N

A
S
T
A
V
N
I

L
I
S
T
O
V
I

U

P
R
I
P
R
E
M
N
O
J

N
A
S
T
A
V
I

N
A

B
O
S
A
N
S
K
O
M

J
E
Z
I
K
U


Nermina Talovi
Enisa Kajevi
Dino Lotinac


GRAMATIKA
BOSANSKOGA
JEZIKA

RADNA VERZIJA UDBENIKA ZA
PETI RAZRED OSNOVNE KOLE

NOVI PAZAR,
FEBRUAR, 2013.

3

____________________________________________________________
o svom ZNACEN1U rijeci mogu biti :
SAMOSTALNE (imenice i imenicke zamjenice) i
NESAMOSTALNE (sve ostale vrste rijeci dobijaju svoje puno znacenje samo u
kombinaciji sa drugim rijecima).
Prema PROM1ENL1IVOSTI rijeci se dijele na :
PROMJENLJIVE : imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi (imenske rijeci, mijenjaju se po
padeima i njihova promjena se naziva DEKLINACIJA) i glagoli koji se mijenjaju po
licima i vremenima; njihova promjena se naziva KONJUGACIJA.
NEPROMLENL1IVE: prilozi, prijedlozi, uzvici, veznici i rijecce.
Nauka koja se bavi proucavanjem oblika i gradenja rijeci naziva se MORFOLOGI1A.
P
KRITERIJI ZA KLASIFIKACIJU
RI1ECI
4

_____________________________________________________________________________________
vaciji govor je drugaciji, ali svima mora da bude jasan.
Rijeci se moraju izgovarati u skladu sa knjizevnim jezikom.
Kada izgovaramo neke rijeci, neke slogove narocito isticemo, naglaavamo.
To naglaavanje se zove AKCENT. Akcentovani slog moe biti KRATAK i DUG.
Izgovarajmo sljedece parove rijeci:
GRAD (naseljeno mjesto - GRAD (vremenska nepogoda)
LUK ( povrce ) LUK (sredstvo za gadanje)
PAS (struk) PAS (ivotinja)
JELA (drvo) JELA (zavrsila npr. sa doruckom)
Koje rijeci izgovaramo dugo, a koje kratko?
Rijeci (istog glasovnog sastava) sa dugim akcentom podvuci jednom, a sa kratkim dvaput.
U gori gori vatra.
Pao je grad na grad.
Pojavila se duga duga.
Upozori Minu da ne nagazi minu.
U umi umi potok.
Podvuci rijeci koje se izgovaraju KRATKO:
CAS, SIR, VRANA, MEDO, ZID, ZIMA, L1ETO, NOC, HIT, MIT, MIS, PET, GLAVA, D1ECA.
Podvuci rijeci koje se izgovaraju DUGO:
MAZA, DAN, SAN, KRAJ, PRAVDA, TIM, TIH, MACA, RUKA, SUNCE, JAD, RAD, PAD.
S
AKCENT (vjebe u izgovaranju dugih
i kratkih akcenata)
VIL28ANIL
5

_____________________________________________________________________________________
ve rijeci u bosanskom jeziku imaju svoje individualno znacenje. Pri tome mogu imati samo
jedno znacenje, ili vise znacenja.
1EDNOZNACNE rijeci (sa samo jednim znacenjem) su , naprimjer: sir, klavir, kanap, zob, jesam,
brzo, dva, kazaljka , zimski itd.
VISEZNACNE rijeci (sa vise znacenja) su na primjer: glava, jezik, zub, mozak, zvijezda itd.
Primjeri:
Ucimo bosanski jezik.
Pokazao mi je jezik.
Pocijepao sam jezik na cipeli.
U kojoj recenici je rijec 1EZIK sa osnovnim znacenjem, a u kojim sa prenesenim?
VJEBE:
Koji pojmovi su upotrijebljeni u svom osnovnom znacenju, a
koji u prenesenom?
- kameno srce
- kamena ograda
- gluha soba
- gluha osoba
- gluha noc
Napisi bar dvije recenice u kojima ce imenica GLAVA biti upotrijebljena u prenesenom
znacenju.
a)___________________________________________________________________
b) ___________________________________________________________________
S

1EDNOZNACNE I VISEZNACNE
RI1ECI
6

Napisi jednu recenicu u kojoj ce imenica GLAVA biti upotrijebljena u svom osnovnom
znacenju:
________________________________________________________________________
Navedi sto vise znacenja za imenice:
MOZAK _________________________________________________________________
KOLO _________________________________________________________________
7


Komparativ pridjeva se gradi tako to se na pozitiv dodaju nastavci: i, -ji ili iji.
Najvise pridjeva se gradi pomocu nastavka iji: stariji, mudriji, vjetiji, hrabriji...
Kod pridjeva koji imaju nastavak ji dolazi do promjene nekih glasova: tanji, bri, mladi,
kraci...
Nastavak i imaju samo tri pridjeva: lahk, mehk i lijep = laki, meki i ljepi.
Zapamti komparative slijedecih pridjeva:
DOBAR BOLJI VELIKI VECI
ZAO GORI MALI - MANJI
Superlativ pridjeva se gradi tako to se NAJ - doda na komparativ.
NAJ + KOMPARATIV = SUPERLATIV
naj + sladi najsladi
VAZNO: Pridjevi koji pocinju suglasnikom j u superlativu se pisu sa dva j.
Naprimjer: najjaci, najjuzniji, najjednostavniji...
GRADEN1E KOMPARATIVA
GRADEN1E SUPERLATIVA
8


Kada pridjevi oznacavaju osobinu nepoznatog, neodredenog predmeta ili bica ,
onda kazemo da je to NEODREDENI VID PRID1EVA. Naprimjer: cist kaput, mlad
covjek, sijed ucitelj. Za neodredeni vid postavljamo pitanje: KAKAV?
Kupit cu plav sesir. (Kakav sesir cu kupiti?)
Kada pridjevi oznacavaju osobinu nekog poznatog, odredenog predmeta ili bica, onda je to
ODREDENI VID. Evo kako glase prethodni pridjevi kada im promjenimo vid: cisti kaput,
mladi covjek, sijedi ucitelj. Za odredeni vid postavljamo pitanje: KO1I.
Kupit cu onaj plavi sesir. (Koji sesir cu kupiti?)
Odredi koju slubu vre pridjevi u sljedecim recenicama.
1. Moj brat je visok.
2. Ulicom prode visok mladic.
3. Haljina je nova.
4. Obuci novu haljinu.
Primjecujes da je u prvoj recenici pridjev visok u slubi imenskog predikata, a u drugoj
recenici u sluzbi atributa.
Pridjev u recenici moze imati ulogu atributa ili imenskog
predikata.
ODREDENI I NEODREDENI OBLICI PRID1EVA
ULOGA PRID1EVA U RECENICI
9

Pisanje pridjeva izvedenih od vlastitih imenica
Navest cemo nekoliko recenica iz kojih su izostavljeni pridjevi. Na oznacena mjesta upisi
odgovarajuce pridjeve koji su postali od vlastitih imenica u zagradama.
1. Mehmed voli da slua _______________ muziku.
(Sarajevo)
2. Najljepi je _______________ sir.
(Sjenica)
3. Na raznim takmicenjima bili su uspjesni _________________sportisti.
(Novi Pazar)
4. Cesto prolazim pored ______________ kuce. (1usuf)
5. Upoznao sam _________________ sestru.
(Suada)
6. Najzanimljiviji je __________________ zadatak.
(Milo)
Provjeri sa nastavnikom da li si pravilno napisao pridjeve.
Pridjevi izvedeni od vlastitih imenica koji se zavravaju nastavcima: -ski, -ki i -cki
pisu se malim pocetnim slovom: sarajevski, sjenicki, novovaroski...
Ako su pridjevi izvedeni od vlastitih imenica nastavcima: - ov, -ev i in piu se
velikim slovom: Demirov, Miloev, Zinetin...
PRAVOPISNA VJEBA
10


_____________________________________________________________________________________
abe u potrazi za vodom
Dvije abe krenule su u potragu za novim domom, poto
je njihova bara presuila. Nale su jedan bunar, a prva je
zaba predlozila da uskoce u nj bez razmisljanja. Druga je
uzvratila: "A sto ako i ova voda presusi, kako cemo izaci?"
(Ezop)
Sigurno znas sta su basne. To su price u kojima zivotinje posjeduju osobine ljudi i koje
sadre pouku.
Koju pouku sadri ova basna?
Nista ne treba ciniti lakoumno i brzopleto.
Odredi vrstu istaknutih rijeci u tekstu. Kada ih upotrebljavamo? Mogu li brojevi stajati
sami?
Naravno da ne mogu. Oni su uvijek vezani uz druge rijeci.
Pogledajmo sada ta nam pokazuju brojevi.
Dva covjeka stoje pred kucom.
Anida imajedanaest godina.
Kao to vidimo, ovdje brojevi stoje uz imenice i govore nam koliko ima onoga sto znace te
imenice.
Brojevi su nesamostalne rijeci koje oznacavaju koliko je necega na broju (osnovni), koje
je nesto po redu (redni) i koliko je necega u zbiru (zbirni).
_______

BROJEVI
11

Brojevi mogubiti:
glavni (osnovni),
redni i
zbirni.
Osnovni brojevi pokazuju koliko ima bica, predmeta ili nekih pojmova.
Omer ima dvije sestre i tri brata.
U mom odjeljenju ima trideset ucenika.
Hasan je posadio jednu trenju.
Osnovni broj jedan ima posebne oblike za muki, enski i srednji rod:
jedan sin, jedna kcerka, jedno unuce.
Broj dva nema oblik za srednji rod:
dva sina, dvije kcerke, dva unuceta.
Ostali brojevi imaju jedan oblik za sve rodove:
cetiri sina, cetiri kcerke, jedanaest momaka, jedanaest unuka.
Pogledajmo kako se osnovni brojevi mijenjaju po padeima.
Upoznao sam jednu djevojku.
Poklonio sam cvijece dvjema djevojkama.
OSNOVNI BROJEVI
PROMJENA OSNOVNIH BROJEVA
12


Iz ovih primjera vidimo da se brojevi jedan i dva mijenjaju po padeima. Po padeima se
mijenjaju i brojevi tri i cetiri.
Zapamti: Osnovni brojevi od pet pa nadalje su nepromjenljive rijeci.
Mijenjaj broj jedan po padeima.
Zapazit ces da se on mijenja kao pridjev.
Broj dva, tri i cetiri imaju sljedecu promjenu:
Nominativ: dva dvije tri cetiri
Genitiv: dvaju dviju triju cetiriju
Dativ: dvama dvjema trima cetirima
Akuzativ: dva dvije tri cetiri
Vokativ: dva dvije tri cetiri
Instrumental: dvama dvjema trima cetirima
Lokativ: dvama dvjema trima cetirima
Pogledaj ovu fotografiju! To su moji kolski drugovi. Prvi s lijeva je Moamer, drugi
Hamza, a treci Mirza. Cetvrta je Lejla, a pored nje je Selma. Kraj njih sjedi Ahmed. Ovaj ovdje
posljednji, sedmi, to sam ja. Ovu IotograIiju gledam vec deseti put i opet mi je interesantna.
Sta oznacavaju istaknute rijeci?
Kako se zovu? Sta mislis zbog cega?
Istaknute rijeci su REDNI brojevi.
Redni brojevi oznacavaju koje je neko bice ili predmet po redu.
REDNI BROJEVI
13

Amela Terzic je prva stigla na cilj.
Stanujem na devetomspratu.
Redni brojevi imaju oblike za sva tri roda: treci sin, treca kcerka, trece unuce i
mijenjaju se po padeima kao i pridjevi.
Naprimjer:
Nominativ: prvi prva prvo prvi prve prva
Genitiv: prvog(a) prve prvog prvih prvih prvih
Dativ: prvom prvoj prvom prvim(a) prvim(a) prvim(a)
Akuzativ: prvi prvu prvo prve prve prve
Vokativ: prvi prva prvo prvi prve prva
Instrumental: prvim prvom prvim prvim(a) prvim(a) prvim(a)
Lokativ: prvom prvoj prvom prvim(a) prvim(a) prvim(a)
ZAPAMTI:
Ako se redni brojevi pisu arapskim ciframa, obavezno se poslije njih pise tacka ali samo
poslije njih.
Skolska godina pocinje 1. septembra.
Moja sestra je rodena 13. VII 2008. godine.
Tacku ne pisemo iza osnovnog broja.
Zimski raspust traje 20 dana.
14


Na livadi je bilo osmoro jagnjadi.
Moj komija ima petoro djece.
ZBIRNI brojevi oznacavju skup osoba muskog i zenskog pola ili skup mladih bica
(oznacen zbirnom imenicom).
Zbirni brojevi se gotovo uvijek javljaju u oblicima dvoje, troje, cetvoro, devetoro...ovo su
oblici za nominativ, akuzativ i vokativ.
Od brojeva moemo praviti BROJNE IMENICE.
Naprimjer:
Dva covjeka su stigla kuci.
Dvojica su stigla kuci.
Ovdje smo od broja dva napravili brojnu imenicu dvojica.
Brojnim imenicama oznacavamo skup osoba muskog pola. To su samostalne rijeci i.
mijenjaju se po padeima.
Dopuni brojne imenice koje nedostaju:
dva - dvojica
cetiri - ___________
sedam - ___________
ZBIRNI BROJEVI
BROJNE IMENICE
15

petnaest - _____________
osamnaest - _____________
Stotina, hiljada, milion i milijarda su po funkciji brojevi, a po gramatickim osobinama su
imenice. Mijenjaju se po padeima kao imenice: hiljada, hiljade, hiljadi, hiljadu,
hiljadom,hiljadi.
Pravopisna vjeba:
Pisanje brojeva
1.Napisi slijedece brojeve:
11 jedanaest
12 - ______________
16 - ______________
19 - _____________
Brojevi od jedanaest do devetnaest piu se sastavljeno.
30 trideset
5oo - ____________
40 - ______________
600 - ______________
Desetice i stotine piu se rastavljeno.
Viseclani brojevi (sastoje se od vise rijeci) pisu se odvojeno.
21 dvadeset jedan
75 - __________________________
123 - __________________________
1234 - _________________________
16

2. Napisi datum svog rodenja. Provjeri sa nastavnikom da li si pravilno napisao.
________________________
3. Precrtaj pogreno napisane brojeve:
stodevet, sedamnes, esnaest, devedeset dva, eststo, dvadesetprvi.
4. Napisi slijedece brojeve pravilno:
X - _________________
28 - _________________
123. - ________________
55 - __________________
II - ____________________
17

_______________________________________________________________
rocitaj sljedeci tekst i podvuci rijeci koje kazuju da neko vrsi neku
radnju:
Komsija Sead kopa bascu, a njegova ena plijevi lijehe. Amir stoji i
ceka da oni zavrse posao. Napolju grmi i sijeva.
Rijeci: kopa, plijevi, stoji, ceka, zavre, grmi, sijeva pokazuju da se neto
deava. To su glagoli. Glagoli mogu oznacavati radnju, stanje i zbivanje.
Glagoli iz prve recenice oznacavaju da neko vrsi neku radnju, tj. Komija kopa, a ena plijevi.
U drugoj recenici su dva glagola koji kazuju da se neko nalazi u nekom stanju: stoji i ceka .
U trecoj recenici glagoli oznacavaju neko zbivanje u prirodi: grmi i sijeva.
Da li glagoli mogu imati potpuno znacenje ako nisu povezani sa imenicom, odnosno sa pojmom
kojem pripisujemo radnju? Ne mogu. Zbog toga su glagoli NESAMOSTALNE rijeci .
Mogu li glagoli mijenjati svoj oblik zavisno od toga koje lice vri radnju, ili od vremena i nacina
vrsenja radnje? Mogu. Na primjer: ja pjevam, ti pjevas; ja sam pjevao, ti si pjevao. To znaci da
su glagoli PROMJENLJIVE rijeci.
Da zakljucimo:
P

GLAGOLI
GLAGOLI su PROM1ENL1IVE, ali NESAMOSTALNE rijeci koje oznacavaju RADN1U,
STANJE i ZBIVANJE. Mijenjaju se po LICIMA i VREMENIMA. Takva promjena se
naziva KONJUGACIJA.
18

KOPATI, GRMJETI, SMRKAVATI SE, LEATI, SJEDETI, SIJEDITI, ZALJEVATI,
SVITATI, PISATI.
Iz sljedeceg niza razvrstaj glagole na one koje oznacavaju:
a) radnju: _________________________________________________
b) stanje: _________________________________________________
c) zbivanje: ________________________________________________
VIL28ANIL
19

_____________________________________________________________________________________
sim sto razlikuju LICE, ROD, BRO1, VRI1EME i NACIN, glagoli imaju jo
neke gramaticke osobine (svojstva). TO su GLAGOLSKI VID i
GLAGOLSKI ROD.
Obratite panju na sljedeci dijalog:
, Uciteljice, ja sam, zaista, ucila.
Vidim, Emina, ali nisi naucila.
Da li je radnja oznacena oblikom glagola UCILA zavrsena, ili moze jos da traje?
( Moze da traje neograniceno.)
Ako kazemo da smo nesto NAUCILI, znaci da je ta radnja zavrsena.
Na osnovu ovih primjera mozemo zakljuciti da postoje:
a) Svreni glagoli ( oznacavaju radnju koja je zavrsena),
b) Nesvreni glagoli (oznacavaju radnju koja traje).
SVRENI glagoli mogu oznacavati :
- Pocetak radnje (zapjevati, zaplesati),
- Kraj radnje (dopisati, doci),
O

GLAGOLSKI VID ( glagoli prema trajanju radnje )
20

- Trenutnu radnju (sjesti, pasti).
NESVRENI glagoli mogu oznacavati da neka radnja dugo traje, bez prekida, i to su
TRA1NI glagoli, a mogu oznacavati i radnju koja se vise puta ponavlja, i to su UCESTALI
glagoli.
- Trajni glagoli: pjevati, uciti, misliti.
- Ucestali glagoli: oblijetati, kruziti, preplivavati.
1. Da biste pravilno odredili VID glagola, najbolje ga je reci u njegovomosnovnom
obliku kao: pisati, raditi, reci, sjeci itd. U suprotnom, moze vas zavarati vrijeme u
kojem je glagol upotrijebljen. Pomislit cete da je glagol u recenici 1A SAM PISAO
DOMACI ZADATAK svrsenog vida jer se radnja desavala u proslosti. Ali, kada ga
pretvorite u osnovni oblik glagola PISATI, vidjet cete da je to glagol nesvrsenog
vida jer radnja moe da traje due vrijeme.
2. Kao smjernica za prepoznavanje glagolskog vida moze vam posluziti i skup rijeci
DVA DANA.
Na primjer: Moe li neto RADITI dva dana? A moe li ZAPJEVATI dva dana?
ta vam djeluje prirodnije? Ako ovaj skup djeluje prirodno, logicno , onda su u
pitanju glagoli nesvrenog vida.
3. U bosanskom jeziku postoje i glagoli koji mogu biti i svreni i nesvreni, To su tzv.
4. DVOVIDSKI glagoli kao: telefonirati, jesti, rucati, vezati i dr.
1. Razvrstaj sljedece glagole prema trajanju radnje: MISLITI,
DOCI, KOPATI, SISATI, PRESIPATI, OPLESTI,
RASPORITI, ZAPLAKATI, DOVUCI SE, DOVLACITI SE.
VANO!
VJEBANJE
21

b) svreni glagoli:________________________________________________
c) nesvreni glagoli: ______________________________________________
1. Prema glagolima nesvrenog vida dopii glagole svrenog vida:
a) misliti__________________
b) govoriti________________
c) kuhati__________________
d) plesti___________________
e) namigivati________________
2. Povei glagole sa datom osobinom:
- mrznuti SVRENI
- zamrznuti
- presvlaciti
- obuci
- cistiti NESVRSENI
- oribati
22

GLAGOLSKI ROD ( glagoli po prelaznosti radnje )
__________________________________________________________________
odvuci glagole u sljedecim primjerima: Samir lezi na kaucu.
a) Zidar zida kucu.
b) Meliha se dotjeruje.
c) Majka sprema rucak.
Uz koje glagole stoji imenica u akuzativu bez prijedloga? Koju slubu ima ta imenica?
Izdvojit cemo te primjere:
Djevojcica je dobila nagradu. (Koga? ta?)
(subjekat) ( predikat) ( objekat)
Majka sprema rucak.
Ako uz glagole moe da stoji pravi objekat ( u akuzativu bez prijedloga ), onda su ti glagoli
prema glagolskom rodu PRI1ELAZNI. To znaci da radnja prelazi sa subjekta na objekat,
tj. objekat trpi radnju.
Da li uz glagol LEI (primjer pod a) moe da stoji pravi objekat? Provjerite.
Mozemo li reci : Samir lezi kauc.
( Naravno da NE. Glagol LEZATI oznacava stanje u kome se neko nalazi, ne
podrazumijeva objekat uza se, pa su to NEPRIJELAZNI glagoli.
Pogledajmo treci primjer: Meliha se dotjeruje.
KO vri radnju? Ko trpi radnju?
Meliha je ovdje istovremeno i subjekat i objekat jer sama na sebi vri radnju. Osnovni
pokazatelj za to je povratna zamjenica SE. To su tzv. POVRATNI glagoli. Oni mogu biti:
P
GLAGOLSKI ROD ( glagoli po prelaznosti radnje )
GLAGOLSKI ROD ( glagoli prema predmetu radnje )
23

a) pravi povratni ( kazuju da subjekat sam na sebi vri radnju, a povratna zamjenica se
moze naci i u duzemobliku SEBE). Koga Meliha dotjeruje? SEBE.
b) nepravi povratni ( kazuju stanje u kome se neko ili neto nalazi, a povratna zamjenica se
moze naci samo u kracem obliku SE: smijati se, nadati se, pribojavati se itd.)
v) uzajamno - povratni ( za izvrenje radnje potrebna su najmanje dva subjekta, a
povratna zamjenica se moze naci samo u kracem obliku SE: tuci se, ljubiti se, grudvati se,
grliti se itd.
1. KUPATI SE, MISLITI, ZAMILJATI, UGRIJATI, MRZETI, VOLJETI,
UDARATI SE, STO1ATI, CEKATI, CRVENETI SE, JESTI, ZVATI, SPAVATI,
SVADJATI SE, SANJATI.
Razvrstaj glagole iz niza na:
a) prijelazne ____________________________________________________
b) neprijelazne __________________________________________________
c) povratne ____________________________________________________
2. Dodavanjem kraceg oblika povratne zamjenice SE, sljedece glagole pretvori u
povratne i precizno im odredi vrstu:
( povratni glagol ) ( vrsta povratnog glagola )
a) ljubiti _________________ _______________________
b) kupati _________________ _______________________
c) truditi _________________ _______________________
d) ljutiti __________________ _______________________
VJEBANJE
24

e) voljeti _________________ _______________________
f) obuci __________________ _______________________
25

__________________________________________________________________
lagolski oblici sluze da odrede vrijeme ili nacin vrsenja
radnje.
Po sastavu glagolski oblici se dijele na :
a) proste (sastoji se samo iz glagola koji se mijenja) i
b) sloene (sastoji se iz glagola koji se mijenja i pomocnog glagola).
Po drugoj podjeli glagoli se dijele na:
a) licne (zna se lice koje vri radnju) i
b) nelicne (ne zna se lice koje vri radnju).
Po obliku glagolski oblici se dijele na :
a) potvrdne i
b) odricne
G
GLAGOLSKI OBLICI
26

______________________________________________________________________________
bratite paznju na podvucene glagole u tekstu:
Malia se stade misliti , misli, misli se da od sad pocne tuci zmiju, moe biti da
ce ona izbljuvati jelena, pa i njega prodrijeti .
Da li iz ovih primjera moemo da vidimo ko vri radnju, kada se radnja
vrsi, ili nacin na koji se radnja vrsi?
Ovakvim oblikom glagola se samo imenuje glagolska radnja, a sve drugo
je neodredeno. Za iskazivanje ovakvih radnji koristimo glagolski oblik koji se zove
INFINITIV ili NEODREDJENI GLAGOLSKI OBLIK. Cesto kazemo da je infinitiv
osnovni oblik glagola.
Poto se INFINITIV sastoji iz samo jednog glagola, on je PROST glagolski oblik. Kod
infinitiva nije odredeno lice koje radnju vrsi, pa je on i NELICAN glagolski oblik.
Oblici INFINITIVA se uvijek zavravaju na - ti, ili - ci ( pjevati, sjeci, naci, reci, kopati ).
To su nastavci za oblik infinitiva.
INFINITIV sluzi za gradenje slozenih glagolskih oblika ( 1a cu govoriti istinu. Ti ces doci
na sastanak).
O

INFINITIV ( neodredeni glagolski oblik )
27

1. Podvuci glagole u infinitivu:
- Nije lahko voljeti nekoga ko ti nanosi bol.
- Bolje je reci istinu, nego lagati.
- Bolje je umjeti, nego imati.
- Misliti je jedno, a raditi drugo.
2. Navedene glagole stavi u oblik infinitiva:
- sjedi _________________
- sadim _________________
- smijemo se _________________
- pecem _________________
- uce _________________
- pleete _________________
- sjednem _________________
VJEBANJE
28

______________________________________________________________________________
ec smo rekli da se neki glagoli u infinitivu zavrsavaju na ti, a
neki na - ci. Kada odbijemo te nastavke ostaje INFINITIVNA
OSNOVA koja sluzi za gradenje nekih glagolskih oblika.
INFINITIVNA OSNOVA se dobija na sljedece nacine:
a) Ako se ispred nastavka ti nade samoglasnik, infinitivnu
osnovu dobijamo jednostavno odbijanjem tog nastavka.
Primjer: PJEVATI PJEVA ( infinitivna osnova )
b) Ako se ispred nastavka ti u infinitivu nade suglasnik, infinitivna osnova se dobija
tako to taj glagol kaemo u obliku koji se u prvom licu jednine zavrava na oh, pa
odbijemo taj nastavak:
Primjer:PLESTI PLETOH PLET ( infinitivna osnova ),
JESTI - JEDOH JED ( infinitivna osnova )
Ovo pravilo vai i za glagole koji se u infinitivu zavravaju na ci.
Primjer: RECI REKOH REK ( infinitivna osnova )
PECI PEKOH PEK ( infinitivna osnova )
1. Odredi infinitivnu osnovu sljedecih glagola:
- gristi ________________
- kopati ________________
- pasti ________________
V
VJEBANJE

INFINITIVNA OSNOVA
29

- doci ________________
- zamiljati ________________
- naci ________________
- ici ________________
- leati ________________
- prijeci ________________
2. , Ali i ona potraja samo jedan dan i prode, jer pred noc cvijece potonu, i labudovi
odletjese s jezera, ne plavi, vec opet bijeli, kakvi su i doletjeli ~.
( Vodeni cvjetovi, Ahmet Hromad:ic )
Iz teksta izdvoj glagole koji se u infinitivu zavravaju na:
a) -ti : _____________________________________________
b) - ci : _____________________________________________
30

______________________________________________________________________________
ronadi glagole u tekstu:
, U camcu sjedi otac i upravlja teskim veslom da camac ne udari, ili da
se ne nasuce na sljunkoviti plicak. Iz Broda vucemo sanduke piva za
dubocku gostionicu ~.
( Ladjarski put, Alija H. Dubocanin )
Kada se vrsi radnja oznacena glagolima? Zna li se lice koje vrsi radnju?
Prezent se gradi od PREZENTSKE OSNOVE i NASTAVAKA ZA OBLIK PREZENTA:
( - m, - , - %; - mo, - te, - e ( - u, - ju )).
P

PREZENT ( sadanje vrijeme )
Glagolski oblik koji oznacava sadasnju radnju, tj. radnju koja se vrsi u trenutku govora ,
naziva se PPREZENT ( sadanje vrijeme). Poto se zna ko vri radnju, prezent je
LICAN glagolski oblik, a posto je radnja iskazana jednim glagolom, on je i PROST
glagolski oblik.
JEDNINA
Ia uci - M
1I uc| -
Cn ( ona, ono ) uc| -
MNOINA
Mi uci - MO
V| uc| - TE
Cn| ( one, ona ) uc - E
31

+ =
prezentska osnova nastavak za oblik prezenta prezent
PREZENTSKA OSNOVA se dobija kada se od 1. lica mnoine prezenta odbije nastavak
mo
(pjeva mo, sjedi mo, kopa mo). Kod nekih glagola se od prezentske osnove odbije
krajnji samoglasnik pa nastaje OKRNJENA prezentska osnova na koju se dodaju nastavci
za oblik: misli daje misli; i se odbije i tako nastaje okrnjena prezentska osnova misl -.
Promjenom vecine glagola, primjetit cete da se skoro svi glagolo (osim HT1ETI i MOCI ) u
prezentu, u 1. licu jednine zavravaju na -m. Ova dva glagola se u prezentu zavravaju na
u, a glagol MOCI ima jos nastavak -u i u 3. licu mnoine (oni mogu ).
1. Razlikuj prezente svrenih i nesvrenih glagola. Kako oni glase u 1. licu jednine:
- sjedeti _______________________
- sjesti _______________________
- pasti _______________________
- padati _______________________
- leci _______________________
- leati _______________________
2. Napii 3. lice mnozine prezenta sljedecih glagola:
- peci ________________
- sjeci ________________
UCI UCI1L MO
VJEBANJE
32

- vuci ________________
- teci ________________
U bosanskom jeziku postoje tri pomocna glagola: JESAM, HTJETI I BITI.
Potvrdni i odricni oblici ovih glagola u prezentu glase:
M
POMOCNI GLAGOLI
U PREZENTU
ILSAM
HTJETI
M
Ja jesam ( sam ) - nisam
Ti jesi ( si ) - nisi
On ( ona, ono ) jeste ( je ) - nije
Mi jesmo ( smo ) - nismo
Vi jeste ( ste ) - niste
Oni ( one, ona ) jesu ( su ) nisu
Ja hocu ( cu ) necu
1| hoces ( ces ) neces
Cn ( ona, ono) hoce ( ce ) nece
M| hocemo ( cemo ) necemo
V| hocete ( cete ) necete
Cn| ( one, ona ) hoce ( ce ) - nece
Ja budem ne budem Mi budemo ne budemo
1| budes ne budes Vi budete ne budete
On ( ona, ono ) bude ne bude Oni ( one, ona) budu ne budu
8I1I
33

Kraci oblici prezenta pomocnog glagola 1ESAM ( oblici u zagradi ) nenaglaseni su ili kraci
oblici pomocnog glagola i sluze za gradenje nekih sloenih glagolskih oblika (perfekta).
Kraci oblici prezenta pomocnog glagola HT1ETI sluze za gradenje futura I, a pomocni
glagol BITI sluzi za gradenje futura II.
Pomocni glagol 1ESAM nema oblike infinitiva. Pomocni glagol BITI nema nenaglasene
(krace) oblike.
VANO !
34

______________________________________________________________________________
Sinoc je grmjelo i sijevalo.
Danas se igralo i pjevalo.
Da li se u ovim primjerima zna ko je i kada vrio radnju?
Istaknuti glagolski oblici se nalaze u obliku koji se naziva
RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV.
Na osnovu ovih primjera mozemo da zakljucimo da je radni glagolski pridjev PROST i
NELICAN glagolski oblik.
Da objasnimo sta znace rijeci u njegovom nazivu:
RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV se gradi od INFINITIVNE OSNOVE i NASTAVAKA
ZA RODOVE.
Nastavci za rodove su : - o , - la, - lo ; - li, - le, - la.
RADNI - to je subjekat aktivan
PRIDJEV ima tri roda kao i pridjevi
GLAGOLSKI to ima oblik glagola
RADNI GLAGOLSKI PRIDJEV
35

Kod nekih glagola se u mukom rodu jednine ispred nastavka -o pie -a.
Primjer: pisAO (a ne piso)
tresAO (a ne treso)
RADNI GLAGOLSKI PRID1EV sluzi za gradenje nekih slozenih glagolskih oblika ( na
primjer, perfekta, a i nekih drugih, o cemu ces uciti u starijim razredima ).
srednji rod: c|ta -lo
MnoI|na Jednina
musk| rod: c|ta - li
Iensk| rod: c|ta - le
srednji rod: c|ta - la
Iensk| rod: c|ta - la
musk| rod: c|ta - o
36

______________________________________________________________________________
ronadji predikate u tekstu:
Kad je orao rasipao je oko sebe zemlju, pa je ona pristala i otvarala dubocke
prolaze krupnom oracu. Kad je kosio, bacao je visoko otkose i oblaci trave su letjeli
oko njega kao nemirni slapovi, pa se ravnomjerno slagali iza njegovih ledja
( Tri lica mog oca, Rizo Dzafic )
Moemo li da odredimo vrijeme vrenja ovih radnji? Zna li se ko vri radnju?
JE + ORAO = JE ORAO
kraci oblik prezenta + radni glagolski pridjev perfekat
pomocnog gl. 1ESAM (m.r.) (3.lice jednine, m.r.)
(3.lice jednine)
Obratite paznju na sljedeci primjer iz teksta: SE SLAGALI
P

PERFEKAT ( prolo vrijeme )
G|ago|sk| ob||k ko[| s|uI| za |skaz|van[e pros||h radn[| zove se LkILkA1. erfekat [e SLC2LN |
LICAN g|ago|sk| ob||k. LICAN [e zato sto se zna ko radn[u vrs|, a SLC2LN, [er se grad| od krac|h
ob||ka prezenta pomocnog g|ago|a jesam ( sam, si , je ; smo, ste, su ) | radnog g|ago|skog
pr|d[eva g|ago|a ko[| se m|[en[a.
37

To je PERFEKAT, ali njemu nedostaje pomocni glagol 1ESAM ( izostavljen je, ali se
podrazumijeva ), pa se on zove KRNJI PERFEKAT.
PANJA!
Krnji perfekat treba razlikovati od radnog glagolskog pridjeva. Krnji perfekat, iako mu
nedostaje jedan dio, lican je glagolski oblik, tj. zna se ko vrsi radnju, a radni glagolski
pridjev je nelican glagolski oblik ( ne zna se ko radnju vrsi ).
1. Pronadji oblike perfekta u tekstu i odredi rod i broj glagola:
Zaustavili smo se u hladu vrbe nadnesene nad toplu Savu. Otac je razmotao
novinsku hartiju i zamirisao je bijeli hljeb Otac me je gledao s nadom. A ja sam
osjetio da mi kroz tanke kosti struji voda.
( Ladjarski put, Alija H. Duboanin )
2. Sljedece glagole napisi u zadatim oblicima perfekta:
- pjevati ( 1. lice jednine ) _______________________
- mirisati ( 2. lice mnoine ) ______________________
- kupovati ( 3. lice mnoine ) _______________________
- jesti ( 2. lice jednine ) _______________________
3. Glagole u prezentu pretvori u perfekat:
- sjedim ____________________
- radimo ____________________
- vucem ____________________
VJEBANJE
38

__________________________________________________________________
rocitajte pjesmu Izeta Sarajlica , Neka nam oproste trave ~.
Trave ce nas moliti da ih darujemo njenim sonetima.
Trave ce nas moliti da ih darujemo njenim sonetima.
Mi cemo ih gaziti zakasneli i gorki i pjevacemo im
O nepovratnim odlascima, o uskracenim uspomenama.
I molicemo trave da nam oproste za mnoge rijeci,
Za mnoge gorke rijeci,koje necemo znati precutati.
Obratite paznju na podvucene glagole. Da li su radnje iskazane ovim glagolima izvrsene ,
ili tek treba da se izvrse? Koja je vremenska odrednica ovih radnji ? ( Buducnost ).
PROST FUTUR I ( primjeri iz pjesme ) : pjevacemo, molicemo.
PROST futur I se gradi tako sto se na infinitivnu osnovu dodaju kraci oblici prezenta
pomocnog glagola HT1ETI i uvijek se pisu spojeno.
P

FUTUR I ( buduce vrijeme )
Glagolski oblik kojim kazujemo da ce se radnja vrsiti ili izvrsiti u buducnosti naziva se
FUTUR I. Futur I je LICAN glagolski oblik. Moze da bude i PROST i SLOZEN glagolski
oblik.
39

Primjer:
PJEVA + CEMO = P1EVACEMO
Infinitivna + kraci oblik prezenta futur I
osnova pomocnog glahola htjeti ( prost gl. oblik )
U bosanskom jeziku se preporucuje upotreba rastavljenog (KRN1EG) FUTURA I : PAST CES, NOSIT
CEMO, UCIT CE, PRIM1ETIT CE, KUPIT CU...
SLOZENI FUTUR I ( primjeri iz pjesme ): ce moliti, cemo gaziti, necemo znati.
SLOZENI FUTUR I se gradi od infinitiva i kracih oblika prezenta pomocnog glagola
HTJETI i uvijek se piu ODVOJENO.
CE + MOLITI = CE MOLITI
kraci oblik prezenta + infinitiv futur I
pomocnog glagola htjeti ( slozeni gl. oblik )
Glagoli koji se u infinitivu zavravaju na ci mogu imati samo oblike slozenog futura I.
Primjer: naci cu (cu naci), sjeci cemo (cemo sjeci). Piu se uvijek odvojeno.
1. Podvuci pravilno napisane oblike futura I :
Reci cu, ces moliti, moli ces, recices, ce kupiti, spava ce, moli cu, cete doci.
2. Date oblike prezenta pretvori u FUTUR I:
VJEBANJE
40

- pricamo ______________________
- vuces ______________________
- smijete se ____________________
- jede ____________________
- nosi ____________________
41


Mejra je odlicna ucenica. Ona brzo i lahko uci. Veoma rano ustaje kako bi na vrijeme
stigla u skolu. Poslije casova brzo se vrati kuci da pomogne majci oko rucka. 1ucer je
ucestvovala na kolskoj priredbi. Pored toga, ona uporno i redovno trenira atletiku. Na
takmicenjima cesto postize zapazene rezultate. Ova skromna i dopadljiva djevojcica veoma je
omiljena u drutvu.
Odgovori na sljedeca pitanja. Odgovori treba da budu odgovarajuce rijeci iz teksta.
Kako Mejra uci? _____________________
Kad Mejra ustaje? ___________________
Kako Mejra trenira atletiku? ________________
Koliko postize rezultate na takmicenjima? ____________
Kad je ucestvovala na skolskoj priredbi? ______________
Rijeci koje su oznacene u tekstu nazivaju se prilozi.
Prilozi su nepromjenljive rijeci koje odreduju glagolsku radnju po vremenu, mjestu,
nacinu, kolicini ili uzroku. U recenici imaju sluzbu priloskih odredbi.

NEPROM1ENL1IVE RI1ECI
PRILOZI
42

Prema tome kako odreduju glagolsku radnju, prilozi se dijele u vie grupa:
Vrsta priloga Upitni prilozi Primjeri
Prilozi za vrijeme Kad(a)? danas, jucer, ujutru, veceras, ljetos,
zimus, odmah, tada, sinoc...
Prilozi za mjesto Gdje? gore, lijevo, desno, naprijed, nazad,
blizu, daleko, ovdje, tu, svuda...
Prilozi za nacin Kako? lijepo, hrabro, krisom, ovako, nekako,
brzo, uporno, njeno, dobro...
Prilozi za kolicinu Koliko? malo, mnogo, dosta, puno, dovoljno,
potpuno, previe, ovoliko, toliko...
Prilozi za uzrok Zato? zato, stoga...
Razlikuj prilog od pridjeva
Lijepa djevojka lijepo pjeva.
pridjev imenica prilog glagol
Kakva je djevojka? Kako se vri radnja?
Pojedini prilozi se upotrebljavaju uz imenice, pridjeve i druge priloge i tada vecinom
odreduju kolicinu i kvalitet. Naprimjer, uz imenice: mnogo knjiga, dosta novca, malo vremena;
uz pridjeve: vrlo dobar (uspjeh), veoma vrijedna (domacica); uz priloge: dosta dugo (traje), jo
malo (pricekaj).
43

Odredi u sljedecim recenicama koje su od isto napisanih rijeci pridjevi, a koje prilozi. Svaku
svoju tvrdnju obrazloi.
Nije vano da li je lijepo pero, vec da lijepo pie.
Brzo mace brzo trci.
Paljivo dijete paljivo slua.
Dobro doao u dobro drutvo!
Obrati panju i na ovo:
Neki prilozi nisu sasvim nepromjenljivi, jer imaju komparaciju (lahko, lijepo, dobro, daleko,
kasno, blizu, malo...).
Amina lijepo crta, jo ljepe pjeva, a najljepe igra.
Mislim da matematiku znam dobro,historiju bolje, a biologiju najbolje.
Obrati paznju na istaknute rijeci u sljedecem tekstu.
Iza kuce je bila jedna stara tresnja. Na toj trenji bi se klatili crveni plodovi i mamili nas, djecu.
Pod tresnjom su se odmarali ukucani na drvenim klupama postavljenim radi okupljanja u
vrelim ljetnim danima. Trenja je bila prava blagodet za ukucane. I danas se sa ceznjom sjecam
tih dana i razmiljam o trenji.
U prvoj recenici rijec iza kazuje odnos (polozaj) kuce i tresnje. U drugoj recenici rijec na
pokazuje odnos (poloaj) trenje i plodova.
VJEBANJE
PRIJEDLOZI
44


Istaknute rijeci u prethodnom tekstu jesu prijedlozi.
Prijedlozi su nepromjenljive rijeci koje pokazuju razlicite odnose medu rijecima
u recenici. Obicno stoje ispred imenica i imenickih zamjenica i uticu na njihov
oblik.
Padei i prijedlozi koji se slau sa njima:
Genitiv od, do, iz, ispod, iza, zbog...
Dativ ka, prema
Akuzativ u, na, o, pred, za, medu, kroz, uz, niz...
Instrumental sa, nad, pod, pred, medu...
Lokativ na, u, o, po, pri.
Bili starac i starica i imali unuku. Krenule njene drugarice u umu po jagode i pozvale je
da ide s njima. Starci nisu dugo na to pristali, ali poslije mnogih molbi popustie, te joj
zaprijetie da ne zaostaje za drugaricama. Iduci po sumi i skupljajuci jagode od drveta do drveta,
ona zastade, pa se izgubi. Drugarice su je dozivale i dozivale, ali ih ona nije cula...
(BAJ KA)
Kojoj vrsti pripadaju istaknute rijeci?
Za ta slue?
Istaknute rijeci u prethodnom tekstu jesu veznici.
Veznici su nepromjenljive rijeci koje povezuju rijeci i recenice.
Najcesci veznici su: i,pa, te, ni, niti, a, ali, nego, vec, ili, jer, dok, iako, ako, cim, mada, ka
VEZNICI
45

U sljedecim recenicama podvuci nepromjenljive rijeci. Primjetit ces da se njima izrazava
neko osjecanje ili se podrazavaju zvuci iz prirode. Takve rijeci nazivaju se uzvici.
Uh, to sam umoran!
Pst! Nemoj da neko cuje!
Oho, ba je lijepo!
Ura! Pobjedili smo!
Pis, dosadna macko!
Uzvici su nepromjenljive rijeci kojima se iskazuju osjecanja ili se podrazavaju zvukovi
iz prirode.
Kojim uzvicima izrazavamo osjecanja?
Evo nekih: jao, eh, iju, ura, auh, hm...
Uzvici kojima imitiramo zvukove iz prirode: tras, kvrc, pljus, krip, av-av, mijau
kre-kre, kljoc, cmok...
Uzvici za dozivanje i tjeranje (ljudi i ivotinja): hej, halo, mac, pis, i, pi-pi, djiha...
Iza uzvika se obicno pise zapeta ili uzvicnik.
UZVICI
46


Na pitanje: ,Dolazis li na zurku?' , odgovorilo je vise ucenika. Evo njihovih odgovora:
Da, doci cu.
Doci cu, svakako.
Vjerovatno cu doci.
Ta zar me jo pita!?
Pa, eto, elio bih.
J o uvijek ne znam. Moda.
Ne, ne mogu doci.
Ba mi se ide, ali mi roditelji ne daju.
Iz ponudenih odgovora primjecujemo da svaki ucenik ima razlicit stav prema zurci.
Koje rijeci isticu te stavove i raspolozenja? Istaknute su u tekstu.
To su rijecce.
Rijecce su nepromjenljive rijeci koje posebno isticu stavove, gledista i
raspoloenja govornih lica.
Stavovi prema predmetima razgovora mogu biti potvrdni, odricni, upitni i drugi. Oni se izricu
ponekad sa posebnom uvjerljivoscu, a nekad sa sumnjom i pretpostavkom.
U govoru su najcesce sljedece rijecce:
potvrdne: da, svakako, zaista, zbilja, dakako, naravno, nesumnjivo
odricne: ne, niposto
upitne: zar, li, da li
pokazne: evo, eto ene
RI1ECCE
47

za sumnju i pretpostavku: moda, valjda, vjerovatno
za posebno isticanje: bar, pak, ta, ba, ama, jedino, medutim
48

__________________________________________________________________
ta je subjekat u recenici? Sta je predikat?
Koliko se radnji iskazuje ovom recenicom?
Da li je osim subjekta i predikata iskazan jos neki clan recenice?
Vec smo ranije rekli da recenice po sastavu mogu biti PROSTE i SLOZENE.
Ovo je jedna PROSTA recenica. Posto u svom sastavu ima samo subjekat i predikat, ova
recenica je prosta NEPROSIRENA.
Ako ovu recenicu prosirimo nekim dodatnim rijecima, ona ce izgledati ovako:
Mediha uci lekciju.
Mediha subjekat
uci predikat
lekciju pravi objekat .
Koliko predikata ima ova recenica? Sta mozemo da zakljucimo na osnovu toga?
PROSTE recenice mogu biti:
- PROSTE NEPROIRENE ( samo subjekat i predikat )
- PROSTE PROIRENE ( subjekat, predikat i jo neki dodatak )
Mediha uci lekciju.
Mediha uci lekciju.
Mediha uci.
PROSTE I SLOZENE RECENICE
49

NAPOMENA: I recenice sa slozenim glagolskim predikatom su proste po sastavu.
Primjer: Damir smije da dode. ( Damir smije doci.)
Napisi proste recenice po sljedecem modelu:
a) Subjekat + predikat + nepravi objekat
b) Subjekat + predikat + pravi objekat
c) priloka odredba za mjesto + predikat + subjekat
d) predikat + priloka odredba za vrijeme
Pogledajte sljedecu recenicu:
Iz koliko se predikata sastoji ova recenica? Koje to radnje Mediha obavlja ?
Kako nazivamo recenice koje u svom sastavu imaju dva ili vise predikata ?
To su SLOZENE RECENICE.
Da zakljucimo: U jednoj slozenoj recenici ima onoliko prostih, koliko u njoj ima predikata,
tj. licnih glagolskih oblika.
Mediha uci lekciju i slua laganu muziku.
VJEBANJE
50

Podvuci predikate u recenicama i odgovori iz koliko se prostih recenica sastoji svaka
sloena:
- Ptice veselo cvrkucu, potok radosno zubori, a djeca se neumorno igraju na oblinjoj
livadi. _____________
- Ustajem, nervozno etam po sobi, pa opet sjednem i nastavljam da piem. ________
- Djeca rado citaju bajke jer su u njima vile i vilenjaci. _____________
- Redovno idem na casove baleta, sviram klavir, a volim i pjevanje. _______________
VJEBANJE
51

Pravogovor i pravopis bosanskog
jezika

j ik
52




_____________________________________________________________________________________






ezik koji nastaje u narodu, njeguje se u pisanoj i usmjenoj formi i postaje osnova
svih knjievnih djela, naziva se knjievni jezik.
Svaki knjievni jezik ima svoja gramaticka i pravopisna pravila kojih se pripadnici te
jezicke zajednice moraju pridrzavati.
Upotreba knjievnog jezika najizraenija je u knjievnim djelima.
Voda je sva krenula naprijed, zatalasala se - bistra, iroka, i u njoj se zaljuljao crven mjesec, i
kraj njega zvijezde, crvene i one, duboke. Vjetar je duvao kroz travuljine, irok i blag, povijao
in v nvv .ovon, ncvv n]inv ]cvvn ..i]c, i]c, ov :.i]c:von. Zvovcno v o] .ovi, oo i
.vno, i nc[v[o .vno v v.o] no.i i in v.vnv, ono i.o vi]cc [o]c .c I2iniv i i]c
javljalo, ovako u snu, stajalo je i sada sa ipkom u ruci, i prijetilo: ne da ono vodu, do samo
ovako, u snu, da je vidi pod tom travuljinom. Jedan talas, velik, zasukao se pravo od toga
djeteta, ispod ipke njegove, i sav pla., ov :.i]c:vv, .[o.io v.o I2iniv nv .v vv v
ov.i, v o] no.i vno] v.v]inc, i .ovc, nvv [o]on .c ]v]vo ..i]c - bijel.
Bunar, Camil Sijaric
J
ZAVICA1NI GOVOR I
KNJIEVNI TEKST
Svaki jezik je sklon promjenama. Jezik se moe mijenjati u
odredenom vremenu i prostoru.
POJAM KNJIEVNOG JEZIKA
53

Knjievni jezik ima svoju primjenu i u usmjenoj formi, koja u savremenom ivotu postaje
sve vanija. To je upotreba jezika u javnim institucijama (kolama, radiju, televiziji,
pozoritu i na javnim skupovima).
Standardni jezik je osnova komunikacije. On se uvijek pridrava pravila koja se odnose
na izgovor rijeci, pravila o pisanju, pravopisna pravila i dr.
Jezik u knjievnim djelima se ne mora pridravati norme. Pisci imaju pravo da odstupaju
od jezickih pravila, kako bi njihova djela bila sto kreativnija.
Da bi jedan jezik bio standardni, on mora imati svoju gramatiku, pravopis i rjecnik.
Pored standardnog i knjievnog jezika postoji i razgovorni jezik.
To je jezik kojim se covjek sluzi u svakodnevnom zivotu za sporazumijevanje sa drugim
ljudima. To je govor koji se cuje na ulici, u prodavnici, restoranu. On se govori u svim
situacijama i osnovna mu je funkcija sporazumijevanje medu ljudima.

KNJIEVNI I
STANDARDNI JEZIK
54





____________________________________________________________________________________


Zavicajni govor je dio razgovornog jezika koji pripada jednoj uzoj skupini ljudi i
karakteristican je za odredeno podneblje. Zavicajni govor je lokalnog karaktera, tako da u
njemu nalazimo specificne odlike jednog govornog podrucja.
Dijalekt je govor koji manje ili vise odstupa od standardnog jezika i obicno zauzima
manji prostor.
Standardni bosanski jezik ima pet dijalekata:
Istocnobosanski dijalekt
Zapadnobosanski dijalekt
Istocnohercegovacki dijalekt
Zapadnohercegovacki dijalekt
Sandzacki dijalekt
ZAVICA1NI GOVOR
55

_____________________________________________________________________________
Lokalna leksika obuhvata fond rijeci koje su karakteristicne za odredeni lokalitet.
Bosnjacki pisci u svojim djelima cuvaju rijeci iz svog zavicaja, i na taj nacin ih cuvaju od
zaborava.
Nepregledni kamenjar po Ostronoi, gdje izgonimo ljeti sa stanova stoku na pau, prepun je
vv i v[oinv v .i]cn]v, v[o vv o..i o.c.o :vvvnc nov, v onc[vv o.c.cv. Zi.oin]v
trnc i nov .c o:i]cvi, i.vi, nc[vv .v[ i .oni.
)i]c.v i]c[i .v.v]c.i vv .c nc[onc nv].vn .vi nv i noc. / vc.i .c i vv o.vnc vn.v.cn,
zarobljen u kru.
Ioovio .c i nvnv vv nvn o..v i.vi .vnv[. }cv.v ]c .c.v vonvv vo .vnv, v.v.i [vo da
]c [i.v. 1 .i]co .c.c ]c ov. novo vvii nv .v.vn]v :ov v iovni oo2v] i o.ivv.vn]v
oc.no n]c.v ono.v inv i vvvv nvv.]cnin ov ]c.[o.v v.cv.
Stari pastir, Safet Sijaric
1. Rjecnik zavicajne leksike priredio je u svojoj knjizi Jezik i pismo Omer Turkovic.
Izdvajamo jedan dio iz tog rjecnika. Da li su ti ove rijeci poznate? Da li ih cesto cujes u
svom zavicaju?
alcak nevaljalac
amanet zavjetanje
avlija dvorite
bahsuz nesretan
cair livada
calgija veselje
LOKALNA LEKSIKA (rijeci iz mog
zavicaja)
VJEBANJE
56

citluk imanje ceremida vrsta crijepa cumur drveni ugalj
curak krzneni kaput ,
ogrta
cutek batine
dibidus sasvim, potpuno
dada put
dinduh perla, zrno
dozluci naoale
dugum ajnik
fajda korist
57

2. Drugi zadatak obuhvata istrazivacki rad. Sakupljaj zavicajnu leksiku koju
svakodnevno cujes, zapisuj je i na kraju napravi zajednicki rjecnik zajedno sa svojim
drugarima.
58

_________________________________________________________________________
Knjievna leksika je osnova savremenog knjievnog jezika.
avremena knjievna leksika razlikuje se od narodne leksike po tome to je normirana,
tj. ucvrscena odredenim pravilima i rjecnicima savremenog knjizevnog jezika.
Ivo .vn v nv[v c2vv vvnv. )o: o:o .vn .iv]cv n]c.c. [v[o .c .v. .v2vn iv
.v ov.inv, .v. .c .v[i]c i:v n]in, .v. ono.o o.ii
i :vi.v vnin .]v]cn. )o. ]c iv
topla, blaga, proljetna. Nita nije remetilo tiinu, pa
ipak san nije dolazio. Pomislih na Dinka.
Zvo .vn :vv.o . n]in. 1 v ]c o o nv. .c:v]c.
)c :nvn. ^o2vv :vo o .v .c ..c no]c
vvvi.c :v.oic v n]cv, v co, n]inv i: invv. 1nv.c, i.[cna da budem, pomalo mi je iao
nv nc.c. }c., io ]c i]c, [vo i]cv .i[v, .i.o[, .[vvno vvcn. 1.ov v.in o.v cvvv
.v v.v [vnv, .ncvv o[v o.]cn.cnv vvv.[in cv.i.vnv. )o.v .]v]nv, nvo vv2v, o]c
2iv [o]c :i. )v n]cnv ]c v.i]c[ ..c io ..]c2c ovno i ocvno, i.vo ]c ov vcvno.i [vo
vv .c viv c vv nv vvn. .c ni ]c onvo .ncvo. )invo c2cno.i, ncnvv, c: nvc
i ideja. Nekako suhoparan i, rekla bih, nezreo i dosadan.
Rua, Nura Bazdulj-Hubijar
S
KNJIEVNA LEKSIKA
59

Leksicki fond knjizevnog jezika nije ogranicen. Neke rijeci postaju ucestale, ulaze u normu
i postaju dio leksickog fonda, dok druge izlaze iz norme i zastarijevaju.


1. Prvi zadatak ima za cilj da te upozna sa rjecnicima savremenog jezika. Nastavnik ce ti
dati Skolski rjecnik bosanskog jezika, a ti ces izdvajati rijeci koje su ti nepoznate i tako
obogatiti svoj vokabular.
2. Drugi zadatak je osmisljen kao grupni rad. 1edna grupa daka ce pokusati da pronade sto
vise rijeci koje su ucestale i tako postale dio knjizevnog leksickog fonda, dok ce se druga
grupa baviti rijecima koje gube svoje mjesto i zamjenjuju se nekim novim rijecima.
VJEBANJE
60

______________________________________________________________________________
eliko slovo u jednoclanim i viseclanim nazivima planeta,
kontinenata, okeana, drava, naroda i naseljenih mjesta
Jednoclani nazivi planeta i drugih nebeskih tijela pisu se velikim slovom.
Merkur, Zemlja, Mars, Jupiter, Mjesec, Danica
Velikim pocetnim slovom pise se samo prvi clan u
viseclanim nazivima nebeskih tijela i sazvijezda.
Halajeva kometa, Veliki medvjed, Mali medvjed, Kumova
slama
Jednoclani i viseclani nazivi kontinenata uvijek se pisu
velikim slovom.
Evropa, Azija, Australija, Juna Amerika
Kod viseclanih zemljopisnih (geografskih) naziva velikim slovom pie se samo prvi
clan tog naziva. Dakle, u nazivima okeana, jezera i mora samo prvi clan se pise
velikim slovom.
Tihi okean, Indijski okean, Jadransko more, Ohridsko jezero
Jednoclani nazivi drzava pisu se velikim slovom.
Srbija, panija, Poljska, Hrvatska
V
VELIKO SLOVO
61

Kod viseclanih naziva drzava svi clanovi, izuzev prijedloga i veznika, pisu se velikim
pocetnim slovom.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne Irske, Republika Slovenija
U viseclanim nazivima nepostojecih (bivsih) drzava
samo se prvi clan pise velikim slovom, izuzev ako se u
drugim clanovima ne nalazi neka vlastita imenica.
Otomansko carstvo, Dubrovacka republika, Istocno
rimsko carstvo, Socifalisticka federativna republika Jugoslavija
Imena naroda piu se velikim slovom.
Amerikanac, Amerikanka, Bonjak, Bonjakinja, Crnogorac, Crnogorka, Hrvat, Hrvatica
Nazivi naseljenih mjesta (gradova, carsija, sela, naselja) pisu se velikim pocetnim
slovom, bilo da je rijec o jednoclanim ili viseclanim nazivima.
Tuzla, Beograd, Sarajevo, Sjenica, Novi Pazar
Jratnik, Alipasino polfe, Bascarsifa, Duga Polfana
1. Prepisi pisanim slovima recenice. Obrati paznju na upotrebu velikog slova.
- MOJA DRUGARICA ELMA IVI NA ALIPAINOM POLJU.
- EDO CE PUTOVATI U SPANI1U.
- MOJ OTAC JE CRNOGORAC
- POZNATA GLUMICA POS1ETILA 1E S1EDIN1ENE AMERICKE DRZAVE.
- MELISA ZELI OTICI U REPUBLIKU FRANCUSKU.
VJEBANJE
62

- 1A SAM ZIVIO U SOCI1ALISTICKO1 FEDERATIVNO1 REPUBLICI
JUGOSLAVIJI.
- ICI CU NA MORE U TURSKU.
- PLOVIO SAM INDIJSKIM OKEANOM
2.Procitaj tekst. Prepisi ga pisanim slovima i obrati paznju na pravopisna pravila.
SVEMIR, KOSMOS, VASIONA, 1E BESKONACNO PROSTRANSTVO KO1E NAS
OKRUUJE. ZVIJEZDE SU NAJRASPROSTRANJENIJA NEBESKA TIJELA U
SVEMIRU. ONE SU GRUPISANE U GALAKSIJE. NAA GALAKSIJA SE ZOVE
MLI1ECNI PUT. MAN1E GRUPE ZVI1EZDA, U OKVIRU NASE GALAKSI1E, ZOVU
SE SAZVI1EZDA. NA PRIM1ER: VELIKI MEDV1ED, ORION, MALI MEDV1ED.
NA1BLIZA ZVI1EZDA NASO1 PLANETI 1E SUNCE. U SUNCEVOM SISTEMU IMA
DEVET PLANETA: MERKUR, VENERA, ZEMLJA, MARS, JUPITER, SATURN,
URAN, NEPTUN I PLUTON.
63




_____________________________________________________________________________________




Najbri dfecak u ra:redu.
Nafveca zgrada u ulici.
Superlativ se gradi uz pomoc preIiksa naj- i oblika komparativa pridjeva




na[b|aI|, na[ostr|[|, na[sretn|[|, na[vese||[|, na[tuIn|[|, na[man[|
Ako pr|d[ev poc|n[e sug|asn|kom [, u ob||ku super|at|va zadrIava[u se oba
sug|asn|ka, [edan od pref|ksa a drug| od pr|d[eva.
najjai, najjasniji, najjuzniji
1. Prisjetite se to vie oblika superlativa sa udvojenim suglasnikom j. Obratite panju da li se
prilikom izgovora cuju oba glasa ili se jedan gubi.
2. Napiite superlative sljedecih pridjeva: dobar, :ao, blag, fak, visok, teak, cist
PISANJE I IZGOVOR
SUPERLATIVA PRIDJEVA
Superlativom se kazuje da neko ili neto posjeduje neku osobinu u
njenom najjacem stepenu.
naj +ljepi =najljepi
naj veci najveci
naj +bolji =najbolji
PRIMJ ERI
VJEBANJE
64





__________________________________________________________________________________
Pridjevi na ov, -ev i in, koji su nastali od vlastitih imena, prezimena i nadimaka piu se
velikim slovom.
Ibrahimov, Enesov, Di:darev, Sifaricev, Elmin, Maidin...
Prisvojni pridjevi na ov, -ev i in, koji su zajedno sa drugim rijecima postali dio naziva
sa opcim znacenjem pisu se velikim slovom.
Ahilova peta, Arhimedov :akon, Gordifev cvor
Pridjevi na ski, -cki, -cki i ki, izvedeni od zemljopisnih imena i naziva stanovnika piu
se malim slovom.
novopa:arski, sarafevski, sfenicki, nfuforski, beogradski...
1. Napisi pravilno sljedece recenice. Obrati paznju
na pravopis.
- BIHOR JE SIJARICEV ZAVICAJ.
- NAAO SAM ALMIN SAT.
- NAJBOLJI JE SJENICKI SIR.
- NAUCIO SAM NJUTNOV ZAKON.
Veliko i malo slovo u pridjevima
izvedenim od vlastitih imena
VJEBANJE
65


66




________________________________________________________________________________

taroslavenski glas jat ( , ) u savremenom bosanskom jeziku dao je reflekse : ije/je/e/ i.
Stalni pravopisni problem vezan je za alternaciju glasova ije/je, zbog kracenja i duljenja slogova.
Do kracenja dugog sloga dolazi kada glas je zamjenjuje glas ije , tj. kada drugi slog
postaje kratki.
Do kracenja sloga dolazi u sljedecim situacijama:
u mnoini imenica: vijek, vjekovi; cvijet, cvjetovi; snijeg, snjegovi
u imenicama i pridjevima izvedenim od glagola: lijepiti, lijepljiv; pobijediti,
pobjeda
u komparativu i superlativu pridjeva: bifel, bfelfi, nafbfelfi, blifed, blfedi, nafblfedi
Duljenje kratkog slova je situacija kada se je zamjenjuje sa ije.
Do duljenjasloga dolazi u sljedecim situacijama:
kod nesvrenih glagola koji su nastali od svrenih: oboljeti, obolijevati
u imenicama nastalim od glagola koji pocinju sa pre-: prekoriti, prijekor;
prevoziti, prijevoz
1. Napii deklinaciju imenica snijeg i brijeg. Uoci u kojim padezima dolazi do promjene je/ije.
2. Od glagola prenositi, preploviti i prevoditi napravi imenice. Uoci kako dolazi do duljenja
slogova.
S
Izgovor i pisanje rijeci sa
glasovima ije/je
VJEBANJE
67

_____________________________________________________________________________________


manjenice ili deminutivi su oblici imenica koji
imaju umanjeno znacenje. Nastaju
dodavanjem nastavaka na korjen ili osnovni oblik
imenice.
U bosanskom jeziku umanjenice se najcesce grade
sufikslnom tvorbom, i to dodavanjem sufiksa:
-ic prst - prstic
-ak list - listak
-ica kuca kucica
-ence dijete djetence
Napisi umanjenice sljedecih imenica:
IMENICA UMANJ ENICA
sunce
oblak
pjesma
knjiga
U
Umanjenice i
komparativ
VJEBANJE
68

selo
ograda
ruka
Postoje tri poredbena stepena pridjeva:
o pozitiv (osnovni oblik)
o komparativ (prvi poredbeni stepen)
o superlativ (drugi poredbeni stepen)
Oblik komparativa dobijamo kada na oblik pozitiva dodajemo sufikse i, -ji i iji.
o sufiks -i : samo tri pridjeva imaju ovakav komparativ : lijep, ljepi ; mehak, meki;
lahak, laki
o sufiks -ji : crn, crnji
o sufiks -iji: cist, cistifi
o
Komparativ pridjeva
Kompariraju se samo opisni pridjevi.
Neki prilozi su skloni komparaciji.
Vazno je zapamtiti da oblici komparativa nekada zahtjevaju izvrsenje odredene glasovne
promjene.
69

Napisi komparaciju sljedecih pridjeva: crn, sladak, tuan, bijel, irok, dug, tvrd, iv, bistar, teak.
_____________________________________________________________________________________

U narodnom govoru, pa tako i u djelima narodne knjizevnosti, cesto mozemo vidjeti da dolazi do
ne razlikovanja glasova c i c.
Glasovi i su zasebne foneme u bosanskom savremenom jeziku i vano ih je razlikovati,
jer znacenje pojedinih rijeci nekada upravo zavisi od razlikovanja tih glasova.
U deklinacijama imenica sa osnovama c i k javlja se glas c.
o U vokativu jednine imenica muskog roda cija se osnova zavrsava na c i k:
mjesec - mfesece
vojnik - vofnice
o U nominativu, akuzativu i vokativu mnozine imenica muskog roda cija se osnova
zavrava nac:
:ecevi, :eceve
VJEBANJE
Izgovor i pisanje glasova c i c
u deklinaciji imenica i
stepenovanju pridjeva
celo (dio glave) celo (covjek bez kose)
mucenje (gl. im. muciti) mucenje (gl. im. mutiti)
spavacica (zena koja spava) spavacica (odjeca za
spavanje)
70

U komparativu koji se tvori nastavkom -ji od pridjeva cija se osnova zavrsava na k javlja
se glas c:
jak - faci
U instrumentalu jednine imenica zenskog roda cija se osnova zavrsava na t i st javlja se
glas c:
radost - radoscu
smrt - smrcu
U komparativu i superlativu pridjeva cija se osnova
zavrava na t:
lfut, lfuci, naflfuci
1. Napisi sto vise rijeci koje se po svojoj Iormi razlikuju
samo u glasovima c i c, a da im znacenje bude drugacije.
2. Izmijenjaj po padeima sljedece imenice:
ratnik, zec
putnik, lovac
bolest, pakost,
3. Komparirajte sljedece pridjeve:
mlak, gorak
krut, kratak
VJEBANJE
71

JezIka kuItura
72





______________________________________________________________________________
azljivo procitaj tekst.
Obrati paznju na junake price i dogadaje koji su opisani.
I]c.v[ i i.v
}cvnc :inc v ]cvnon .cv v:oio .c v]c.v[ i ni[v[o vv o:vv.i. i]c.ii .v v
v]c.v.i, n]co.i .n]v.i, :vv.]vi v vv nv 2c ovc .i]cnc, vono.ii nv
o[onc. /i nv].c.c v ]c oiv:iv nvv i.v, [o]v ]c ]cvno ]vv vvnv i
on:v :v[v.vv nv n]co. o:o. I]c.v[ ]c i.v vi]vo i nvnvnio, v :vin
pu.io. Ovv ]c i.v ..v[o vvnv vov:iv i [v.vv v .v[o, o:i.v]v.i vv ]o] .c
o.oi. Onv i v]c.v[ o.vvoc .ci[i i]vc]i. Iovc i o]c.c, v oc.ni[ ni[v[o vv
.c vinc i: o.c]c. )o: o.ocn o:o vn.c ]c v.vo v n]co.v .ov ..i]cc
snopove i pravilo are po zidovima i podu. I mala ptica, koja nije napustila svog
i]vc]v, nov ]c vv vvc c: [v.vn]v.
)vv in novo vv ovcn v vnv, onvvo in o]vnv nv [o]o] ]c vo:cv [vnv
jagoda i odmah bih ozdravio c.c ]cvnon oc.ni[ v]c.v[v koji ga je posjetio.
Pa sad nema jagoda u umi ini]ci v]c.v[ za jagode je rano. Prerano.
Ima jedna poljana i na poljani jedna dozrela jagoda nastavi uporno bolesnik.
vn]vo .vn no.v. vv inv. 1 .ivvn .vn: [vv in o]co v ]vovv, .ic nc in c2vo.
Io[ ]c v]c.v[ o.oio, nvv i.v .c .vn.vv nv o:ov i .vvv.
Ovc]cv ]c nvo. )i]c .c .ic o]v.iv ov vvnv. )i .]cvc.c vvnv. )]cn i]vc]
.c :vinvo. v ]o] .c noo voovii. Iv i v ]c :vov.iv. / i.o.cncno ni]c
P

PREPRICAVANJE

73

prestajao da misli o crvenoj jagodi koja bi mu povratila zdravlje. Ponovo je sanjao i
poljanu u umi i jagodu, sanjao je kako se sagnuo da ubere jagodu, a nije uspio.
}vovv .c i:nv[v [vo vv ]c 2i.v. 1 vvv, c.c vvnv, voc]cv ]c nvv i.v i
spustila se na n]co.v v[v. + []vnv ]c ...o v2vv :ccnv cc][v i nv cc].i
]vovv. Onv[.v i.v [v[.v ]c v]c.v[ .vn]vo.
- Oh! v.[i[nvo ]c on v:inv]v.i ]vovv. i.v oc :vv.: 1.vv i, vvv i.o,
sto puta ti hvala.
/nnc 1onvv2i.
Prepricavanje moze biti:
saeto (koncizno)
opirno (detaljno)
Saeto ili koncizno prepricavanje jeste precizno, jednostavno i kratko prepricavanje zasnovano
samo na najvaznijim dogadajima i inIormacijama iz teksta ili nekog razgovora.
Opirno ili detaljno prepricavanje pored osnovnih i najvaznijih inIormacijama sadrzi i detaljno
opisivanje likova, dogadaja i situacija.
Prepricavanje moze biti:
usmeno
pismeno
Kod prepricavanja razlikujemo tri etape:
Uvodni dio(Sadrzi uvod u prepricavanje, upoznavanje sa likovima i pocetak radnje)
Prepricati tekst znaci svojim rijecima ispricati ono sto si procitao.
Prepricati se moze i nesto sto si vidio ili cuo.
74

Centralni dio(Glavni dio prepricavanja u kojem se opisuje radnja. Od centralnog dijela
zavisi da li ce prepricavanje biti sazeto ili opsirno.)
Zavrni dio(Sadrzi zavrsetak radnje, u njemu mogu biti sadrzani i licni utisci o radnji i
dogadajima.)
1. Prepricaj tekst Dfecak i ptica Ahmeta Hromadzica. Na tebi je da odlucis da li ces sazeto ili
opsirno prepricati pricu. Prilikom prepricavanja mozes
se rukovoditi sljedecim pitanjima:
Ko se iznenada razbolio jedne zime?
Ko je obilazio djecaka?
Ko je postao njegov novi prijatelj?
Koliko dugo je djecak bolovao?
ta je bio njegov lijek?
Kome je on to rekao?
Ko je cuo taj razgovor?
Ko je djecaku pronasao lijek?
Kako se prica zavrsila?
2. Sazeto prepricaj Iilm koji ti se mnogo dopao.
3. Prepricaj pismeno knjigu koju si posljednju procitao. Neka to bude tvoja domaca zadaca.
VJEBANJE
75

______________________________________________________________________________

v i .i .c nc[vvv vivo v ]c o .i]c..
Razmisli o ovome
Svakodnevno si u prilici da na ulici, u skoli, kod kuce cujes
razlicite inIormacije o nekim dogadajima. Te inIormacije se
prenose, zapisuju, krue i postaju dio svakodnevnice.
Kada tu inIormaciju procitate u novinama ili cujete i vidite na
radiju, televiziji, internetu, onda ona postaje zvanicna vijest.
PAZL1IVO PROCITA1 VI1EST:
~Bosnjacki pisac Safet Sijaric ovogodisnji je dobitnik nagrade ,Pero Camila Sijarica~,
koja se dodjeljuje knjievniku za cjelokupno njegovo stvaralatvo.
Sijaricu ce nagrada biti urucena na svecanoj akademiji koju organizuje Bosnjacko
nacionalno vjece u tehnickom mandatu u cast obiljeavanja 20. novembra, Dana Sandaka.
Predsjednik troclanog zirija za dodelu ove nagrade Elijas Rebronja rekao je na
konferenciji za novinare da je od pet prijavljenih kandidata svaki ponaosob zasluio da je
dobije.
Radio Sto plus, 5. novembar 2012.
D
VIJEST
Vijest je najkraca, provjerena, inIormacija o nekom dogadaju, situaciji ili
licnosti.
Ona je namijenjena cjelokupnoj javnosti, a do njih stize zahvaljujuci
pisanim, audio i vizuelnim medijima (novinama, radiju, televiziji i
internetu).
76

Vijest mora da bude provjerena, tacna, precizna i aktuelna.
Zavisno od nacina izvjestavanja, vijest moze biti kratka ili opsirna.
Da bi vijest bila potpuna, mora da nam pruzi odgovore na sljedeca pitanja:
KO?
KADA?
GDJE?
KAKO?
ZATO?
Procitaj prethodnu vijest. Koje inIormacije si dobio? Na koja od navedenih pitanja si
dobio odgovor?
KO? - Ko je dobio knjievnu nagradu Aladin Lukac? SaIet Sijaric, bosnjacki pisac.
KADA? - Kada ce biti dodjela nagrade? 20. novembra 2012. godine.
GDJ E? - Gdje ce se odrzati ceremonija? U prostorijama Bosnjackog nacionalnog vijeca.
KAKO? - Kako je pisac dobio nagradu? Po ocjeni strucnog zirija.
ZATO? - Zato je pisac dobio nagradu? Nagrada je dodijeljena za cjelokupan knjievni
rad.
o Svaka vijest mora daodgovori na prva tri pitanja (ko?, kada? i gdje?), dok na ostala
pitanja (kako? i zato?) odgovore daju opirne - potpune vijesti.
PRIMJER
77

1. Procitaj vijest i pronadi odgovore na pitanja o kojima smo govorili.
ReprezentativkaSrbijeuatletici AmelaTerzic pobjedilajedanasnatradicionalnoj Novogodinoj
ulicnoj trci uaustrijskomgraduPojerbahu. Mlada Novopazarka je slavila na dionici od 5.100
metara, postigavi rezultat od 16 minuta i tri sekunde, dok je drugo mjesto pripalo Irini
Mikitenko iz Njemacke sa cetiri sekunde zaostatka.
31. decembar 2012.
2. Napisi vijest o nekom dogadaju. To moze biti nesto sto si cuo, vidio ili ucestvovao u
njemu ( kod kuce, na ulici ili u koli).
VJEBANJE
78

__________________________________________________________________________
v ]c o i.no. Iv i .i nc[vvv v 2i.ov voio ii nvi.vo nc[o i.no.
Pismo je jedan od oblika komunikacije
medu ljudima. Ono moze biti razlicitog karaktera.
Moe biti privatno i slubeno. Privatno pismo
mozes napisati drugu, drugarici, rodacima, dok
sluzbeno pismo ima drugaciju Iormu. Ono je
napisano administrativnim stilom, zvanicnim
tonom. Slubeno pismo moe poslati direktoru, poslovnom partneru, nekoj javnoj instituciji.
Adresiranje pisma:

Prima: Ena Selimovic
Ulica Prvog maja 48
36300 Novi Pazar


PISMO
79

Salje: Maida Jahic
42, Rue San Sebastien
75 011 Pariz
Sadraj pisma:

Pariz, 30. jun 2012.
Draga Ena,
}v.]vn i .c i: Tvi:v. Zvo ni ]c o .c ni.no o:vv.ic. Ovo.vv .vn
iznenada.
Ovv.ii .no vv ovno o.cvcno [ov no]c c[c.
)c :nvn ovv[c vv o.ncn. Tvi: ]c vi.vn. ]c.v i .c [v[o .no i i ]v
nvvc vv o.]cino Tvi:. .c ]c onv[o kako smo zamiljale.
)v].ic ni .c vovvv /]{co. ovn].
)v[o .i i. )v[o o.ovi v.v.. 1:v:i i. 1vc i nv [vvn]c.
Iv i .cc i.i v vv.v [vo o .c vnivi. ^i .cno v Tvi:v ii ]o
mjesec dana.
Tvnivn vv oivcn ]o nnoo o:nvin n]c.v u Parizu.
Vidimo se u avgustu. Pozdravi tvoju porodicu i cijelo drutvo.
T.. )viv .vn i o[on. Znvn v nv].ic .oi.
vv.vn o:vv.:
Maja
80

Najvaniji elementi pisma:
Napii pismo nekoj osobi koja je daleko od tebe. Potrudi se da se pridrava osnovnih elemenata
koje pismo mora da sadrzi. Pazljivo i tacno adresiraj pismo.
Mjesto i vrijeme
Cbracan[e nekome
Glavni dio pisma
Zavrni dio sa potpisom
VJEBANJE
81

______________________________________________________________________________
ovor je osobina koju posjeduju samo ljudi. Po tome se oni razlikuju
ov ..in o.vin 2i.in i.v.
Svakodnevno ste u situaciji da razgovarate sa
ljudima. Razgovor je osnovni vidkomunikacije. Kada
ste kod kuce, na ulici, u skoli, imate priliku da pricate sa
osobama iz svog okruenja.
Privatni razgovor predstavlja svakodnevnu komunikaciju izmedu najmanje dvoje
ljudi.
ALMA: Zdravo Damire!
DAMIR: Zdravo! Gdje si pola?
ALMA: Idem u biblioteku? Hoces li sa mnom?
DAMIR: Vrlo rado. Koju ces knjigu uzeti?
ALMA: Ne znam jo uvijek. Predloi mi neto.
DAMIR: Lesi se vraa kui. Meni se dopala.
ALMA: Vazi, jedva cekam.
G
RAZGOVOR
Dijalog je vodenje pismenog ili usmenog razgovora izmedu dveju ili vie osoba.
Monolog je suprotnost dijalogu. To je govor jedne osobe.
PRIMJER
82

Sluzbeni razgovor je zvanicni, tematski razgovor izmedu najmanje dvije osobe. To
je razgovor koji se obavlja sa poslodavcem, poslovnim partnerima ili
predstavnicima javnih institucija.
AJLA: Dobar dan!
DIREKTORICA: Dobar dan. Izvolite.
A1LA: Zvali ste me, gospodo direktorice.
DIREKTORICA: Da, jesam. Dobili ste
poziv za strucni seminar. U cetvrtak idete u
Budimpetu.
AJLA: Hvala Vam.
1. Sa svojim drugom iz klupe razgovaraj o sljedecim temama: omiljeni sport, muzika i knjiga.
2. Pokusaj da zamislis kako bi izgledao tvoj sluzbeni razgovor sa buducim poslodavcem.
Rukovodi se primjerom koji smo imali.
VJEBANJE
83

_____________________________________________________________________________
vvv o.ov ]c io[ o]vn [o]i ovn.vv nc .vno vnvi.[c i v.oi.nc
:v[onc .c. i .i.[v i i:v2v]nv v.[vvcno..
Opisivanje je vrsta jezickog izrazavanja sluzi za usavravanje pismenosti
i kulture govora.
)v :ivv ]c .v]vo v.cni .v. )vv.]cn v )v.i]i, i:c:vcn, ..]cvo.io ]c o ]cvnon
vv.non .cncnv. v inv oi[ [v.i.c, .v nvon i.i.on [o]v i:v:i [vvv [vno
o[v.v v.no .i]cnc.
^iic o]c.c nvv v:i.cnon v.on.+ .ovv .v :vv:ic i v:cnvvc ]i.c.
(vvnv .i[v ov ovnin vi.[in .vn.cn. + .oiv ]c vio v.nc .c.c. )io.i, n]i.c
)
OPISIVANJE
Opisivanje je vrsta jezickog izrazavanja sluzi za usavrsavanje
pismenosti i kulture govora.
OPISIVANJE PREDMETA
OPIS PEJZAA
84

.v cni.on, .o.n]v.i, nvi .[i.cni vc.i [o: nconovnc .v[c. .c ]c ov
vodom.
)v.v v .vn.v, /i]v Ivo.vnin
Iza paravana, kriom sam gledala Tahirovo lice. Crna kosa bila je
[o.v2v.v i v.v, o.i vvo[c, .nc [vo no., v.v vnv, no. nvo
zakrivljen u jednu stranu. Blago, sasvim blago, jedva se moglo
primjetiti. Sa li.v .c ni]c noo o.ivi v niv, [vo vv ]c c:
ikakvih emocija, ozbiljan i daleko odrasliji i zreliji od svojih vrnjaka.
)v2v, )vv v:vv]-1vi]v



Enterijer je opisivanje unutranjosti nekog prostora.
Probudio sam se rano, tek je svitalo, u sobi je bio sumrak. Soba
]c iv .ci[v, v iv[ ni .c ov ]vv v.iniv v.[v i i]c.nv, ..v
nvi]cnv i cvnv ..vinv, [vo i .civi. +: :ivo.c .v]vv .v .cii [c.cv,
ncvv n]inv oi.c :v [n]ic, .ci[i v.cni [o..c:i [o]i .v i.ii nv .vnvv[c, onvi
za odijelo, na sredini ogroman sto pokriven knjigama i svjeskama.
Iv2nv .ov, 1.vn (vn[v


OPIS PORTRETA
OPIS ENTERIJERA
85

Eksterijer je opisivanje spoljanjosti nekog prostora.
Tekija je lijepa i prostrana, nadnesena nad ]c.i.on o .c oi]v [o: [vncn, i:
vninv, . v.on i v2i.n]v[on, . ovinon nvv .cvnvon, .v vvon vi.vnnvnon v
[o]o] ]c iinv nc[vnv [vo vnv[, ]o iv :o .ino 2vov ]c.i.c i.ov n]c.
)v.v, nc[vvvn]i nvcn cvv[v, o[onio ]c cvv ovi /i]vv I2vni., vv vvc
stjecite dervia i sklonite siromaha, jer su oni slomljena srca.
Ic.i i .n, ^cv cino.i.



1. Opis predmeta: Opii neki predmet iz svoje sobe.
2. Opis portreta: Opisi jednog clana svoje porodice.
3. Opis pejzaa: Opii park, umu, livadu
4. Opis enterijera: Opisi svoju ucionicu.
5. Opis eksterijera: Opii svoju kolu.
OPIS EKSTERIJERA
VJEBANJE
86

______________________________________________________________________________
redstva kojima se usmeno ili pismeno saopstavaju poruke na posredan nacin
nazivamo MEDIJIMA, odnosno sredstvima komunikacije.
Prema VREMENU njihova nastanka dijele se na:
- klasicne ( tradicionalne) : knjige, novine, casopisi, brosure, plakate i sl.
- moderne ( savremene ) : film, radio, televizija i racunar.
MASOVNI mediji su sredstva prenoenja poruke velikom broju ljudi istovremeno.
Dijelimo ih u dvije grupe :
- stampani : novine, knjige, casopisi, stripovi i dr.
- elektronski : film, radio, televizija, racunar.
NOVINE su vrsta stampanih medija koji sluze za obavjestavanje javnosti o razlicitim
temama.
Novine su prvi put objavljene u 17. vijeku. To su bile novine Vikli NJuz ( Weekly News ),
ali su bile cenzurisane. U 19. vijeku dolo je do veceg razvoja novinske produkcije
zahvaljujuci uvodenju nove stamparske tehnologije i novih metoda masovne proizvodnje i
transporta.
Ove nove metode proizvodnje dovele su do nastanka nezavisne tampe.
S

MEDIJSKA KULTURA
NOVINE, CASOPI, STRIP, TELEVIZIJA, INTERNET
87

CASOPIS je periodicna stampa koja izlazi u redovnim vremenskim razmacima i najcesce
pokriva odredeno podrucje.
Do devedesetih godina dvadesetog vijeka postojali su samo stampani casopisi, a krajem
proslog vijeka pojavili su se i elektronski casopisi.
STRIP je niz naracijom povezanih prizora. Strip dolazi od americkog naziva Comic Strip,
sto doslovno znaci komina ( smijesna ) traka. Kao oblik masovnog medija, strip je nastao
pocetkom 20. vijeka u SAD s pojavom stripa u dnevnim novinama.
TELEVIZI1A je opsti naziv za skup tehnologija koja omogucuje
snimanje, emitovanje i prijem pokretnih slika popracenih zvukom.
INTERNET je javno dostupna mrea koja zajedno povezuje
kompjuter i kompjutersku mrezu koristeci IP ( internetski protokol
).
To je MREA SVIH MREA.
FILM je vid elektronskog masovnog medija .
Film zbog njegove sloenosti moemo dijeliti u razne grupe :
- Po upotrebi zvuka na: nijeme i zvucne
- Po boji na: crno-bijele i filmove u boji
- Prema namjeni na: nastavne, reklamne, zabavne, umjetnicke idr.
Kad govorimo o filmu razlikujemo FILMSKI ROD koji podrazumijeva :
- igrani
- dokumentarni i
- animirani
Kad govorimo o FILMSKIM VRSTAMA , mislimo na podjelu filmova na temu i sadraje ,
pa govorimo na primjer, o kriminalistickim, vestern, historijskim, ljubavnim, djecjim i dr.
FILM I POZORITE
88

DOKUMENTARNI film se oslanja na dogadaje u stvarnosti, na zivot. Za razliku od
IGRANOG filma , njega ne obiljezavaju izmisljeni, namjesteni dogadaji, vec on prikazuje
stvarne ljude, u stvarnom prostoru, u svakodnjevnim situacijama.
Vrste dokumentarnog filma:
- narativni
- rekonstruktivni
- poetski
- anketni
- direktni ( tehnika skrivene kamere )
ANIMIRANI film kretanje se uslovljava i postie animacijom; prizor se ne snima u
pokretu, vec pokret dobijamo pojedinacnim snimanjem svakog pokreta. Vrste animiranog
filma su : lutkarski film i crtani film.
Kao posebnoj vrsti filma, moemo govoriti i o OBRAZOVNOM FILMU koji se koristi za
stjecanje konkretnih znanja iz pojedinih oblasti:
- nastavni film (namijenjen je nastavnom procesu);
- opteobrazovni (namijenjen irem krugu gledalaca);
- instruktivni (demonstracijom se gledaoci uce kako nesto da urade);
- naucno popularni (prenosi naucna saznanja siroj publici).
POZORISTE je zajednicko ime za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode na pozornici
u prisustvu publike.
Neophodni elementi bez kojih ne moe postojati pozorina predstava su:
- glumci
- scenska radnja
- publika
89

POJMOVNIK
A
Akuzativ - pade za kazivanje pravog objekta i mjesta.
Apozicija - imenski dodatak koji stoji uz imenicu i znaci isto sto i imenica uz koju stoji.
Atribut - imenski dodatak koji stoji uz imenicu i blize je odreduje
B
Brojevi - vrste rijeci koje oznacavaju koliko je neceg na broju, koje je nesto po redu i koliko je
neceg u zbiru.
Brojne imenice imenice izvedene od brojeva . Oznacavaju skup osoba mukog pola.
D
Dativ pade za kazivanje pravca kretanja i namjene.
Deklinacija promjena imenskih rijeci po padezima.
F
Futur I lican glagolski oblik koji kazuje radnju koja ce se vrsiti u buducnosti.
G
Genitiv padez koji oznacava pripadnost, odvajanje ili dio necega.
Glavni brojevi rijeci kojima se izrazava koliko ima necega na broju
Glagoli rijeci koje kazuju radnju, stanje i zbivanje.
glagolski vid osobina glagola kojom mogu izraziti svrenost ili nesvrenost radnje, stanja ili
zbivanja.
Glagolski rod osobina glagola kojom mogu izraziti prijelaznost ili neprijelaznost glagolske
radnje
Glagolski oblici sposobnost glagola da se u recenici javljaju u razlicitim oblicima
Glagolski predikat predikat iskazan glagolom u licnom glagolskom obliku.
Gradivni pridjev pridjev koji oznacava od cega je nesto.
90

Glasovne promjene - promjena nekih glasova u pojedinim rijecima.
Gramaticka osnova rijeci nepromjenljivi dio rijeci.
Gramaticki broj osobina rijeci kojom se obiljezava da li se nesto javlja pojedinacno (jednina)
ili u vecem broju (mnozina).
I
Imenice promjenjiva vrsta rijeci kojom imenujemo bica, predmete i pojave.
Imenicke zamjenice rijeci koje upucuju na bica, predmete i pojave.
Imenski predikat predikat koji kazuje neto o subjektu. Sastoji se iz dva djela: glagolskog (je) i
imenskog (imenica, pridjev, broj).
Instrumental pade za kazivanje drutva i sredstva.
Infinitiv osnovni oblik glagola.
Izvedena rijec rijec koja je nastala od neke druge rijeci.
Izvodenje nacin tvorbe rijeci; dodavanjem suIiksa na tvorbenu osnovu.
K
Komparativ oblik pridjeva koji kazuje da je osobina koju kazuje pridjev izrazena u vecoj mjeri.
Komparacija pridjeva poredenje pridjeva
Korijen rijeci najmanji zajednicki dio rijeci koji ih povezuje po znacenju.
L
Licni glagolski oblici oni koji razlikuju lica(prezent, perfekat, futur I, aorist,
pluskvamperfekat, imperfekat, futur II,imperativ, potencijal).
Licne zamjenice rijeci kojima se upucuje na lica.
Lokativ pade za kazivanje mjesta i daljeg objekta.
M
Mjesni pridjevi vrsta pridjeva koja odreduje nesto po mjestu.
Morfema najmanji dio rijeci koji ima svoje znacenje.
N
91

Naglaseni oblici licnih zamjenica dui oblici licnih zamjenica.
Nastavak za oblik promjenljivi dio rijeci koji dodajemo na gramaticku osnovu.
Nenaglaseni (enkliticki oblici) licnih zamjenica - kraci oblici licnih zamjenica koji nisu
akcentovani.
Nepravi objekat objekat koji nije u akuzativu bez prijedloga i dionom genitivu.
Nesvreni glagoli oznacavaju radnju koja traje.
Neodredene zamjenice oznacavaju da su nepoznate osobe, predmeti ili pojave obuhvaceni
radnjom.
Neodredeni vid pridjeva oblik pridjeva koji dobijamo na pitanje: KAKAV?
Neprijelazni glagoli ne zahtjevaju objekat.
Nepromjenljive rijeci rijeci koje ne mijenjaju svoj oblik.
Nepostojano a glasovna promjena prilikom koje se samoglasnik a pojavljuje u nekim oblicima
jedne rijeci, a u nekim ne.
Nominativ nezavisan padez koji znaci ime bica ili predmeta.
O
Objektivno prepricavanje dogadjaji se prikazuju vjerno, onako kako su se odigrali
Odredeni vid dui oblik pridjeva, dobija se na pitanja: KOJ I?
Odricne zamjenice - oznacavaju da radnjom nije obuhvacena nijedna osoba,nijedan predmet.
Opisni pridjevi odreduju kakvo je nesto.
Opsirno prepricavanje sadrzi ne samo najvaznije vec i sporedne dogadaje i pojedinosti vezane
za njih.
Opte zamjenice oznacavaju da je radnjom obuhvacena svaka osoba, svaki predmet ili pojava.
Osnovni brojevi oznacavaju koliko ima predmeta i bica.
Onomatopeja stilska figura kojom se oponaaju zvukovi iz prirode.
P
Pade razliciti oblici jedne iste imenice.
92

Palatalizacija glasovna promjena prilikom koje se zadnjonepcani suglasnici k, g, e h, kada se
nadu ispred samoglasnika e ili i mijenjaju u prednjonepcane suglasnike c, z, s.
Perfekat (prolo vrijeme) lican glagolski oblik koji oznacava radnju koja se vrsila u proslosti.
Pismo oblik komunikacije medu ljudima (privatno, slubeno).
Povratni glagoli oni koji uz sebe imaju rijeccu se.
Pozitiv osnovni oblik pridjeva.
Pravi objekat je clan recenice koji oznacava trpioca radnje. Uvijek je u akuzativu bez
prijedloga i dionom genitivu.
Predikat clan recenice koji oznacava radnju koju vrsi subjekat ili sta se o subjektu govori.
Prezent lican glagolski oblik koji oznacava radnju koja se vrsi u trenutku govora.
Prezentska osnova dobija se kada se od prvog lica mnoine prezenta oduzme nastavak mo.
Prepricavanje ponavljanje svojim rijecima onoga sto smo procitali ili vidjeli.
Prefiks dodaje se ispred rijeci.
Pridjevi rijeci koje oznacavaju osobinu nekog bica ili predmeta.
Prijedlozi nepromjenljive rijeci koje oznacavaju razlicite odnose medu rijecima u recenici.
Prilozi nepromjenljive rijeci koje odreduju glagolsku radnju po vremenu, nacinu, mjestu,
kolicini ili uzroku.
Priloke odredbe dijelovi recenice kojima izricemo vrijeme, mjest, nacin, kolicinu ili uzrok
vrenja radnje iskazane predikatom.
Prisvojni pridjevi odreduju kome ili cemu nesto pripada.
Promjenjive rijeci rijeci koje u razlicitim polozajima mijenjaju oblik.
Prostarecenica recenica koja ima samo jedan predikat.
Proste rijeci - rijeci koje nisu nastale od drugih rijeci.
R
Radni glagolski pridjev je glagolski oblik koji se upotrebljava za gradenje drugih glagolskih
oblika. To je nelican glagolski oblik.
Redni brojevi izrazavaju koji je po redu neki predmet ili bice.
93

Recenica niz rijeci( ili samo jedna rijec9 kojim se iskazuje neka poruka.
Rijecce nepromjenljive rijeci koje posebno isticu stavove i gledicta govornih lic
S
Sazeto prepricavanje pominju se samo najvazniji dogadaji.
Sibilarizacija glasovna promjena prilikom koje su zadnjonepcani suglasnici k, g, h, kada su se
u rijeci nalazili na kraju osnove ispred samoglasnika i, prelazili u zubne c, z,s.
Svreni glagoli oznacavaju zavrsenu radnju.
Slozena recenica imaju dva ili vise predikata, sastoje se od dvije ili vise prostih recenica.
Subjekat oznacava vrsioca radnje ili pojam o kome se u recenici govori.
Subjektivno prepricavanje prepricavanje u koje unosimo svoje misli i osjecanja.
Superlativ oblik pridjeva koji kazuje da je osobina najjace izrazena u odnosu ma istu osobinu
svih pojmova sa kojima se poredi.
Sufiks dodaje se na kraju rijeci (tvorbenu osnovu).
U
Uzvici nopromjenljiva vrsta rijeci kojima iskazujemo jaka osjecanja ili oponaamo zvukove iz
prirode.
Upitne zamjenice najcesce ove zamjenice upotrebljavamo u upitnim recenicama.
V
Veznici rijeci koje povezuju druge rijeci i recenice.
Vokativ padez za dozivanje i obracanje
Vremenski pridjev pridjevi koji odreduju neto po vremenu.
Z
Zamjenice promjenljive rijeci kojima se upucuje na lica, predmete i osobine.
Zbirni brojevi - njima oznacavamo skup osoba muskog i zenskog pola ili skup mladih bica.


1