PREGLED GRAMATIKE PRVOGA RAZREDA

1. FONETIKA I FONOLOGIJA

GOVORNO PRIOPĆAVANJE

PORUKA - obavijest poslana iskazom - faze: 1. psihološka, 2. fiziološka, 3. fizička

PRIOPĆAJNI KANAL, buka u komunikacijskom kanalu - ZALIHOST (redundancija)

STVARANJE I DIOBA GLASOVA

SAMOGLASNICI (vokali, otvornici) i SUGLASNICI (konsonanti, zatvornici): zvonačnici,

šumnici

- podjela glasova:

• po tvorbenome mjestu:

1. USNENI: dvousneni (b, p, m) i zubnousnenici (v, f)

2. JEZIČNI: zubnici, desnici, nepčanici/ palatali, jedrenici/ velari

3. NOSNI (m, n, nj)

• s obzirom na tvorbeni način:

1. PRASKAVI / okluzivi, eksplozivni (p, b, d, t, g, k, m, n, nj)

2. SLIVENICI / afrikate, praskavo-tjesnačni (c, č, ć, đ, dž)

3. TJESNAČNI /frikativi, spiranti (s, š, z, ž, f, h, v, j)

4. DRHTAVI /treperavi, vibranti (r)

5. TEKUĆI / likvide, laterali (l, lj)

• po titranju glasnica:

1. ZVUČNI: b d g z ž dž ñ (v) - - / ZVONKI: m n nj j l lj

2. BEZVUČNI: p t k s š č ć f c h
FUNKCIJA GLASOVA U JEZIKU

FONEM – najmanji odsječak glasovnog lanca - razlikovna (distinktivna) uloga; FON

ALOFON – razlika uvjetovana mjestom u glasovnom lancu

GRAFEMSKI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA

SLOVO ili GRAFEM – pisani (grafijski) oblik fonema – “košuljica”

GRAFEMATIKA – ORTOGRAFIJA (pravopis), ORTOEPIJA (pravogovor)

MORFEM

MORFEM - najmanja jedinica jezika koja ima svoje značenje: prefiks, korijen i sufiks
MORFOLOGIJA – znanstvena disciplina koja proučava oblike riječi

GLASOVNE PROMJENE NA GRANICAMA MORFEMA

1. PALATALIZACIJA k g h + e > č ž š (ručica), c + e/i > č (mjeseče)

2. SIBILARIZACIJA k g h + i > c z s (ruci)

3. JOTACIJA k g h + j > č ž š, c z s + j > č ž š, t d l n + j > ć đ lj nj (tvrd > tvrđi)

JOTACIJA S EPENTEZOM p b m v + j > plj, blj, mlj, vlj (brzi, gluplji)

4. VOKALIZACIJA N jd. –lac, N mn. –oci, G jd. –oca, G mn. – laca (gledalac, gledaoca)

5. JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI B + Z > ZZ, Z + B > BB (svat, svadba)

6. JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE s z + palatal (osim r, j) > š ž (list > lišće)

n + p/b > m (obrambeni)

7. ISPADANJE SUGLASNIKA suglasnički skupovi: tc, dc, tč, dč, tć, dć... (otac>oca)

– samo superlativi imaju dva ista suglasnika (najjači)

ALTERNACIJE IJE/JE, JE/E, JE/IJE, IJE/I, JE/I

a) KRAĆENJE KORIJENSKOGA SLOGA

1. množinski oblici jednosložnih imenica muškoga roda (svijet> svjetovi)

2. imenice s nejednakim brojem slogova (vrijeme > vrjemena, vremena)

3. oblici s tri uzastopna duga sloga slijedeći (prilog) – sljedeći (pridjev)

4. komparativ i superlativ pridjeva (vrijedan > vrjedniji, vredniji)

5. prednaglasni položaj – slogovi ne mogu biti dugi (svijetao > svjetlokos)

6. imenice i pridjevi izvedeni iz glagola (pogriješiti > pogrješiv, pogrešiv)

7. zbirne imenice na –ad (zvijer > zvjerad)

8. deminutivi -ić, -čić, -ica, -čica i augmentativi (korijen > korjenčić, crijep > crjepina)

9. pridjevi na izvedeni od pridjeva i imenica i složeni pridjevi (vijek > vječit, dugovjek)

b) KORIJENSKI SE SLOG NE KRATI

1. duga množina imenica na –ov-, -ev-; zbirne imenice na –je (cvijet > cvijeće)

2. glagoli izvedeni iz imenica i pridjeva (sniježiti < snijeg)

3. imenice na –ost (apstraktne) izvedene iz pridjeva (lijen > lijenost)

4. deminutivi na –ce, -ak, -ka (odijelo > odijelce)

5. posvojni pridjevi na –ov, -ev, -in (zvijezda > zvijezdin)

6. pridjevi izvedeni iz imenica – neki krate, neki ne (svjetski, bijedan)

PRETVARANJE -JE->-IJE-, -LET->-LIJET-, -LI->-LIJE-, -ZRE->-ZRIJE-, PRE->-PRIJE-

• prijelaz svršenih glagola u nesvršene (dogorjeti > dogorijevati)

• imenice izvedene iz glagola (prelaziti > prijelaz)

GLASOVI Č, Ć, DŽ i Đ

1. FONEM Č:

a) postanak riječi nije vidljiv (bačva, ključ, pčela)

b) oblici izvedeni od –k- i –c- (jači, ručni, značenje)

c) nastavci –čić, -čica, -ač, -čki, -ičan... (kamenčić)

d) kajkavsko č u vlastitim imenima (Medveščak)

e) slavenska prezimena

2. FONEM Ć:

a) postanak riječi nije vidljiv (ćelav, ćud, moć, noć, dućan)

b) oblici izvedeni od –t- (smrću, braća, ljući, plići, kraći)

c) nastavci – ić, -oća, -ći, -ać, -aća, -eći... (crvić, čistoća)

d) đ + bezvučni suglasnik > ć (smeđ – smećkast)

3. FONEM DŽ:

a) postanak riječi nije vidljiv – tuđice (džip, engl.)

4. FONEM Đ:

a) postanak riječi nije vidljiv i sve njihove izvedenice (čađa)

b) oblici izvedeni od –d- (glađu, mlađi, grožđe – jotacija)

NAGLASNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA

- tri osnovna pravila:

1. jednosložne riječi – samo silazni naglasci

2. dvosložne riječi – sva četiri naglaska na 1. slogu

3. trosložne i višesložne riječi – na unutarnjim slogovima samo uzlazni

- nenaglašene riječi:

a) PROKLITIKE (prislonjenice, prednaglasnice) – ispred toničkih (u grad)

b) ENKLITIKE (naslonjenice, zanaglasnice) – iza toničkih (pisao je)

FONOSTILISTIKA I GRAFOSTILISTIKA

FONOSTILISTIKA (stilistika glasova) - proučava stilističke varijante

GRAFOSTILISTIKA (stilistika pisma) - ekspresivna vrijednost pisma

VREDNOTE GOVORENOGA JEZIKA

INTONACIJA, RITAM, TIMBAR (franc. boja glasa) ili MODULACIJA

PAUZA (stanka), INTENZITET – pojačanje napetosti govora, TEMPO

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK

STANDARDNI JEZIK - ostvaraj (realizacija) jezika kao sustava

ORGANSKI IDIOM (organski govor) – svaka realizacija sustava, narječja – dijalekti – govori

DIJALEKTIZAM – pojava koja se protivi standardnome jeziku (došo)

KODIFICIRANE NORME – sustav pravila propisanih kao obveze

 VJEŽBA

JEZIK – FONETIKA I FONOLOGIJA, VJEŽBE IZ ISPITA DRŽAVNE MATURE, GRADIVO 1. RAZREDA

Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?

A. izvambračni
B. jedamput
C. stambeni
D. stramputica

U kojemu su od sljedećih primjera obje riječi pravopisno točne?

A. nasjesti – nasjedati
B. odoljeti – odoljevati
C. razumjeti – razumjevati
D. zapovjediti – zapovjedati

Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju maloga i

velikoga početnog slova?
A. Razgovarali smo o problemima s predstavnikom Ujedinjenih Naroda.
B. Jučer je snažno nevrijeme zahvatilo sjeverni dio Gorskoga Kotara.
C. Zastupnici su se dosljedno pridržavali zaključaka Hrvatske Vlade.
D. Tročlano izaslanstvo primio je gradonačelnik Dugoga Sela.

Koja je glasovna promjena provedena u sljedećemu primjeru?

iz + pustiti > ispustiti
A. jednačenje po mjestu tvorbe
B. jednačenje po zvučnosti
C. palatalizacija
D. sibilarizacija

Koja je od podcrtanih riječi u sljedećoj rečenici pravopisno točna?

Spoj tradicionalnih ljekova i suvremenih metoda lječenja uz stalni lječnički nadzor
prednosti su našega lječilišta.
A. ljekova
B. lječenja
C. lječnički
D. lječilišta

U kojemu je od sljedećih primjera glagolski prilog sadašnji pravopisno točan?

A. kliktati > klikćući
B. nicati > nićući
C. skakati > skaćući
D. vikati > vićući

Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?

A. otcijepiti
B. otčepiti
C. othraniti
D. otšepati
U kojoj je od sljedećih riječi provedena palatalizacija?
A. češljić
B. kovčežić
C. oraščić
D. šeširić

Koji je slog u riječi zastarijevati naglašen?

A. za
B. sta
C. rije
D. va

Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i

maloga početnog slova?
A. Prva naša inkunabula vjerojatno je tiskana u glagoljaškoj tiskari u Kosinju.
B. Nakon sklapanja Austro-Ugarske nagodbe nastala je poznata monarhija.
C. Pjesme naših Petrarkista izašle su u Dubrovačkome kanconijeru.
D. Svoje pjesme poslali su na smotru dječjega Haiku-pjesništva.

Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?

A. opterećen
B. potlaćen
C. ujednaćen
D. zajamćen
57. Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?
A. podhlađen
B. podkrovlje
C. podpetica
D. podsjetnik
58. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i
maloga početnog slova?
A. Nagrade glumcima dodijeljene su u Hrvatskome Narodnom Kazalištu u
Zagrebu.
B. Oštra retorika nikako ne pridonosi smirivanju sukoba na Bliskome Istoku.
C. Mandat kneza u Dubrovačkoj Republici trajao je samo mjesec dana.
D. Naša je obitelj oduvijek stanovala u Ulici Matice Hrvatske.

U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtani primjer pravopisno točan?

A. Annapurna Mauricea Herzoga smatra se remek-djelom planinarske
književnosti.
B. U Pazinu je jučer postavljena agro-meteorološka postaja Istrameta.
C. Hrvatsko je izaslanstvo primio južno-korejski predsjednik.
D. Ultra-zvuk štitnjače potpuno je bezbolna pretraga.
60. U kojemu je od sljedećih primjera provedeno jednačenje po mjestu tvorbe?
A. činiti ˃ čimbenik
B. grad ˃ građanin
C. slastan ˃ slasna
D. smeđ ˃ smećkast
61. U kojoj je od sljedećih riječi epentetski l?
A. izvaljen
B. muljevit
C. pogrbljen
D. žuljevit
62. U kojemu je primjeru riječ profesorica točno naglašena?
A. pròfesorica
B. profesòrica
C. profèsorica
D. profesorìca
56. U kojemu je od sljedećih primjera podcrtana riječ pravopisno točna?
A. smijer kretanja
B. zdijela hrane
C. cijenik pića
D. slijev voda
57. Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?
A. ispraćaj
B. nalićje
C. optićar
D. svećanost
58. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i
maloga početnog slova?
A. Vrijeme je Božićnih blagdana i Savska je ulica bogato ukrašena.
B. Pri učenju astronomije pomaže E-škola temeljena na Internetu.
C. Poslušali smo predavanje Izazovi putovanja Svemirom.
D. U Gorskome kotaru nalazi se mjesto Begovo Razdolje
U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtani primjer pravopisno točan?
A. Latinsko – američki književnici hrvatskoga podrijetla dio su i hrvatske kulture.
B. Latinsko američki književnici hrvatskoga podrijetla dio su i hrvatske kulture.
C. Latinsko-američki književnici hrvatskoga podrijetla dio su i hrvatske kulture.
D. Latinskoamerički književnici hrvatskoga podrijetla dio su i hrvatske kulture.
60. U kojemu je od sljedećih primjera provedena jotacija?
A. junak ˃ junačina
B. trbuh ˃ trbuščić
C. otok ˃ otočanin
D. noga ˃ nožica
61. Koja je glasovna promjena provedena u riječi bojažljiv?
A. jednačenje po mjestu tvorbe
B. jednačenje po zvučnosti
C. palatalizacija
D. sibilarizacija
62. U kojoj je od sljedećih riječi slogotvorni r?
A. grašak
B. grijač
C. ogrtač
D. pogreška
63. U kojemu je primjeru riječ mrav točno naglašena?
A mráv
B. mràv
C. mrâv
D. mrȁv
U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtana riječ pravopisno točna?
A. Baza sadrži podatke o svim lijekovima koji imaju odobrenje za upotrebu.
B. Policija se i danas najčešće susreće s bijegovima iz odgojnih ustanova.
C. Kovači su se velikim mijehovima koristili pri raspirivanju vatre.
D. U Homerovim je spijevovima prevladavalo jonsko narječje.
57. Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?
A. činbenik
B. jedanput
C. obranbeni
D. stanbeni
Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i
maloga početnog slova?
A. Originalna Bašćanska ploča čuva se u palači Hrvatske Akademije
Znanosti i Umjetnosti.
B. Austro-Ugarskom Nagodbom iz 1867. godine utemeljena je
Austro-Ugarska Monarhija.
C. Za vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda težilo se ujedinjenju svih
Južnih slavena.
D. Sastanak sa sindikatima održan je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja
Republike Hrvatske.
59. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju zareza?
A. Rukopis je dovršio na Visu 20. kolovoza 1917.
B. Sigurno ste to znali samo se niste usudili reći.
C. Budući da su pobijedili mogli su početi slaviti.
D. Joj smilujte se molim vas!
60. Koliko je bezvučnih glasova u riječi osvijetljen?
A. dva
B. tri
C. četiri
D. pet
61. U kojoj je od podcrtanih riječi provedena palatalizacija?
A. Čest je slučaj da je publika stavljena pred skučen izbor.
B. Stoljetno hrašće muči se i povija na divljemu vjetru.
C. Naglo stane i jače zategne užad na čamcu.
D. Dodao je sol vrškom žlice

U kojemu je primjeru riječ osmišljavati točno naglašena?

A. osmišljàvati
B. osmišljȁvati
C. osmišljávati
D. osmišljâvati

56. Koja je od podcrtanih riječi u sljedećim primjerima pravopisno točna?

A. plijesniv kruh
B. povijesni atlas
C. riječita osoba
D. riječnička natuknica
57. U kojemu su od sljedećih primjera obje riječi pravopisno točne?
A. zapovjediti – zapovjedati
B. zamjeniti – zamjenjivati
C. zastarjeti – zastarjevati
D. zamjeriti – zamjerati
58. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i
maloga početnog slova?
A. Najviše će kiše tijekom sljedećih nekoliko dana pasti u Zapadnoj Slavoniji.
B. Na vrhu planine Ravna Gora izgrađena je lijepa razgledna piramida.
C. U mjestu Terezino Polje 2011. godine živjelo je 269 stanovnika.
D. Naša je obitelj oduvijek stanovala u Ulici Bana Josipa Jelačića.
59. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju zareza?
A. Na tome raskrižju možete skrenuti desno ili produžiti ravno.
B. Preboljela je gripu no i dalje se osjećala loše.
C. Svi su pažljivo slušali samo Jakov nije.
D. Padala je kiša ali ipak je bilo toplo.
60. U kojoj je od sljedećih riječi provedeno jednačenje po mjestu tvorbe?
A. izlječiv
B. objašnjiv
C. raspoloživ
D. razdražljiv
61. U kojoj se od sljedećih riječi u dativu jednine provodi sibilarizacija?
A. deka
B. intelektualka
C. jaruga
D. Koraljka
62. U kojemu je primjeru riječ snijeg točno naglašena?
A. snijȅg
B. snijèg
C. snijêg
D. snijég
63. Koja je riječ u sljedećoj rečenici prednaglasnica?
Možeš li mu se ti zahvaliti u ponedjeljak?
A. li
B. mu
C. se
D. u
56. Koja je od podcrtanih riječi u sljedećim rečenicama pravopisno točna?
A. Na početku sastanka prisutni su se podsjetili zaključaka.
B. Nietzsche je u svojim tekstovima govorio o natčovjeku.
C. Potcijenio je njezinu sposobnost snalaženja u prostoru.
D. Vjerovali su u različite nadprirodne pojave.
57. Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?
A. djevojćičin
B. domaćičin
C. čistaćičin
D. crtaćičin
58. U kojemu su od sljedećih primjera obje riječi pravopisno točne?
A. bijel – bijelina
B. lijen – lijenost
C. slijep – slijepoća
D. zvijezdan – zvijezda
59. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i
maloga početnog slova?
A. U razdoblju Renesanse zabilježene su dvije Bugarštice, narodne pjesme
dugoga stiha.
B. U Ulici republike Austrije nalazi se Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja.
C. Početak srednjega vijeka povezan je s padom zapadnoga rimskog carstva.
D. Prvo pismo starih Egipćana bili su hijeroglif, koji su zapisani na papirusu.
60. U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtani primjer pravopisno točan?
A. U memorijalnome kompleksu izgrađena je i spomen-soba.
B. Pokazalo se da anti-tijela nisu dovoljna zaštita od bolesti.
C. Krivolovci su uhvatili stotinjak ptica-pjevica.
D. Hrvatski su nogometaši vice-prvaci svijeta.
61. U kojemu je od sljedećih primjera provedena palatalizacija?
A. gost ˃ gozba
B. list ˃ lišće
C. misao ˃ mišlju
D. ruka ˃ ručetina
62. U kojoj je od sljedećih riječi nepostojani a?
A. borac
B. hokejaš
C. pjevač
D. konobar
63. Kojom je vrstom naglaska naglašena riječ pjȅsma?
A. kratkouzlaznim naglaskom
B. kratkosilaznim naglaskom
C. dugouzlaznim naglaskom
D. dugosilaznim naglaskom

56. Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?

A. rasčetvoriti
B. raščetvoriti
C. razčetvoriti
D. ražčetvoriti
57. U kojemu su od sljedećih primjera obje riječi pravopisno točne?
A. premjestiti – premještati
B. presjeći – presjecati
C. prorjediti – prorjeđivati
D. prosljediti – prosljeđivati
58. U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtani primjer pravopisno točan?
A. Nogometaši Meksika plasirali su se u drugi krug zbog bolje gol-razlike.
B. Hrvatski euro-zastupnik svojom je izjavom iznenadio novinare.
C. Tanger je još od 1923. godine funkcionirao kao grad-država.
D. U blizini hotela izgrađeno je igralište za mini-golf.
59. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i
maloga početnog slova?
A. Karlo Veliki u Rimu je proglašen carem Zapadnoga Rimskog Carstva.
B. Svakoga dana odlazio je po pecivo u Ulicu Svetoga Dominika.
C. Njemački je veleposlanik održao govor u Hrvatskome Saboru.
D. Središnja proslava Dana Državnosti održana je u Vukovaru.
60. U kojoj se od sljedećih riječi pojavljuje nepostojani a?
A. fratar
B. ratar
C. urar
D. zidar
61. U kojemu je od sljedećih primjera provedeno jednačenje po zvučnosti?
A. kruh > kruščić
B. mjesec > mjesečina
C. težak > teška
D. voziti > vožnja
62. U kojoj je riječi u sljedećoj rečenici naglašen prvi slog?
Ljepotu proljetnoga prijepodneva pomutila je oluja.
A. ljepotu
B. proljetnoga
C. prijepodneva
 D. pomutila
63. Koja je riječ u sljedećoj rečenici nenaglasnica?
Ako on sad ode, ti si gotov.
A. ako
B. sad
C. ti
D. si
56. U kojemu je od sljedećih primjera podcrtana riječ pravopisno točna?
A. siromašan tuđinac
B. đepno računalo
C. uruđbeni broj
D. nova piđama
57. Koja je od sljedećih riječi pravopisno točna?
A. potcrtati
B. potčiniti
C. pothladiti
D. potšišati
58. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i
maloga početnog slova?
A. Vozeći se uz jadransku obalu, prošli smo kroz mjesto Sveti Juraj.
B. Tijekom ljeta na Opatijskoj rivijeri boravilo je mnogo talijana.
C. U dubrovačkoj četvrti Stari Grad ljeti je velika gužva.
D. U Parku Prirode Lonjsko polje nalazi se selo Čigoč
59. Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju zareza?
A. August Šenoa, hrvatski predrealist, autor je romana Seljačka buna.
B. Premda je bio bolje, nego što se očekivalo, nije otišao kući.
C. Iako svi u njega vjeruju još je prerano govoriti o uspjehu.
D. Odluka je donesena u Dubrovniku, 15. svibnja 2018.
60. U kojoj je od sljedećih rečenica u podcrtanoj riječi provedena sibilarizacija?
A. Padobranci su iskočili iz aviona.
B. Bilo mi je nepodnošljivo u buci.
C. Zavidio sam i ptici na krilima.
D. Našli smo se u knjižnici.
61. Koja je glasovna promjena provedena u riječi veličina?
A. jednačenje po mjestu tvorbe
B. jednačenje po zvučnosti
C. palatalizacija
D. jotacija
62. U kojemu je primjeru riječ zub točno naglašena?
A. zȕb
B. zȗb
C. zùb
D. zúb

53. Koja je riječ trosložna?

A. nestrpljivost
B. potvrda
C. povrtlarstvo
D. zdravlje

54. U kojem je glagolu provedena palatalizacija?

A. lažem
B. mičem
C. skačem
D. vučem

55. Koja je riječ pravilno napisana?

A. foto – klub
B. foto-klub
C. foto klub
D. fotoklub

56. Koja je rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju zareza?

A. Gustave Flaubert francuski realist, napisao je roman Gospođa Bovary.
B. Bolje da si rodila zimu crnu o mati moja, nego mene.
C. Dragi prijatelju, volim putovati u toplije krajeve.
D. Čim je stiglo ljeto počele su velike vrućine.

57. Koji je morfem korijenski u imenici lađarica?

A. lađ
B. lađa
C. lađar
D. lađaric

58. Koja imenica u sljedećoj rečenici ima samo množinski oblik?

Stojeći na skijama i diveći se planinama, osjećao se ugodno u toplim hlačama i
zimskim čarapama.
A. skijama
B. planinama
C. hlačama
D. čarapama

59. Kako glasi genitiv imena i prezimena Harry Potter?

A. Harry Pottera
B. Harrya Pottera
C. Harry-a Pottera
D. Harryja Pottera

60. Koja od navedenih imenica pripada -i deklinaciji?

A. kotao
B. misao
C. pepeo
D. posao

1.Nepravilno je napisana riječ:

a) podstanar b) podšišati c) podhvat d) potpetica

2.Do kojih je glasovnih promjena došlo u riječi obeščastiti:

a) jednačenje po zvučnosti i prijelaz l > o b) jednačenje po zvučnosti i nepostojano a

c) jednačenje po zvučnosti i po mjestu tvorbe d) jednačenje po mjestu tvorbe i gubljenje

suglasnika

3.Koja se glasovna promjena dogodila u 2.l.jd. imperativa glagola leći:

a) sibilarizacija, jotacija b) sibilarizacija

c) jotacija d) jotacija i gubljenje suglasnika

4.U oblicima riječi daska – daščica dogodile su se glasovne promjene:

a) sibilarizacija, jotacija b) sibilarizacija, jednačenje po zvučnosti

c) palatalizacija, jednačenje po mjestu tvorbe d) palatalizacija, gubljenje suglasnika

5.U kojoj riječi nije došlo do gubitka jednog glasa:

a) kabinečić b) slastan c) hrvaština d) boravišni

6.Dativ jednine imenica Dubravka, točka, četka, bajka... glasi:

a) Dubravki, točki, četki, bajki b) Dubravki, točci, četci, bajci

c) Dubravki, točki, četki, bajci d) Dubravki, točci, čeci, bajki

7. U kojoj je riječi došlo do jednačenja po mjestu tvorbe:

a) iscijediti b) othraniti c) pažljiv d) ižimati

8.Do kojih je glasovnih promjena došlo u riječi bežični:

a) jednačenje po zvučnosti i prijelaz l > o b) jednačenje po zvučnosti i po mjestu tvorbe

c) jednačenje po zvučnosti i gubljenje suglasnika d) jednač. po mjestu tvorbe i gubljenje

suglasnika

9.Koja se glasovna promjena dogodila u 2.l.jd. imperativa glagola reći:

a) sibilarizacija, jotacija b) sibilarizacija

c) jotacija d) jotacija i gubljenje suglasnika

10.Koje su se glasovne promjene dogodile u oblicima riječi posao – posla:

a) ispadanje suglasnika, nepostojano a b) zamjena l sa o, nepostojano a

c) nepostojano a, jednačenje suglasnika d) ispadanje suglasnika, zamjena glasa l sa o

11.Sibilarizacijom je uzrokovana promjena osnove u riječi:

a) lišće b) knjižni c) dizati d) dršćem

12.Dativ jednine imenica Miljenka, mačka, patka, majka.... glasi:

a) Miljenki, mački, patki, majki b) Miljenki , mačci, patci, majci

c) Miljenki, mački, patki, majci d) Miljenki, mačci, paci, majki