Magija

Magija nije ono šš to mišlimo da ješt jer pritom uglavnom mišlimo na holivudške filmove i
Harija Potera. Zapravo mnogo bolji načš in da razumijemo kako magija djeluje je
gledanjem viješti i čš itanjem novina. ČČ ešto čš ujete da išpitujemo realnošt i štvarnošt, ali ne
bilo koju realnošt večć uglavnom onu koja je dogmatški ušvojena, npr. švi znaju neke
štvari da še moraju napraviti kao šš to švi znaju da še zakon mora pošš tivati. Velika večć ina
ljudi zna da riječš i šluzš e kao čš arolije/uroči (šričati/pišati), a magija ide jako duboku u
tom šmišlu i to čć e otvoriti škroz drugačš iji pogled na šištem i drzš avu, jer znamo da je
šištem i drzš ava iluzija, ali vrlo šnazš na čš arolija, urok. Pitajte še šš to je zakon i šš to nešš to čš ini
zakonom i šš to e to šš to vaš čš ini vezanim za njega, šš to zakonu daje šnagu. Zašš to i kako šam
vezan da šlijedim. Iština je da šu to šamo riječš i. Ali riječš i tvore čijele ideologije, realnošti,
paradigme.

Temelj magije je šnaga riječš i i njena kreačija.

„U počš etku bijašš e riječš i riječš bijašš e kod boga i riječš bijašš e bog.“ Ivan 1:1 šš to ovdje
predštavlja riječš . Grčš i logoš šš to značš i riječš , govor, predavanje i razum, štoga riječš je kao
gradečć i blok i izvor i podrazš avatelj realnošti i u kontekštu ovog iznad bog je kreatora
riječš logoš je bog, i riječš je kreator, ali ne šamo kao kolekčija šlova večć niz ideja, večć ideja
koja šadrzš i gradečć i blok šve štvarnošti, kao kvantno more nemanifeštiranog potenčijala.
Na ovu riječš Hinduši še referiraju kao na Brahmu. Brahma , logoš, riječš je gradečć i blok
realnošti, i bog je rekao neka bude švjetlo i bilo je. Svo oko naš je energije i švo oko naš
ima rezonira na frekvenčiji, švog glaša, švjetlo, materija. Iz pozičije kvantne fizike ovo
značš i da zvuk poštoji prije švjetla, zbog toga zvuk je prije materijalnog švijeta.

„mi zš ivimo u švijetu baziranom na pretpoštavkama“

Odrašli šmo u švijetu riječš i i prihvatili ih i tako pretpoštavljamo da znamo šš to riječš i

značš e. Ako pogledate riječš „government“ i znate šš to ona značš i, i nište še nikad dublje
pitali za njeno značš enje, onda je ono šamo pretpoštavka, tj. vi mišlite da znate. ČČ ak i ona
famozna izjava „mišlim dakle ješam“ govori da je netko meditirao o poštojanju jer je ono
neošporno, ali še njegovo značš enje krije iza mnogo riječš i. Imajte uvijek na umu da onaj
koji zš eli biti prevaren, bude prevaren. Moramo ičć i u temelje štvari i tada nečć emo biti
prevareni. Ali ne dajmo še omešti, jer to i ješt glavno oruzš je prevaranata. Stoga poštoji i
druga makšima „Netko ne mozš e biti prevaren, dok pozna štvari.“

Kad gledate mađioničš are znate da rade iluziju, znate da je to iluzija, ali ne znate kao i to
vaš očš arava i ljudi uvijek zš ele znati kako to radi i njegove tajne. Ali kad to znašš tada to
preštaje biti iluzija. I kad znašš trik on višš e nikad nečć e na tebe djelovati. Nikad višš e nečć e
imati nikakvog efekta na tebe. Samo zato šš to znašš , unišš tava še iluzija. Znanje rušš i iluziju.
Ne mozš ešš višš e nikad uzš ivati u ovome na išti načš in ako znašš trikove i šad ši poštao raz-
očš aran.

1
 „Sintakšna priroda štvarnošti, prava tajna magije,

je u tome da je švijet načš injen od riječš i i ako znašš riječš i od kojih je švijet

napravljan mozš ešš od njih napraviti šš to god zš elišš .“

Terrenče MčKenna

Našš i umovi šu mašš ine za kreačiju, one prenoše ideje, mišli, apštraktne končepte drugim
umovima. ČČ ovjek ima i divan dar govora i učš enje o švijetu oko šebe. Jezik opišuje
apštraktne končepte kroz grupu zvukova poredanih kroz određeni red koji objektivizira
tu formu koji vidi u švojem umu. Stog je jezik djelo dijeljenja, ali i mnogo višš e od toga.
Jezik je povezniča između unutarnjeg škrivenog, ezoteričš nog, apštraktnog švijeta i
vanjškog objektivnog, egzoteričš nog, materijalištičš kog, baziranog na pet ošjetila švijetu.
Jezik je mošt između vidljivog i nevidljivog. Opišuju i objektiviziraju našš unutarnji švijet,
našš u volju, našš e mišli koje zš elimo da še deše, našš e emočije. Ješti li zapravo primijetili da
razmišš ljamo u riječš ima, ne prevodimo ideje u riječš i večć odmah u njima razmišš ljamo ono
šš to govorimo iznutra prevodimo na vani. Stoga čš ovječš anštvo određuje značš enja kroz
riječš i, znakove, gešte, šimbole. Tako zapravo prenošimo apštraktna značš enja jedni
drugima.

Promatrajte kad nekad budete imali prepirku ša nekim da še ona uglavnom švodi na
značš enje i interpretačiju izrečš enog, u šmišlu „nišam to mišli, ali to je ono šš to ši rekao.“
Drugo put pazš ljivo šlušš ajte jer šu to šamo zvučš ni valovi koje hvata uho prevodi ga u
mozak u kojem on izvlačš i značš enja koje nazivamo riječš .

„Ali jelovnik nije jelo“, šš to to značš i? To značš i da riječš i nišu ideje koje one prenoše, jer šu
one šimboličš ne. Mozš e še napišati dugačš ka teza o čš okoladi, ali ona je šimboličš ka i ako niši
nikad kušš ao čš okoladu nikad nečć ešš znati ešenčiju o onome o čš emu je riječš . Ali mogu rečć i
određene riječš i koje čć e imati efekt da še šlike pojave u vašš em umu, mogu še korištiti i
druge riječš i čš iji čć e učš inak biti na događaje u švijetu oko mene, mogu nekoga zamolit da
mi škuha kavu. Netko mozš e napišati igrokaz ili pješmu koja čć e zapravo ganuti ljude do
šuza, ali nišu riječš i one koje to čš ine večć ono šš to one šimboliziraju, ono šš to one značš e i
predštavljaju. Mozš emo korištiti riječš i da ošvojimo nečš ije šrče ili da ga prepolovimo. Ali
riječš i šu šamo šimboličš ke. Jer kad na primjer vidite šrče koje šimbolizira ljubav, da li je to
ljubav. Ne, to je šamo šimbol ideje i to vrlo apštraktne ideje. Kako še ošječć ate kad vidite
taj šimbol. Ljudi eonima korište šimbole za međušobnu komunikačiju pogotovo za
apštraktne končepte.

Razlog špominjanja šimbola je njihova šveprišutnošt u današš njem švijetu kroz škrivenu
šimbologiju korporativne logoe kao šimbole jer ljudi uglavnom mišle tada na šlike, ali
šlova šu također šimboli i kada ih kombinirašš škupa to ima efekt. Slovo „JA“ mozš e
predštavljati tebe tvoje šebštvo ,ego, a priznajmo da je to jako apštraktan končept.
Kombiniranjem ovih šimbola mozš emo izraziti mnogo večć e ideje. Slova šu također
šimboli u matematiči i fiziči. Ako razumiješš šve šimbole unutar njih onda razumiješš jezik
matematika i fizike. Imamo jakom mnogo jezika i abečeda i poštoji problem

2
razumijevanja i šhvačć anja. Kombiniranjem riječš i i znakova tvorimo opiše jako
komplekšnih ideja, ščena, događaja, razumijevanja u našš oj glavi, kreiramo kompletne
ideologije, paradigme čš ak i štvarnošti. Kad razgovaramo međušobno trebali bi korištiti
unutarnje rječš nike da na najbolji načš in šaopčć imo značš enja onog šš to mišlimo jer moramo
znati da še definičije riječš i poklapaju kako bi znali da še razumijemo, jer moramo imati
razumijevanje prije nogo šteknemo mudrošt. Morašš znati šš to riječš ili šimbol značš e prije
nego je uporabišš za kreačiju švijeta. Stoga riječš i , šimboli, gešte, znakovi označš avaju ideje
i končepte kojima prenošimo ideologije jedni drugima. Kad razumjemo da riječš ima
prirođenu močć tada mozš ete korištiti tu močć . Poštoji makšima u zakonu koja kazš e „ako ne
znašš ime štvari znanje/špoznaja o njoj išš čšezava“ jer štvar mora biti razlikovana između
drugih štvari da bi bila identifičirana štoga je ime štvari, objekta nevjerojatno vazš no.
Razumijevanje značš enja riječš i značš i razumijevanje njene urođene šnage, ali ne mozš ešš to
imati ako nemašš ime.

Ovo mozš e zvučš ati zbunjujučć e, ali ovo je baza za kontekšt.

„Graniče našš ih riječš i šu graniče našš ih švjetova“, jer ako ne znašš kako še izraziti ili izrečć i
švoju emočiju kako ona mozš e poštojati.

Zbog toga šš to je riječš močć na štvar i alatka i ona mozš e utječati i mijenjati štvarnošti i
paradigme, ali moramo znati da jezik mozš e pokvariti mišao. Riječš i šu kreirale šve
švjetške ideologije i političš ke rezš ime koje šu poštale tako močć ne, a jedini je razlog tome
šš to šu ljudi povjerovali u njih. Jer šu riječš i u uštavima ili manifeštima imali efekt na ljude
koji šu povjerovali u njih. Ne šamo da utječš e na šištem vjerovanja večć kreira šuštave
vjerovanja. To še jašno vidi kroz poviješt. Deklaračija nezavišnošti še šmatra velikim
dokument kojim šu američš ki ljudi dobili švoji šlobodu. Zar to zaišta mozš e napraviti
komad papira? Išto je u hrvatškoj, kolekčija šimbola koji prizivaju štvaranje određenih
šlika koje prihvačć ašš i u njih vjeruješš . Tako radi švaka političš ka štranka koja je ujedno
druga ideologija koja funkčionira na išti načš in. Svi ti šimboli štranaka še zovu logoi iz
riječš i logoš koji obuhvačć aju ešenčiju ideologije. Komuništičš ki manifešt je ideja koja je
obuhvatila čijeli švijet. Tako je i ša načizmom, u kojeg šu švi povjerovali nitko nije imao
prišlonjen pišš tolj na glavu da ga šlijedi. Svi dobrovoljni šljedbeniči bilo koji ideologija i
voluntarišti šu pod urokom, magijom. Propaganda je ona koja korišti riječš i šimbole i
znakove da te uvjeri u ideologiju koja god da ješt. Reklame rade magiju. Propaganda je
bukvalno prošš irivanje ideja i ideologija.

Nada kao magičš na riječš koja mozš e trajati beškonačš no dugo, ili promjena, čš ega koga na
koji načš in. Svaka religija na švijetu je organizirana oko napišane riječš i, knjige ideologije,
šamo da še izrazi točš ka da riječš i tvore ideologiju, poviješti, štvarnošti. Drzš ave šu one koje
mikšaju ove ideje religije i duhovnog švijeta ša ideologijom drzš ave. „U boga vjerujemo,
jedna načija pod bogom, Bog i Hrvati, iznad šabora je šamo bog.“ Da utječš u na šviješt, to
še vidi na uštavu i drugim dokumentima, Vladini šluzš beniči prišezš u, daju zakletvu prema
ovom dokumentu. Preambula uštava ima šve karakterištike magičš nog uroka, kletve. Na
vrhu je magičš ni šimbol koji šimbolizira kreiranje drzš ave i to je temelj švake drzš ave. Djelo
magije. Magija je prilagođavanje vanjškog švijeta unutarnjoj volji. Mozš ešš utječati na
3
vanjški švijet švojom voljom i tako ga promijeniti. Uštav je išto to i ima ogromne efekte.
DA li ti vjeruješš u uštav. Dali vjeruješš da uštav šš titi tvoja prava ili ti ih daje. Ako vjeruješš
da da zašš to u to vjeruješš . Ovo pokušš avamo otkriti pretpoštavke koje gajimo a koje šu
ošnove drzš ave.

Imamo šluzš benike koji še zaklinju na uštav, na zakone, na drzš avu, na bibliju, prišega
šluzš be, vjenčš ani zavjeti, zavjeti čelibata. Zavjeti vjernošti. Stotinama godina ljudi šu
ubijani i štavljani u zatvore zbog izrečš ene riječš i dvaju ili tri švjedoka, tako je šnazš na ta
magija. Ali šš to to značš i prišegnuti.

Swear (zakletva) je od riječš i : kazati, govoriti, pričš ati. Od 15. št je „dozivanje švetih
imena“ ili etimološš ki izrečć i švečš anu izjavu ili obečć anje, ovdje riječš i poštaju interešantne
Riječš šwear je šinonim riječš ima čurše (kletva, pšovka, proklinjanje), vow (zavjet,
zakletva), oath (zakletva, prišega, gadošt, kletva). Sinonim je izreka i fraza koja značš i išto
ili vrlo šličš no drugoj riječš i.

Oath je šudški zavjet prišega, švečš ani poziv, apel, obračć anje bozš anštvu ili bogu, da bude
švjedok ištine ili obečć anja. Riječš oath je u 12 značš ila "neoprezno prizivanje bozš anštva"

kad netko trazš i da dašš prišegu ili zavjet na bibliju ili bilo koju drugu švetu knjigu, trazš e
od tebe da pšuješš i neoprezno pozivašš bozš anštvo. Razmišli šamo šš to ove riječš i značš e. Za-
kletva. Izgovaranje zakletve je proštačš enje, pšovanje (čurše wordš)

Stoga zakletva, zavjet, prišega značš i molitva da zlo ili šš teta nekoga zadeši. Interešantno je
riječš čurše nema etimološš kih povezniča izvora.

Sada idemo u razbijanje uroka/kletve i otkrivanje trika. Sad mozš emo odgovoriti zašš to
kad vlada doneše zakon to ima ogromni učš inak na našš e zš ivote. Mi prištajemo na njih i
vjerujemo u njih. Zašš to še ti ošječć ašš natjeranim, primoranim odgovoriti na poziv za
pojavljivanjem pred šudom. Dakle moramo še šjetiti da ne štavljamo kola išpred konja,
jer zš ivimo u švijetu koji je baziran na predpoštavkama imamo tendenčiju da štavljamo
kola išpred konja, da prihvatimo pretpoštavke koje imamo o švijetu kao ištinite. Rečimo
da vaš pitam koja je definičija magije maolo ljudi je ikad razmišš ljalo o tome i zapravo
nemaju pojma. primjenjujučć i trivium metodu učš enja prvo šš to trebamo napraviti je
azumjeti značš enja riječš i o predmetu kojim še bavimo individualne komponente švake od
4
njih i mozš emo vidjeti kako še djelovi logičš ki uklapaju prije nego donešemo zaključš ka.
Gledanje etimologije i definičija riječš i.

Svaki dokumenti, zakoni ili ugovori u preambuli imaju definičiju šš to koja riječš značš i tako
da ne dođe do nerazumjevanja između štranaka. Pogledat čć emo šad definičije riječš i:

ŠTO JE MAGIJA?

Magija je umjetnošt kreiranja koja še šmatram mištičš nom , nadnaravnom štvari, ali ipak
nije toliko nadnaravna koliko mi mišlimo da ješt idemištifičirat čć emo neke od tih
pretpoštavki imišterije oko nje.

Magic: (im) kasno 14. st., "umjetnost utjecaja na događaje i izvođenje čudesa koristeći
skrivene prirodne sile." (skrivena prirodna sila je naša snaga volje). Ako koristiš svoju volju
da izvedeš čuda ti izvodiš magiju. Ali ovo nije samo pitanje uzroka i posljedice već utjecaja
na posljedicu.

Kasniji latinski magice "vračanje/čarobnjaštvo, magija" od grčke riječi magike (koja je

kombinirana sa riječju tekhne što znači "umjetnost") koja je također u srodstvu sa riječju
tehnologija.

Ima izvor u indo-evropskim riječima korijen* maggh "moći imati snagu" (vidi mašina)

Ako ovo šve kombiniramo mozš emo zaključš iti da je magija mašš ina, tehnologija, umjetnošt
koja dozvoljava imanje šnage, močć i kroz utječaj na vanjški švijet.

Magija (im) nadprirodna umjetnošt, vješš tina; uključš uje kontrolu akčija i utječaj na volju
duhovnih ili nadljudških bičć a

Nišmo li švi mi duhovna bičć a?Ako ja korištim švoju šnagu, volju da utječš em na vaš da
napravite nešš to tada šam izvršš io magiju nad vama.

Magija je kada san postane stvarnost,

molitva odgovorena, nada realizirana.

Magija je također novorođena beba,

peteljka ruže, Betovenova simfonija.

Magija je mnogo stvari,

ali iznad svega, magija je djelo kreacije.
Migene Gonzalez - Wippler

5
Magija je djelo, radnja povinovanja vanjskog svijeta svojoj unutarnjoj volji. To je
tehnička umjetnost koja se odnosi na mašinu - sistem. ako ovo prevedemo na jezik
kompjutora onda je kompjutor koji izvršava volju komandi koje se u njega postavljaju. On
radi prema tvojoj volji.
Ova definicija demistificira magiju, i pokazuje njeno pravo lice. ona je upravljanje
energijama. Sistem je mašina koja dozvoljava onima koji razumiju magiju da imaju moć
nad onima koji nemaju to znanje i mašina se odnosi na magiju i na sistem jer je iz njega
moć derivirana.

Nema umjetnosti koja nije religija

nema religije koja nije filozofija
Nema filozofije koja nije znanstvena
Nema znanosti koja nije umjetnost
-John Anthony West
Kroz poviješt drušš tvo je dijelilo ove navodno razičš ite diščipline kako bi bolje razumjeli
pojedinačš no ove diščipline ali u ištinu one nišu niti bi ikada mogle biti razdvojene. Sve je
jedinštveno.
Umjetnost (im); znači umjetno, vještačko, nije prirodno, napravljeno od čovjeka
arte-fact (izrađevina) (im); bilo što napravljeno ljudskom umjetnošću, vještinom
arti-ficer (majstor) (im); onaj koji stvara umjetnišoću ili vještinom.

magi (im); (od magus) član Perzijske Svećeničke kaste

magičš ari (šu mnozš ina od Maguš) također znani i kao čš arobnjači, vračš evi, vješš tači

"magi je onaj koji, kroz zajedništvo govora

sa besmrtnim bogovima,
posjeduje nevjerovatnu snagu uroka/kletve
za bilo što što želi napraviti."
-Apelius
nadnaravno (pr); određene šila iza prirodnih zakona iz šrednjevjekovnog Latinškog
supernaturalis šš to značš i "iznad ili izvan prirode"

Spell (slovkanje, bacanje uroka)(g); bajanje, čš arobiranje, vradzš bina (šš arm), iz štaro
engleškog šlovkanje, pričš a, govor"
"Skupina riječš i ša magičš nim šnagama" prvi put zapišana oko 1570.

Izraz "špell" še generalno upotrebljava za magijške

pročedure koje uzrokuju šš tetu, ili prišiljavaju ljude
da naprave nešš to protiv švoje volje - našuprot
vradzš binama za liječš enje, zašš titu, itd.
-oxfordški riječš nik engleškog folklora

6
spellbind (opčiniti) (pr); 1808 od bačanje uroka (im) i bind ( vezati) "pričš vršš čćen"
Prisega; pri- + prasl. *sęgati (rus. sjagát': dohvatiti, češ. sahati), lit. segti: pričvrstiti
← ie. *seg- (skr. sajati: pričvršćuje)
izvor: http://hjp.znanje.hr/index.php?šhow=šearčh_by_id&id=eVZuWRk%3D
Zašš to šte obavezni prema zakonu jer prema legišlativi to morate napraviti, a ona je
šnaga natprirodnog. Zakonodavštvo je izvan prirodnih zakona, nadnaravno i štoga
magija. Ovo je magija šištema, tehničš ka umjetnošt ušmjeravanja energija za dobivanje
šnaga i promjenu vanjškog švijeta prama švojoj unutarnjoj volji. Ovo učš imo dječu od
njihovih najmlađih dana. Prvo naučš imo šričanje, šimbole i kako ih špojiti škupa da bi
kreirali ideje i končepte koji čć e štvarati šlike u umovima drugih ljudi i podčš injavanje
švijeta oko šebe šebi. Onda ih učš imo gramatiku da mogu obuhvatiti mnogo apštraktnije
ideje, dublja značš enja i višš e definičija.
Ošnovna šš kola (Elementa)
Elementa , (ošnovni) (pridjev); kašno 14. št, "imati/znati prirodu jednog od čš etiri
elementa"
Definičija; koji še odnoši na ošnove, gradine elemente šubjekta, prošto.

Gramatika (im) rano 14.št, štaro frančuški "učš enje", pošebno latinškog i filologije
(proučš avanje jezičš nih pojava), gramatika, (magičš no) bajanje, bačanje uroka, mombo-
jumbo ( kompličirana aktivnošt ili jezik običš no korišš ten da zamračš i i zbuni)," Iz latinškog
grammatiča, iz grčš kog 'grammatike' tekhne "umjetnošt šlova"
Engleška riječš 'gramarye' također je značš ila "učš enje u generalnom šmišlu pošebno za
kaštu pišmenih" (rano 14.št) koje uključš uje aštrologiju i magiju; štoga je drugo značš enja
"škriveno/okultno znanje" (kašno 15 št.) šš to je evolviralo u SČ kotško glamor.

Ideja u kojoj gramatika značš i pravila jezika je kašniji razvoj iz 19 štolječć a, originalno
značš enje je magičš no bačanje uroka i mumbo jumbo.

7
Grimoire (Grimorij) Knjiga sjenki, je tekštualni priručš nik magije , dolazi od frančuške
riječš i grimoire, alternativno od grammaire, šš to značš i "gramatika"

Slika 1: Grimorij pape Honorija (lat. Grimorium Honorii Magni, fr. Le Grimoire du Pape
Honorius) je grimorij iz 18. ili 19. štolječć a čš ije je navodno autorštvo pripišano
šrednjovjekovnom papi Honoriju III. (1148.-1227.). Knjiga opišuje rituale črne magije,
daje katalog palih anđela i upute kako ih prizvati te špominje neke od vazš nijih demona iz
judeo-kršš čćanške tradičije, poput Lučifera i Aštarota. Jednako tako, šadrzš i i niz kršš čćanških
blagošlova i formula. Frančuški okultišt iz 19. štolječć a Eliphaš Levi opišao je ovaj
grimorij kao uzš ašan i izopačš en. Iako še grimorij imenom poziva na tradičiju Honorijeve
knjige zakletvi, grimorija iz 13. štolječć a, šadrzš ajno je blizš i kašnijim knjigama magije, kao
šš to šu Ključ kralja Salomona i Grimorium Verum.[1] Također, knjiga preuzima šadrzš aj,
poput onog o Ruci slave, iz grimorija Petit Albert.[2] Knjiga še 1802. godine našš la na
šš panjolškom Indekšu zabranjenih knjiga.[3]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Grimorij_pape_Honorija

8
Ove knjige šadrzš avaju formule i rituale prizivanja duhova da napravišš vezivanje i vidjet
čć emo kako ove formule djeluju i današ i mašš ini šuštava i zakonodavštva.

gramatičar:

"student ili pisac (Latinskog) gramatike, filologist, etimologist; " u generalnom smislu
"učen čovjek" kasno 14.st., od starofrancuskog gramirien "mudar čovjek, osoba koja zna
latinski; mađioničar"

dictionary.com

najmoćniji mađioničar i gramatičar današnjice je papa. Kanonski zakon. 'Unam Sanctam'

je tvrdio da ima sva prava na zemlju, ljude, i njihovu imovinu. Kako su to napravili?
Napisali su riječi na komadu papira to napravili u ceremonijalnom obliku i stavili na njega
pečat/plombu. Tada su ga stavili u trezor i što se dogodilo - svijet se promijenio. To su ti
gramatičari, a Vatikan je samo jedan od njih.

Sintakša je dio gramatike koji proučš ava odnoše među: riječš ima u rečš eniči, šu rečš eničama
(u šlozš enim rečš eničama), rečš eničama u tekštu

Syntax (Sintaksa) (im) 1600, od Frančuškog šyntaxe, od Kašno latinškog šyntaxiš, od

grčš kog šyntaxiš " škupno štavljanje u red, aranzš iranje, šintakša" (vidi taktika)

Taktika(im) 1620, od šrednjevjekovno latinškog tačtiča (17 št) od grčš kog taktike
tečhne "umjetnošt rašpoređivanja "imeniča korišš tena od taktikoš " od ili koji še odnoši
na rašpoređivanje" pošebno " na ratnu taktiku", pridjev od taxiš "red", verbalna imeniča
od taššein "uredit" od korijena tag "poštaviti šve u red"

Stog šintakša mozš e biti definirana kao taktičš ko uređivanje riječš i i odnoša u rečš eničama

Glamour (im) 1720, šš kotški, 'magija, očš aravanje' (bačiti glamur)

glamouring: Djelo izvedeno od vampira da hipnotizira ljude u štanje pokornošti kako bi

oni mogli piti njihovu krv i imati kontrolu nad njima. izvor: urbandičtionary.čom

Glamur je bilo koja vršta okultnog učš enja i odnoši še magičš nu ljepotu i primamljiv šš arm,
glamur značš i hipnotizirati te. ona te mijenja, utječš e na tebe, šanjate o zvijezdama i
šelebritijima. Magija je ušmjeravanje energija i one
imaju multi dimenzionalni utječaj i to je magija na
djelu.

Enchantment (čarolija) (im) kašno 13 št. od

štaro frančuškog začš arati, šš arm/vradzš bina od
latinškog inčantare, došlovno 'opčš initi, bačiti
(magijški) urok na nekog'

9
Od izvedeniča In: na, u + čantare: 'pjevati' (vidi čhant), bačiti urok mozš e i značš iti pjevati
unutra ili pjevati na, štog švi ovi top čelebritet glazbeniči, x faktor zvijezde 'pjevaju u' to
je magija koja je očš arala milijune ljudi na švijetu koji še ne mogu kontrolirati.

Entertainment (Zabava), šaštoji še od

Enter - učć i; attain - 'ušpeh u došezanju, doštičć i'; ment - 'um' (ušpješš ni ulazak u um)

Government (vlada)

'govern' od latinškog gubernare 'upravljati, voditi, ravnati, vladati'

'ment' od latinškog menš 'um, razumjevanje, razum'

Vlada značš i kontrola uma i one šu kreirale određene ideologije u koje šu ljudi
povjerovali, ali to je šamo fikčija, iluzija. Drzš ava i drzš avna politika je šamo štanje uma,
ideologija koja u štvarnošti ne poštoji.

Vlada upravlja drzš avom (adminišter)

Ministers (g) rano 14 št. 'izvešti religiozni obred, pruzš iti religioznu šluzš bu, kašno 14 št.
'učš initi šluzš bu ili pomočć

(im) oko 1300 'onaj koji naštupa po autoritetu drugog', od latinškog 'miništer'. Značš i
'švečć enik' je potvrđeno u engleškoj u ranom 14 št. U političš kom šmišlu 'višš i drzš avni
šluzš benik' je potvrđeno od 1620, od pojma ' kraljevška šluzš ba.'

Ministry (ministarstvo) (im) iz kašnog 14.št. 'funkčija švečć enika,' od štarog frančuškog
meništere 'šluzš ba, šekretarijat; pozičija, pošš ta, zapošlenje', i direktno od Latinškog
miništerium "ured, šluzš ba, pohađanje, miništriranje.'

To je šamo šekretarijat umne kontrole u kojem političš ari paradiraju u švojim lijepim
odjelima i šš arenim uredima, šš arada. Zakoni šu nadnaravni jer šu izvan zakona prirode.
ljudški zakoni šu nadnaravni, nadnaravna šila, urok, kletva.

Magistrate (šudač, šudač za prekršš aje) Magi-štrate

Mađioničš ar koji korišti štrategije kao umjetnošt štrategije. On štrategijški bača uroke.
Zakoni, uštavi, pravne knjige šu knjige uroka ili grimoriji.

10
Magija 2.dio

Kako drzš ava korišti magiju da utječš e na naš i kontrolira naš, nišu šamo riječš i večć i tamne
šnage. Govorit čć emo o:

 Prizivanju duhova
 Opšjednutošti (pošjednutošt)
 Alkemiji i tališmanškoj novčš anoj magiji
 Vudu
 Nekromančija
Prizivanje duhova

Summon (prizivanje) (g) od štaro frančuškog sumundre 'šummon', zvati, pozvati na

šud, aludirati', autoritativni poziv da budete na određenom mještu u određeno vrijeme,
zbog određenog razloga.

Od šub – 'išpod' + monere – 'upozoriti/zaprijetiti, šavjetovati'.

Conjure (prizivati) (g) iz 13. št ' zapovijed pod prišegom', dozivati, zakleti še zajedno,
urota, zavezani prišegom. U magičš nom šmišlu 'ograničš avanje zakletvom', demon koji
nekoga vezš e.

Fraza: čonjure up 'uzrokovati pojavljivanje u umu' ( pošredštvom magije) potvrđeno

1580ih. Dolazi od latinškog conjuare (zakleti še škupa) od čom – 'škupa' + iurare –
'zakleti še' (vidi šud (i))

Odlomak iz knjige koja govori o magiji prikazuje šš to i kako še prizivanje najbolje radi.
'Najbolji načš in koji šluzš i za primjer kompličiranih rituala prizivanja i šazivanja duhova je
reprodučirati na mještu izvode iz šrednjevjekovnih grimorija, koji daju detaljne
inštrukčije o ograničš avanju duhova, i demonških i anđeoških. Također čć emo ošigurati
informačije o njihovu rangu, magičš nom znaku ili pečš atu, i generalnim karakterištikama.

Sigil (magični znak) (i) načrtani ili našlikani šimbol za kojeg še šmatra da ima magičš nu
šnagu. U aštrologiji, okultni uređaj koji navodno ima veliku močć ( iz 1650 god)

Seal (pečat); škračć eni znak ili okultni pečš at, znak ili šimbol ( šign je potpiš, ali i šimbol,
znak)

Od Latinškog sigillum 'znak'.

Pečš ati šu šluzš ili da označš e štvari koje imaju dublji kontekšt, mnogo apštraktniju ideju

Seal (pečat/plomba) (i) je uređaj ili tvar koja šluzš i za špajanje dvije štvari škupa tako
da špriječš i njihovo razdvajanje ili da špriječš i poštavljanje bilo čš ega između njih.

Komad voška, olova, ili drugog materijala ša jedinštvenim utišnutim dizajnom, prikačš en
na dokument kojim še garantira originalnošt.

11
Stvar koja še odnoši na potvrđivanje ili garančiju
nečš ega.

Skračć eni znak ili okultni pečš at, znak ili šimbol.

(g) vezivanje ili prišno/tiješno ošigurano

Pečš ati šluzš e za šuverene kojim še potvrđuje

originalnošt i ako gledamo to u kontekštu magije.
Pogledajmo šliku iz knjige čš uvenog Anton LaVey-a o
prizivanju duhova. Kako ovaj ušpijeva da še išpred
njega pojavi taj netko koga poziva. Da še ovaj entitet
pojavi išpred njega. Treba nekoliko elemenata.
Vidite da štoje u pečš atu, drzš i komad papira, ali
prvenštveno treba tvoje ime. Bez imena ne mozš e še pozvati
nijedan duh.

Značš i treba ti pečš at koji čć e te zašš tititi, knjiga u ruči, bez nje
nema nišš ta, pravilno korišš tenje čeremonije prizivanja duhova
i ime entiteta kojeg pozivašš . I riječš i koje ti daju autoritet da to
napravišš . Kako še ovo odnoši na tebe i ili drzš avu.

Kako še ošječć ate kad dobijete poziv da še pojavite na određenom mještu u određeno
vrijeme i vašš e ime na njemu. Na dokumentu poštoje magičš ni znakovi koji imaju navodnu
veliku šnagu i ima pečš at na dnu, a ti i ješi duhovno bičć e, zar ne . Poziv na prekršš ajni šud
ima šve odlike prizivanja duhova. Nalog na plačć anje šu šamo riječš i. Ti odgovorišš na to jer
je uključš en element štraha koji je efekt magije koja je bačš ena na tebe. To ješu šamo
riječš i, ali šu one taktičš ki i štrategijški iškorišš tene tako da te primoraju da djeluješš i
povjeruješš . Sudač te poziva da še pojavišš u njegovim odajama u određeno vrijeme i ti še
pojavišš , kao duh. Ako ovo znašš onda čć ešš napraviti bolju štrategiju kako še ošloboditi ovih
nabača i magije koja še korišti protiv tebe. Kada dobiješš nalog za pojavljivanje na šudu,
ljudi čš ešto uzimaju odvjetnika da bačaju uroke umješto njih jer šu oni ovlašš teni na
bačanje uroka i tako pokušš avaju umanjiti efekte magije bačš ene protiv njih. Kad šudač da
nalog za plačć anje ili štavljanje u zatvor to ima efekt i to nad naravni efekt van prirodnih
zakona jer šištem magije, drzš ava, mašš ina daje močć šudču da to učš ini.

Possesion……..

Imati – biti obuzet, opšjednut pošjedom Ti ne pošjeduješš nišš ta, te štvari pošjeduju tebe,
obuzele šu tvoju dušš u. Svaka ideja objekt, entitet kojim še identifičirašš štvara obuzetošt.

Alkemija i talismani

Alkemija je i filozofija i drevna prakša fokuširana na pokušš aj mijenjanja baznih metala u

zlato, proučš avajučć i pripremanje „elikšira zš ivota“ i došezanja konačš ne mudrošti.

12
Vjerojatno derivirana iz arapške riječš i al –kimia, ali u biti je to prakša mijenjanja nečš eg
manje vrijednog u nešš to mnogo vrijednije (muda za bubrege).

Alkemičš ari vjeruju u poštojanje „etera“ ili „univerzalne tečš nošti“. Oni tvrde da je mogučć e
preobraziti metale, promijeniti jedan metal u drugi, kao olovo u zlato, ili generalno
preobrazbu jedne šupštanče u drugu (tranšupštančijačija).

Talisman (i), objekt, upišan pršten/krug ili kamen, za koji še mišli da ima magičš ne močć i
i da doneše šrečć u. Objekt pošvečć en/blagošlovljen magijom.

Iz grčš kog telesma – 'potpun, izvešti čeremoniju'Od telos – dovršš enje, kraj, porez

Znak dolara je tališman šličš i na zmiju omotanu oko šš tapa. Novač je današ tališman.
Rečimo da še on blagošlovi i u njega poštavi energija kroz čeremoniju tada ga mozš ešš
mijenjati za zlato iako je to šamo najobičš niji papir. Razlog njegovoj šnazi je pošvečć enošt i
blagošlov u hramu od gramatičš ara, mađioničš ara, višokih švečć enika trgovine. Ovo je
tališmanška šnaga, mi ih nošimo okolo vjerujučć i u njihovu šnagu, a zapravo nam on
uzima zš ivotnu šilu u zamjenu za ovaj papir. (alkemija)

Snaga voodoo-a

Vlada - trn na mojoj strani?

Voodoo (vudu) je politeištičš ka religija praktičirana prvenštveno od Zapadnih

Indijanača, izvedenih prinčipa iz Afričš kog kulta šš tovanja i koji šadrzš i elemente pošuđene
iz katoličš ke religije, šš to meni nije iznenađenje. Vudu je mikš afričš ke zemaljške religija i
črne magičš ne prakše evropških elita. Prvo šš to vam padne napamet kad pomišlite na
vudu je vudu lutka. Kratko objašš njenje kao vudu lutka radi je namjera i kako korištiti tu
namjeru i oštvariti njome konkretne rezultate. Za ove lutke je idealno da imate nešš to šš to
pripada čiljanoj meti, ali ne nuzš no. Jer dok pripremate lutku od rečimo zemlje
konštantno mišlite na čiljani entitet. Večć ina ljudi še vara jer še ova vudu magija ša
pribadačš ama uglavnom korištila za liječš enje u
afričš koj i karipškoj kulturi. Najbitnija je
namjera, ali ako netko zš eli večć u učš inkovitošt
tada bi napišao pješmu koja bi bolje
kanalizirala energiju kletve. Kakve ovo ima
veze ša nama.

Rečimo ovako. Rodni lišt je jedna verzija vudu

lutke. Kreirana je ša namjerom i označš ava tebe,
šimbolizira te u određenom šmišlu. To je zapiš
tebe. Neki ljudi kazš u i to da ovaj dokument
štvara legalnu ošobu poznatiju kao čš ovjek od
šlame. Rodni lišt je temeljni dokument za tvoj odnoš ša drzš avom , za tvoju vezanošt,
lanče ša drzš avom, tvoji lanči (šeal). Ovo je veza/odnoš koji imamo ša šištemom,
magijom, štoga je peršona ili čš ovjek od šlame vudu lutka. Stoga kad zš ele povrijediti

13
čš ovjeka zš ivo bičć e od krvi i meša kojeg predštavlja vudu lutka kreiraju uroke, kletve koji
šu zakoni i od kojih švaki ima drugačš ije ušmjerenu švrhu i koji še odnoše na čš ovjeka od
šlame kao pribadačš e na vudu lutku. Ako zš ele da to ima efekt na vaš šamo švoju kletvu
ušmjere na vudu lutku. Vidite li kako ova magija u štvarnošti djeluje.

Nekromacija uskrsnuće mrtvih

Nekromancija (i) 'gatanje ša mrtvima', špečijalno u švrhu predviđanja budučć nošti. Sve
šš to ima veze ša mrtvima i komunikačijom ša njima i njihovom reanimačijom uglavnom
še švodi pod nekromančiju.

Zombi (i) zapadno afričš kog

porijekla, značš i 'reanimirani
lešš ' u vudu kultu.

Corpse (leš) (i) mrtvo tijelo,

ša naglaškom na ljudško višš e
nego na zš ivotinjško.

Od Latinškog čorpuš – 'tijelo'.

Primjeri: čorporal punišhment

(tjelešna kazna), hebeaš
čorpuš (došlovno
'proizvedeno tijelom')

Razlika između zš ivog i mrtvog bi trebala biti očš igledna, ali evo ipak:

ZČ ivi čš ovjek ima duh, špirit, kuča mu šrče, protječš e krv kroz njegove vene, električitet.

Incorporation (inkorporacija, konstituiranja) (i) 14. št. djelo kojim še ujedinjuje

nekoliko ošoba u jednu fikčiju zvanu korporačija ( tijelo/lešš ), kako bi mogli u budučć nošti
izbječć i odgovornošt za švoje akčije.

Korporacija (i) 15 št. 'Ošobe ujedinjene u tijelo zbog neke švrhe'.

Iz Latinškog corporare – 'utjeloviti'

Korporačije šu lešš evi. Korporativni švijet je švijet zš ivih mrtvača. Ovo je zombi
apokalipša, zombiji bez šviješti i duha unišš tavaju švijet na šve mogučć e načš ina korištečć i
ljudšku energiju. U ovom švijetu mrtvih šve še radi pomočć i riječš i, magije, uroka, kletvi,
ušmjeravanja energije. Gošpodari korporačija še škrivaju iz korporačija i imaju pše koji
za njih rade prljave pošlove.

Grupa ljudi še mozš e načć i škupa i šklopiti ugovor i kreirati novo korporativno tijelo,
zombija, entitet. To šu šve šamo prazne ideje, neprirodne večć nadnaravne. Sporazumima
ušmjeravaju energije za podčš injavanje vanjškog švijet unutarnjoj volji. I ovo je korišš teno

14
šve protiv naš da vjerujemo u ovu lošš u parodiju imitačiju zš ivota. Ali riječš i nišu dovoljno,
one trebaju pulš zš ivota, a to je našš potpiš

Signature (potpiš) šign (znak) + nature (zš ivot/priroda).

On je logoš, riječš koja korištečć i našš u volja koja označš ava zš ivot. Potpišom dokumenta
štvoren je zš ivot, frankenštein. Mi šmo štvorenja kreačije.

Magija je tehničš ka umjetnošt koja taktičš ki korišti jezik u vezi ša ušmjeravanjem energije

Magija je djelo, tehnika, umjetnošt

podčš injavanja vanjškog švijeta švojoj
unutarnjoj volji.

15