na subjekt 3. lica