LEKCIJA 5

Prva ili a-deklinacija imenica

Osnova imenica završava se na -a, nominativ jednine (u daljnjem tekstu N), na -a, a genitiv
jednine (u daljnjem tekstu G), na -ae.

N završetak rod N G rod

G

rosa, -ae, f. čitamo: rosa, rosae, femininum ruža

jednina
N patriă -ă domovina
G patriae -ae domovine
D patriae -ae domovini
A patriăm -ăm domovinu
V patriă! -ă domovino!
AB patriā -ā o domovini, s domovinom
množina
N puellae -ae djevojke
G puellārum -ārum djevojaka
D puellīs -īs djevojkama
A puellās -ās djevojke
V puellae! -ae djevojke!
AB puellīs -īs o djevojkama, s djevojkama
*N. B. Opće pravilo: V = N puellă; v = n puellae; ab = d puellīs

Imenice a-deklinacije ženskoga su roda. Iznimno su muškoga roda one imenice koje
označavaju mušku osobu, te imena rijeka i naroda: poēta, -ae, m. pjesnik, agricola, -ae, m.
ratar, Croata, -ae, m. Hrvat, nauta, -ae, m. mornar, Sequana, -ae, m. Sena itd.
Indikativ prezenta aktivnog glagola I. ili a-konjugacije

Glagol: amo, 1. amāv-i, amāt-um

infinitiv prezenta aktivnog: amā -re

jednina množina
1. am-o volim 1. amā-mus volimo
2. amā -s voliš 2. amā-tis volite
3. amā-t voli 3. amă-nt vole

N. B. Nadalje neće biti bilježeni brojevi za lica.

Glagol „biti“

Glagol esse biti nepravilan je glagol, a njegov rječnički oblik glasi: sum, esse, fui biti.

Prezentska osnova: es- i s-.

Indikativ prezenta
Jednina Množina
sum jesam, sam sŭmus jesmo, smo
ĕs jesi, si estis jeste, ste
est jest, je sunt jesu, su