LATINSKI JEZIK

Imenice

Imenice su u rječniku navedene u nominativu jednine, iza njega navodimo nastavak za genitiv jednine
i oznaku roda (f. za ženski, m. za muški i n. za srednji rod).

Primjer: aqua, -ae, f.

N jd.

G jd.

I. ili a-deklinacija

Primjer imenice I. deklinacije je riječ terra, -ae, f. zemlja.

Imenice I. deklinacije prepoznajemo po nastavku -ae za genitiv jednine u rječničkom zapisu. Imenice
I. deklinacije obično su ženskog roda.

Prije dekliniranja riječi odbacujemo nastavak u -ae u genitivu i dobivamo osnovu na koju dodajemo
nastavke za ostale padeže u jednini i množini.

padež JEDNINA (singular) MNOŽINA (plural)

N terr-a n terr-ae
G terr-ae g terr-arum
D terr-ae d terr-is
A terr-am a terr-as
V terr-a v terr-ae
Ab terr-a ab terr-is

II. ili o-deklinacija

U drugoj deklinaciji imenice su muškog (masculinum) ili srednjeg roda (neutrum). Muškog su roda
one imenice koje u nominativu jednine završavaju na -us (npr. populus) ili -er (npr. puer), a srednjega
one na -um (npr. bellum). Riječi II. deklinacije prepoznajemo po nastavku -i za genitiv jednine u
rječničkom zapisu. Primjer: populus, -i, m.

Imenice 2. deklinacije možemo podijeliti na tri podgrupe:

I -us (masculinum)

padež (imenice na –us) JEDNINA (singular) MNOŽINA (plural)

N popul-us popul-i

G popul-i popul-orum

D popul-o popul-is

Acc popul-um popul-os

V popul-e popul-i

Ab popul-o popul-is
LATINSKI JEZIK

II -er (masculinum)

Primjer: puer, pueri, m. dječak

padež (imenice na –er) JEDNINA (SINGULAR) MNOŽINA (plural)

N puer puer-i

G puer-i puer-orum

D puer-o puer-is

A puer-um puer-os

V puer puer-i

Ab puer-o puer-is

III -um (neutrum)

Primjer: bellum, -i, n. rat

padež (imenice na –um) JEDNINA (singular) MNOŽINA (plural)

N bell-um bell-a

G bell-i bell-orum

D bell-o bell-is

A bell-um bell-a

V bell-um bell-a

Ab bell-o bell-is

Kod imenica srednjeg roda uvijek su jednaki nominativ, akuzativ i vokativ jednine. U množini
imenica srednjeg roda akuzativ i vokativ jednaki su nominativu množine.

III. deklinacija

Imenice III. deklinacije prepoznajemo po završetku -is u genitivu jednine rječničkog zapisa. Primjer:
honor, -oris, m.

Treću deklinaciju dijelimo na dvije skupine:

 suglasničke osnove
 i-osnove
LATINSKI JEZIK

III. deklinacija suglasničke osnove

Imenice III. deklinacije suglasničkih osnova muškog roda mogu pripadati navedenim skupinama:

 -es, -itis (npr. eques, -itis, m. konjanik, vitez)

 -or, -oris (npr. honor, -oris, m. čast)
 -o, -onis (npr. leo, leonis, m. lav)

Imenice III. deklinacije suglasničkih osnova ženskog roda obično završavaju na:

 -as, -atis (societas, -atis, f. društvo)

 -us, -utis (salus, -utis, f. spas, zdravlje)
 -go, -ginis (virgo, inis, f. djevojka, djevica)
 -do, -dinis (fortitudo, -dinis, f. hrabrost)
 -io, -ionis (ratio, -ionis, f. razum)

Imenice muškog i ženskog roda III. deklinacije suglasničkih osnova imaju jednake nastavke za sve
padeže osim nominativa i vokativa jednine.

Primjer deklinacije:

Padež JEDNINA (SINGULAR) MNOŽINA (PLURAL)

N honor n honores

G honoris g honorum

D honori d honoribus

A honorem a honores

V honor v honores

AB honore Ab honoribus

Imenice III. deklinacije suglasničkih osnova srednjeg roda

Imenice srednjeg roda III. deklinacije suglasničkih osnova razlikuju se od muškog i ženskog roda samo
po nominativu, akuzativu i vokativu jednine i množine.

Primjer: tempus, -oris, n. = vrijeme

Padež singular (jednina) plural (množina)

N tempus n tempora

G temporis g temporum

D tempori d temporibus

A tempus a tempora

V tempus v tempora

AB tempore ab temporibus
LATINSKI JEZIK

III. deklinacija i-osnove

Imenice muškog i ženskog roda -i osnova

Imenice obje skupine razlikuju se od suglasničkih osnova samo u genitivu množine u kojemu
završavaju na –ium.

Kod imenica
muškog i ženskog
roda –i osnove
postoje II. skupine

II. skupina ispred

I. skupina u N jd. završava nastavka –is u G jd.
na –is ili -es ima dva ili više
suglasnika

npr. clavis, -is, f. eques, -itis, m. npr, pars, partis, f.

ključ vitez dio

III. deklinacija -i osnove muški i ženski rod na primjeru navis, -is, f. lađa

singular (jednina) plural (množina)

N navis n naves

G navis g navium

D navi d navibus

A navem a naves

V navis v naves

AB nave ab navibus

III. deklinacija -i osnove srednji rod

 U N sg. završavaju na -al (npr. animal), -ar (npr. exemplar), -e (mare)

 Isto kao kod ostalih imenica srednjeg roda, jednaki su im N, V i A jednine
 U množini n, a, v im završavaju na –ia

Razlikuju se od suglasničkih osnova u navedenim padežima:

 AB sg. završava na –i
 g pl. završava na –ium (kao kod imenica m. i ž. roda)
 n, a, v množine ispred nastavka –a ima -i
LATINSKI JEZIK

Primjer III. deklinacije -i osnova imenice srednjeg roda

singular (jednina) plural (množina)

N animal n animalia

G animalis g animalium

D animali d animalibus

A animal a animalia

V animal v animalia

AB animali ab animalibus