Mrana strana emocionalne inteligencije: Sposobnost itanja ljudi se

moe koristiti i za zlo

Kod nekih poslova povezanost s emocijama je esencijalna dok je kod drugih tetna.
Kao i svaka vjetina, sposobnost itanja ljudi se moe koristiti za dobro i za zlo. Neki od
najveih dogaaja u ljudskoj povijesti su bili pokrenuti emocionalnom inteligencijom. Kada je
Martin Luther King, Jr. izloio svoj san, odabrao je rijei koje e pokrenuti srca njegove
publike.
Umjesto potivanja svete obveze slobode, King je govorio, Amerika je dala crncima
nepokriveni ek., pie The Atlantic.
Smatrao je da bi zemlja zaguena vruinom tlaenja mogla biti pretvorena u oazu slobode i
pravde, te je predviao budunost u kojoj e na crvenim breuljcima Georgie, sinovi
nekadanjih robova i sinovi nekadanjih robovlasnika moi zajedno sjesti za stol bratstva.
Prenoenje ovakve uzbudljive poruke zahtijevalo je emocionalnu inteligenciju sposobnost
prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja emocijama.
Dr. King je demonstrirao izvanrednu sposobnost u upravljanju njegovim osobnim emocijama i
u buenju emocija koje su pokrenule njegovu publiku na djelovanje.
Kao to je pisac njegovih govora Clarence Jones rekao, King je prenio savreno balansiran
protest razuma i emocija, bijesa i nade. Njegov ton bolnog ogorenja je bio potpuno u skladu
s time.
Ok, a sad krenimo na negativne primjere
Emocionalna inteligencija je vana, ali neobuzdani entuzijazam moe pokazati mranu
stranu.
Atma ponuda: Ultra strong kurkumin BCM-95
Prepoznavi mo emocija, jo jedan od najznaajnijih voa 20-tog stoljea je proveo godine
prouavajui emocionalne efekte njegovog govora tijela.
Vjebajui svoje pokrete i geste rukama i kroz analizu slika svojih pokreta postao je
apsolutno oaravajui javni govornik, kae povjesniar Roger Moorhouse to je bilo neto
na emu je puno radio:
Njegovo ime je bilo Adolf Hitler.
Od objavljivanja bestselera Daniel Golemana 1995.g., emocionalna inteligencija je
prouavana i promovirana od strane voe, politiara i nastavnika kao rjeenje za iroku
paletu socijalnih problema. Ukoliko nauimo svoju djecu da upravljaju emocijama imat emo
manje nasilnika i vie suradnje, glasi njihov argument.
Ukoliko njegujemo emocionalnu inteligenciju meu voama i doktorima, imat emo obazriviju
radnu atmosferu i suosjeajniju zdravstvenu zatitu. Kao rezultat toga, emocionalna
inteligencija se danas ui u srednjim kolama, poslovnim kolama i medicinskim kolama.

Emocionalna inteligencija je vana, ali neobuzdani entuzijazam je pokazao mranu stranu.

Novi dokazi pokazuju da kada ljudi izbruse i usavre svoju emocionalnu inteligenciju, postaju
bolji u manipuliranju drugima.
Kada ste dobri u kontroliranju vlastitih emocija, moete sakriti svoje prave osjeaje. Kada
znate to drugi osjeaju moete povlaiti strune njihovog srca i upravljati njime, te ih
motivirati da rade protivno svojim interesima.
Znanstvenici iz podruja drutvenih znanosti su poeli dokumentirati tamnu stranu
emocionalne inteligencije. Prema istraivanju koje je vodio profesor Jochen Menges sa
Sveuilita u Cambridgeu, kada bi voa odrao inspirativni govor ispunjen emocijama,
publika bi bila manje sklona prouavati i paljivo analizirati poruku i zapamtili bi manji dio
sadraja.
Ironino, lanovi publike bi bili toliko potaknuti govorom da su tvrdili da se sjeaju veeg
dijela nego to su se zapravo sjeali.
Autori ovo nazivaju efektom zadivljenosti, ali mogao bi se lako opisati i kao efekt
zaglupljenosti. Jedan promatra se sjea da je Hitlerov uvjerljivi utjecaj potekao iz njegove
sposobnosti da strateki izrazi emocije on bi rastvorio svoje srce i te emocije su utjecale
na njegove sljedbenike do toke da bi prestali razmiljati kritiki i reagirali samo emotivno.
Kadgod smo eljeli uvjeriti nae osoblje da podre odreeni projekt, uvijek smo im nastojali
slomiti srce.
Voe koji ovladavaju emocijama nam mogu oduzeti nau sposobnost rasuivanja. Ako su
njihove vrijednosti razliite od naih, rezultat moe biti poraavajui. Novi dokazi upuuju na
to da kada ljudi imaju sebine motive, emocionalna inteligencija postaje oruje za
manipuliranje drugima.
U studiji koju je vodio psiholog Stphane Ct sa Sveuilita u Torontu, zaposlenici
sveuilita ispunili su upitnik o njihovim makjavelistikim sklonostima i rijeili test koji je
ispitivao njihovo znanje o strategijama upravljanja emocijama.
Nakon toga je Coteov tim ispitivao koliko esto zaposlenici namjerno potkopavaju svoje
kolege. Zaposlenici koji su se uputali u ponaanja koja su bila od najvee tete za druge su
bili makjavelisti s visokom emocionalnom inteligencijom. Koristili su svoje emocionalne
vjetine da omalovae i osramote svoje kolege kako bi osigurali vlastitu dobit.
U jednoj informatikoj tvrtki koju je prouavao profesor Gideon Kunda sa Sveuilita u TelAvivu, menader je priznao da je kolegi rekao kako je jako impresioniran onim to taj kolega
radi, ali istovremeno se sam distancirao od koleginog projekta tako kad projekt propadne
vlasnik tvrtke e kriviti kolegu.
Bacanje svjetla na ovu tamnu stranu emocionalne inteligencije je misija istraivakog tima
kojeg vodi profesor Martin Kilduff s University College of London. Prema ovim strunjacima
emocionalna inteligencija pomae ljudima da sakriju jedan niz emocija dok pokazuju drugi
kako bi stekli korist. Emocionalno inteligentni ljudi namjerno oblikuju njihove emocije kako bi
proizveli eljeni dojam o sebi, pie tim profesora Kilduffa. Strateko prikrivanje neijih
emocija i manipulacija tuim emocijama sa stratekim ciljem su ponaanja prisutna ne samo
2

u Shakespearovim predstavama, ve i u uredima i hodnicima gdje se razmjenjuju mo i

utjecaj. Naravno, ljudi ne koriste uvijek emocionalnu inteligenciju za podle ciljeve.
Emocionalna inteligencija je jo ee jednostavno alat za postizanje ciljeva. U prouavanju
emocija u kozmetikom salonu, istraivaki tim kojeg je vodila profesorica Joanne Martin sa
Stanforda, otkrio je da je vlasnica Anita Roddick upravljala emocijama kako bi inspirirala
svoje zaposlenike da skupljaju sredstva u dobrotvorne svrhe.
Kako je Roddick objasnia, Kada god smo eljeli uvjeriti svoje osoblje da podupru odreeni
projekt, uvijek smo nastojali slomiti njihovo srce. Ipak, Roddick je takoer ohrabrivala da
strateki biraju vrijeme izraavanja svojih emocija.
U jednom sluaju, nakon to je primijetila da jedna zaposlenica esto brizne u pla s
frustracijom, Roddick joj je rekla da je prihvatljivo plakati, ali rekla sam joj da to treba
iskoristiti. Rekla sam joj Plai na ovom dijelu sastanka.
Kada sagledavamo Anitu Roddick kao primjer emocionalno inteligentnog voe, postaje jasno
da postoji tanka linija izmeu motivacije i manipulacije. Hodanje po toj ici nije lagan
zadatak.
U poslovima koji trae veliku panju usmjerenu emocijama, via emocionalna inteligencija
znai i bolje rezultate. U poslovima koji trae manje emocionalnog angamana, rezultat je
obrnut.
U situacijama gdje emocije nisu u fokusu, emocionalna inteligencija moe imati skrivene
trokove. Nedavno su psihologinja Dana Joseph sa Sveuilita Central Florida i Daniel
Newman sa Sveuilita u Illinoisu opseno analizirali svaku studiju koja je ikada prouavala
vezu izmeu emocionalne inteligencije i radnog uinka.
Kroz stotine istraivanja na tisuama zaposlenika u 191. razliitom poslu, emocionalna
inteligencija nije bila konzistentno povezana s boljim radnim uinkom.
Prodavai, trgovci nekretninama, ljudi u pozivnim centrima i odvjetnici su svi izvrsno obavljali
svoj posao u sluajevima kada su znali itati emocije i regulirati ih bili su u mogunosti
bolje se nositi sa stresnim situacijama i pruiti uslugu sa smijekom.
Meutim, u poslovima koji su ukljuivali manje zahtjeva za emocijama, rezultat je bio obrnut.
to su zaposlenici bili emocionalno inteligentniji, slabiji je bio njihov radni uinak. Za
mehaniare, znanstvenike i raunovoe, emocionalna inteligencija je bila optereenje vie
nego prednost.
Iako je potrebno vie istraivanja kako bismo mogli potkrijepiti ovu tvrdnju, jedno od moguih
objanjenja jest da su ovi zaposlenici bili okupirani svojim emocijama kada su se trebali
fokusirati na svoje zadatke. Ako je va posao analiza podataka ili popravak auta, itanje
izraza lica, tona glasa i govora tijela ljudi oko vas moe biti ometajue.
U sugestiji da je emocionalna inteligencija kljuna na radnom mjestu, moda smo stavili kola
ispred konja. Umjesto da pretpostavimo da je emocionalna inteligenciju uvijek korisna,
trebamo razmisliti paljivije o tome gdje i kada je ona bitna.

U nedavnoj studiji tvrtke koja se bavi zdravstvenom skrbi, zatraio sam od zaposlenika da
ispune test o upravljanju i reguliranju emocija, a nakon toga pitao menadere da procijene
koliko su vremena zaposlenici potroili pomaui njihovim kolegama i kupcima.
Nije bilo nikakve veze izmeu emocionalne inteligencije i pomaganja: pomaganje je
pokrenuto naim motivima i vrijednostima, ne naom mogunosti da razumijemo i upravljamo
emocijama. Ipak, emocionalna inteligencija je bila posljedica kada se ispitivalo razliito
ponaanje: osporavanje statusa quo glasnijim izgovaranjem ideja i sugestija za poboljanja.
Emocionalno inteligentni zaposlenici ee su govorili i to efektivnije. Kada su kolege bili
nepravedno tretirani, osjetili su pravinu ogorenost da progovore o tome, ali su bili sposobni
zadrati svoju ljutnju smirenom i razborito razgovarati sa svojim kolegama.
Kada su krenuli u obranu ravnopravnosti spolova, njihova emocionalna inteligencija im je
pomogla zadrati njihov strah unutar njih. Kada su donosili ideje za inovacije svojim
nadreenima, njihova sposobnost da izraze entuzijazam im je pomogla da izbjegnu
predstaviti prijetnju nadreenima.
Na mnogo niem nivou, bili su sposobni slijediti put Martin Luther Kinga u tome da uznemire
duhove, ali da duhovi istovremeno ostanu mirni.
Vie od dva desetljea je prolo od kada su psiholozi Peter Salovey S Yalea i John Mayer sa
Sveuilita u New Hampshireu predstavili koncept emocionalne inteligencije 1990.g. Zato
nam je trebalo toliko dugo da razvijemo detaljniji pogled?!
Nakon to je Daniel Goleman popularizirao ideju 1995. godine, mnogi znanstvenici
vjerojatno zadivljeni entuzijazmom vezanim za koncept emocionalne inteligencije nastavili
su provoditi studije koje su bile potpuno manjkave.
Kao to je profesor John Antonakis sa Sveuilita u Lausanni primjetio praksa i voodoo
znanost se razvija mnogo bre od rigoroznog istraivanja.
Jedan od najveih problema je bila upotreba metode samo-procjene, koja je traila od
zaposlenika da ocijene njihove vlastite emocionalne sposobnosti u stavkama kao to su
Sposoban/na sam znati kako se ljudi osjeaju bez da mi to kau i Generalno sam jako
dobar/dobra u smirivanju ljudi kada su uznemireni. Sposobnosti ne mogu biti precizno
izmjerene kod samo-procjene.
Kao to su strunjaci za emocije Sigal Barsade s Whartona i Donald Gibson sa Sveuilita
Fairfield komentirali: Ovaj pristup moe se usporediti s procjenom neijih matematikih
sposobnosti na nain da se ispitanika pita koliko ste dobri u rjeavanju algebarskih
jednadbi? umjesto da se osobi da da zapravo rijei algebarsku jednadbu.
Zahvaljujui rigoroznijim istraivakim metodama, sve vie se priznaje da se emocionalna
inteligencija kao i svaka druga vjetina moe upotrijebiti za dobro i za zlo. Posljedino,
ako budemo uili emocionalnu inteligenciju u koli i razvijali ju na poslu, moramo uzeti u obzir
vrijednosti koje idu s njom i ono gdje je ona korisna.
Kao to su profesor Kilduff i kolege rekli, krajnje je vrijeme da emocionalna inteligencija bude
osloboena od njenih povezivanja sa eljenim moralnim kvalitetama.

 to je sudbina?
Pola mojega ivota odreuje sudbina, a pola ja. Zato, za polovicu na koju mogu utjecati
napravit u od nje najbolje to mogu.
(Niccol Machiavelli)
Gotovo je sigurno da ste se barem jednom upitali upravlja li mojim ivotom sudbina ili Ja
mogu utjecati na sve to mi se u ivotu dogaa? Iako mnogi smatraju da sudbina ne postoji
jer je takva realnost onda determinirana te kakav je smisao truditi se; postoji i druga skupina
koja vrlo vjerno potvruje da postoje odreene stvari u ivotu koje su definitivno uzrokovane
Sudbinom. Kakvom biste je Vi smatrali? Kobnom, blaenom, opakom, pakosnom,
dobronamjernom, ? Postoji jedna Istina, barem koju sam doivio pratei vlastita iskustva
doivljena pri viim razinama svijesti.

Prvotno, odgovor na pitanje postoji li sudbina ili je sve u potpunom kaosu vlastitih
emocija/misli/zakona privlaenja, odgovor (barem za mene) je jednoglasan postoji.
Sudbina je jednoznana energetska pojavnost koju ste Vi kreirali bivajui u viem kraljevstvu
svijesti, gdje ne postoji vrijeme niti mjesto, gdje je sve OVDJE i SADA te moete utjecati na
vlastitu budunost, prolost i sadanjost takvom moi koju trenutno ne moemo ni pojmiti.
Zamislimo to ovako: redatelj filma moe napisati scenarij po kojem e se dogoditi vrlo kljune
stvari da film ima poantu, dobro odglumljene dijelove i sve to skupa ini umjetniki poduhvat.
Analogno je takav Va ivot. Vi ste redatelji svog filma gdje ste prije dolaska u ovo fiziko
tijelo (Merkabu) odredili odreene energetske (sudbonosne) pojavnosti koje e Vam u tim
trenucima ukloniti zavjesu iluzije (Maye) i spoznati da ste Bie koje MOE upravljati svojim
ivotom, no i da mora prihvatiti odreene budue pojavnosti koje e se morati dogoditi da
biste nauili rasti u spoznaji i shvaanju realnosti.
U filmu Paycheck Ben Affleck nakon zaboravljene prolosti svejedno pomou tragova koje
si je ostavio u sluaju da bude izigran od strane vlasti/kolega/neprijatelja sakuplja tragove
svoje osobnosti i pronalazi ono to je izgubljeno. Iako je to u ovom sluaju ek vrijedan
milijun dolara, situacija izvrsno odgovara i Vaem duevnom sporazumu. Ulazei u svijet
iluzije u kojemu svi prebivamo, samo poneki se preko dogaaja koje su si odredili prije
dolaska u svijet uviaju da je to ili lekcija koju su doli nauiti, ili iskustvo koje su eljeli
doivjeti ili neto drugo osobno to je odabrano biti doivljeno. Mogli biste se pitati: koji je
onda smisao sputanja u ovu iluziju ako tamo gore imam viu razinu svijesti i ne moram patiti
kao ovdje. Vrlo je bitno da se podsjetite da patnju kreirate Vi, takoer u okolnosti koju ste
odabrali doivjeti. Odakle da ja znam jeste li Vi upravo htjeli doivjeti patnju jer je to osjeaj
koji ste htjeli iskusiti barem jednom na Zemlji, no dogodilo se da ste zapeli u ponavljanju tog
osjeaja i nikako da se oslobodite?
energetski odreene pojavnosti za rast svijesti
Upravo potonja reenica moe rasvijetliti Vae ivotne situacije gdje se trebate postaviti u
stanje mirnog, hladnog uma promatraa i vidjeti zato opetovano doivljavate situacije koje
Vam se ne sviaju. Ako postoji suprotnost ovome tada biste Vi trebali pisati ovaj lanak, ili
ga u potpunosti razumjeti, ako ne i nadii. Poto ste KREATORI vlastitog scenarija ivota, a
upravo SVAKI je individualan, ne valja stavljati krivnju na ikoga drugoga ukoliko je scenarij
5

traljav i prepun promaaja u epizodama. Mislite da je savren film nastao odjednom u prvom
setu snimanja? Potroene su velike svote novaca, pokuaja, truda i suza da se stvori neto
predivno; ne ide u ivotu sve po loju, gdje bi onda tu bila zabava? Pokuajte razumjeti sami
sebe i tko ste Vi u ovome umjetnikom poduhvatu zvanom IVOT jeste li Kreator ili
(su)Kreator onaj koji podsvjesno stvara traljave pomake vrijedne jedvitog napretka.
Osvijestite znanje da ste mono kreativno Bie koje si je unaprijed zadalo checkpoint-ove da
biste u tim trenucima shvatili TKO STE i to moete napraviti od vlastitog ivota. Vi ste jedini
odgovorni za svoj ivot, preuzmite ulogu redatelja i stvorite vlastito umjetniko djelo!
Sudbina je jednoznana energetska pojavnost koju ste Vi kreirali bivajui u viem kraljevstvu
svijesti, tako da biste se mogli podsjetiti kako ste mono kreativno Bie!

Prazne prie i albe bukvalno gase neurone u hipokampusu

Kada se nalazimo u drutvu ljudi koji se ale i priaju prazne prie bez konstruktivnog kraja i
svrhe, kvalitet njihovih negativnih vibracija utie na nas i ima tetan efekat na neurone u
naem mozgu.
alba i askanje su rezultat arhainog stava, to je strategija preivljavanja, usvojena od
strane nae podsvjesti kako bi se oslobodili mentalnih i emotivnih nenormalnih stanja, koja
na alost idu na tetu onih koji pate od pasivnog uticaja.
ta raditi kada se suoite sa dogaajima ove vrste?
Mediji se mogu ugasiti, iskljuiti. Sa osobama, moete pokuati da okrenete razgovor u
drugom pravcu, ili ak, da predloite na diplomatski nain " alopojki" da duboko udahne tri
puta i izdahne jako na usta. Naravno, i mi sami moramo da izbijegavamo da upadamo u
nepotrebna askanja i alopojke, svjesni injenice da pored ugroavanja ljudi oko nas, mi
bukvalno gubimo energiju. Mi smo toliko navikli da se alimo i da sluamo albe, da smo ak
i zavisnici.
Ali ako sluanje albi unitava nae neurone, ta se dogaa kada mi to radimo?
Fizioloki, elije u naem mozgu se specijalizuju sa sadrajem koji je na jako niskom nivou,
gubei vremnom kreativnost i sposobnost rijeavanja kritinih situacija, izlazaka iz krize, kao
i inventivnost koja se normalno razvija kod osoba koje umjesto da se ale transformiu krize
u prilke: mozak u pokretu, usmjeren ka stvaranju, koji nam dozvoljava da budemo svijesni.
Ezoteriki, deava se da linost djeluje kao "automatski pilot", stvarajui mehanizam u kojem
ego tei da preuzme primat nad " biem". Oigledno, ova percepcija je izvan sistema koji i mi
sainjavamo i sve se vie udaljava od " Stvarnosti", kristalizujui eme( mentalne programe)
koji ine da shvatimo virtuelni svijet kao objektivnu stvarnost.
Energetski, odlino znamo zahvaljujui modernim otkriima kvantne fizike, da tamo gdje je
usmjereno miljenje, energija tee i stvara. to su moje misli negativnije, i okrenute ka mojoj
nesrei, krizi na poslu, politiaru koji je otiao na luksuzan odmor u lice ljudi koji ne mogu to
da priute itd., vie hranim energijom datu situaciju. Psiholoki, stvara se zaarani krug, zbog
kojeg e te negativne misli postati jedina mogua stvarnost, umnoavajui upravo te situacije
koje potvruju ovaj proces.

Moe se desiti da ivimo u uslovima u kojima smo izloeni jakim pritiscima i neravnoteama,
u stresnim i negativnim mjestima koja djeluju kao pravi virusi na svim poljima: psihikom,
emotivnom i fizikom. Takoe je tano, da to vie podiemo na energetski nivo, stvarnost
koja nas okruuje vie reaguje na na kvalitet vibracije. Ne samo da tako privlaimo u na
ivot dogaaje i osobe koji su slini nama samima, ve i pozitvno utiemo na ambijent koji
nas okruuje, i na osobe sa kojima smo povezani.
Iz knjige: Lifesurfing - Claudia Galli

Osho - ta je um?
Um nije predmet ve dogaaj. Predmet sadri materiju, a dogaaj je samo proces. Predmet
je kao kamen, a dogaaj je kao talas - postoji, ali ne sadri materiju. Talas je samo dogaaj
izmeu vetra i okeana, proces, pojava.
ta ostaje iza talasa koji je nestao u okeanu? Nita. ak ni trag. Oni koji znaju kau da je um
ptica koja leti na nebu - ne ostavlja otiske ni tragove. Ptica leti ali ne ostavlja za sobom
putanju niti trag.
U stvari um ne postoji - postoje samo misli koje se kreu tako brzo da mislite ili osjeate kako
neto postoji u kontinuitetu. Misao sledi misao i nadovezuje se jedna na drugu... razmak je
tako mali da ne vidite interval izmeu misli. Dve misli se spajaju, stvaraju kontinuitet i zbog
tog kontinuiteta mislite da postoji um.
Misao je samo elektron uma. Ba kao guva - postoje samo pojedinci na jednom mestu koji
odaju utisak zajednice.
Misli postoje - um ne postoji; um je samo privid. Pre svega, shvatite da su misli kao oblaci
koji dolaze i odlaze, a vi ste kao nebo. Misli prolaze kroz vas zato to ste beskrajna praznina.
Nema prepreka, nema granica. Nema zidova da ih spree, niste ograeni zidovima. Vae
nebo je beskonano i otvoreno, misli dolaze i odlaze, postajete posmatra, svedok - ovladali
ste umom.
Um ne postoji i nema nikoga ko bi ga kontrolisao. Praznina u vama vidi, ali ne moe da
kontrolie. Moe da gleda, ali ne moe da upravlja - ali samo gledanje je upravljanje, sam
fenomen posmatranja, svedoenja postaje velika vetina jer um nestaje.
Um je samo odsustvo vaeg prisustva. Kad mirno sedite, kad se mirno zagledate u um, um
e jednostavno nestati. Misli e ostati, one su egzistencijalne, ali um neete nai.
Misli nijesu vae. Naravno, misli vam dolaze, ponekad se i zadre u vama neko vreme, ali
ne potiu od vas. Jeste li ikada obratili panju na to da iz vas nije potekla ni jedna jedina
misao - sve misli dolaze vam spolja - nemaju koren ni dom, samo lebde. Ponekad se
odmaraju u vama i to je sve - kao to se oblak odmara na vrhu planine.Ako jednostavno
posmatrate, stei e te kontrolu. Re kontrola nije ba sasvim odgovarajua jer rei ne mogu
biti dobre. Rei pripadaju umu, svetu misli. Rei ne mogu da prodru duboko, plitke su.
Privremeno, ta re pomae nam da shvatimo ta se tano deava - kada se duboko
zagledate, videete da je um pod kontrolom - odjednom ste zagospodarili njime. Misli su tu,
ali one vam vie nisu gospodari. Ne mogu vam nita, jednostavno dolaze i odlaze, a vi
ostajete netaknuti, kao lotosov cvet na kii. Kapi padaju na latice, ali brzo klizaju sa njih, ak
ih ne dodiruju. Lotos ostaje netaknut.
7

Buda kae:" Budi kao lotos, to je sve. Ostani netaknut i imae kontrolu. Ostani netaknut i
bie gospodar."
S jedne take gledita, um podsea na talase - komeanje. Kada je okean miran, nenaruen,
nema talasa. Kada je uzburkan plimom i jakim vetrom, diu se ogromni talasi i cela morska
povrina je haotina, a um postoji sa druge take gledita. Sve ove metafore pomau vam da
shvatite odreenu osobinu iznutra koja se ne moe iskazati reima. Te metafore su poetske.
Ako se potrudite da ih saosjeajno shvatite, razumeete ih, ali ako pokuate da ih razumete,
promai e vam sutina. Zato to su metafore.
Um ometa svest, ba kao to talasi ometaju okean. Neto je prodrlo spolja - vetar. Neto
spolja prodrlo je u okean ili u svest - vetar ili misli - nastao je haos. Ipak haos vlada samo na
povrini. U dubini nema talasa. U dubini nema talasa. Talasi ne mogu da nastanu u dubini jer
tamo nema vetra. Dakle, sve je na povrini. Ako krenete ka unutranjosti, uspostaviete
kontrolu. Ako krenete sa povrine prema dubini, doi e te do centra. Odjednom e te shvatiti
da povrina moe biti uzburkana, ali da vi moete ostati mirni.
Ako se budete borili sa talasima, pobedie vas. Borba nee pomoi - morate da prihvatite
talase. U stvari, ako pustite amac da ga talasi nose, ma kako mali bio, neete biti u
opasnosti. Talasi su tu, jednostavno pustite da nose amac. Prepustite im se, nemojte se
opirati. Sjediniti se s njima. Tada e te osetiti neizmernu sreu.
To je sutina surfovanja - kretanje sa talasima a ne protiv njih. Surfovanje moe postati
sjajna meditacija. Moe vam se pruiti pogled na ono to se zbiva iznutra jer to nije borba,
ve preputanje. Nakon te spoznaje moete uivati u svakom talasu... A moete spoznati
samo ako tu pojavu posmatrate iz centra.
Kad dosegnete centar, poeete da uivate u onome to se deava na povrini. Sutina
svega je da se ne borite na povrini, ve da skliznete u centar.
Dakle ne pokuavajte da ovladate umom - jezik vas moe zavesti. Niko ne moe da
kontrolie, a oni koji to pokuavaju poludee; jednostavno e postati neurotini jer pokuaj da
se nad umom uspostavi kontrola samo predstavlja borbu jednog dela uma za prevlast nad
drugim delom uma.
Samo slabii brinu zbog svojih misli. Samo slabii brinu zbog uma. Snaniji ljudi
jednostavno upijaju celinu i zbog toga su bogatiji. Jaki ljudi nikad nita ne odbacuju.
Odbacivanje je posledica slabosti - plaite se. Jai ljudi vole da upijaju sve to im ivot
daje. Religijsko, nereligijsko, moralno, nemoralno, boansko, avolsko - nije vano; snanija
osoba apsorbuje sve. Zbog toga je i bogatija. Ima potpuno drugaiju dubinu koju nemaju
obini, religiozni ljudi, siromani i povrni.
U umu nema nieg povrinskog, u mislima nema nieg loeg. Ako je neto loe, to ostaje
na povrini, nepotrebno patite zbog svojih delova i parcijalne percepcije.
Kada se usredsredite, malo - pomalo se irite i razvijate. Na kraju se sjedinjujete s celinom,
nita manje od toga.

Um je prolost, seanja, sva nagomilana iskustva, na odreen nain. Svi vai postupci, sve
vae misli, sve vae elje, svi vai snovi - sve, vaa celokupna prolost - sjeanje je um. Ako
se ne otarasite sjeanja, neete moi da zagospodarite umom.
"Ko ste vi?", jedini odgovor koji mi moete dati glasi: " Ne znam." Ako kaete bilo ta drugo,
to e biti sjeanje, a ne vi.
Kako da se otarasite tih sjeanja? Gledajte ih. Budite im svedok. Uvek imajte na umu
jedno: " To se deava meni, ali to nisam ja." Roeni ste u odreenoj porodici, ali vi niste isto
to i vaa porodica. Porodica vam se desila - to je dogaaj izvan vas. Naravno neko vam je
dao ime - ime ima svoju upotrebnu vrednost, ali ime nije isto to i vi. Naravno imate odreeni
oblik, ali vi niste isto to i va oblik, oblik je samo kua u kojoj ste se zatekli. Telo su vam dali
roditelji. Telo je dar, ali to niste vi.
Gledajte i odbacujte.
Neprekidno odbacujte. Nastavite da odbacujete i doi e trenutak da odbacite sve to niste.
Odjednom u tom stanju, prvi put suoiete se sa sobom, sreete se sa svojim biem.
Nastavite da odbacujete sve indentitete koji ine vas kao bie - porodicu, telo, um. U toj
praznini, kad odbacujete sve to niste vi, pojavie se bie iznenada. Prvi put sreete se sa
sobom i taj susret pretvorie se u nadmo.
OSHO iz knjige "Svest - klju za uravnoteen ivot uma"

Buda: Ne upiri prstom u druge ljude! (Pouna pria)

Nakon to se Buda svega odrekao, putovao je nadaleko i nairoko. Ljudi su bili zapanjeni
njegovim sjajnim i prelijepim likom. Zaljubivi se u njegovo bljetavilo, prila mu je ena
imenom Ambaali i ree mu:
O, veliki ovjee izgleda poput princa u toj naranastoj odjei. Smijem li znati razlog zbog
kojega nosi odjeu te boje odricanja u tako mladim godinama?
Buda odgovori da je stupio na put odricanja kako bi naao rjeenja tri problema.
Ovo tijelo koje je sada mlado i lijepo jednom mora ostarjeti, postat e podlono bolestima i
naposlijetku e iseznuti. elim saznati uzrok starosti, bolesti i smrti.
Zadivljena njegovom odlunom potragom za istinom, pozva ga k sebi na objed. Uskoro je za
to saznalo cijelo selo. Seljaci su poeli salijetati Budu sa zahtjevom da odbije njezin poziv iz
razloga to je ona ena loeg morala. Buddha je strpljivo sasluao sve njihove optube,
nasmijeio se i priupitao seoskog poglavara:
Tvrdi li i ti da je ona ena loeg karaktera?
Poglavar je odgovorio:
Ne jedanput ve tisuu puta u potvrditi Ambaalin lo karakter. Molim Te, ne posjeuj
njezinu kuu.

Buddha uhvati poglavara za njegovu desnu ruku te ga zamoli da zapljee. Poglavar ree da
to ne moe uiniti jer mu on dri jednu ruku, a nitko ne moe pljeskati jednom rukom. Buddha
mu na to odgovori:
Isto tako ni sma Ambaali ne bi bila loa da u selu nema mukaraca loeg karaktera. Kad
bi svi mukarci u selu bili dobri, ta se ena nebi okrenula loem. Za njen lo karakter
odgovorni su oni i njihov novac.
Potom je elio saznati ima li meu okupljenima ikoga bez trunka zla u sebi kako bi mogao u
njegovoj kui objedovati. Nitko se nije oglasio. Buddha ree:
Kad ima tako mnogo loih ljudi u selu, nije u redu upirati prstom u jednu enu. Ona je
postala loa zbog loeg drutva.
Zato se kae:
Reci mi s kim si pa u ti rei tko si.
Shvativi svoju ludost, ljudi su pali pred Buddhina stopala i zamolili ga za oprost. Od tada su
Ambaali prihvatili kao svoju. Nadahnuta Buddhinim uenjem i ona je stupila na put odricanja
te poela ivjeti pobonim ivotom. Nitko drugi ne snosi odgovornost za dobro ili zlo u vama.
Svatko je sm odgovoran za vlastito dobro i zlo. Tko je dobar, a tko je lo? Najprije uklonite
zlo u sebi. Budite u drutvu dobrih ljudi. Grijeh je upirati prstom na druge dok se brdo zla
nalazi u vama. Isti je osjeaj odraavao Isus.

Svestan ovek NE SILAZI na NISKE

VIBRACIJE!
ta je svestan ovek? To je ovek ija je povezanost sa duom ve dostigla 50
procenata.
Na primer: kod prosenog stanovnika planete, koji uopte ni o kakvim veim pitanjima
postojanja nikada nije razmiljao i ak ne namerava, ide na posao, jede - pije, uiva u
seksu i odmoru, tedi novac za sve vrste materijalnih dobara, ljuti se kada se iznenada
otkazuje putovanje na more, i smatra mua ili enu svojom linom imovinom tipa
friidera ili mikrotalasne - kod takvog oveka veza sa duom varira u razliitim
momentima njegovog ivota od 10 do 20 procenata.
Naravno da veza sa duom postoji, ne moe biti da je nema. I nije on sasvim
bezoseajan, pored piva i seksa, takvom oveku priinjava zadovoljstvo da se divi lepoti
planete, ponekad osea potpuno iskreno saoseanje prema najbliima, i sline senzacije i
oseanja koja dolaze upravo iz due, a ne iz tela i razuma. Isto tako, postoje ljudi koji su
praktino bioroboti koji mirno mogu da ubiju oveka ili ivotinje, da siluju, da priine
neverovatnu bol, apsolutno bez ikakvih oseanja pri tome - kod ovih ljudi veza sa duom

10

samo faktiki prisustvuje, do 1-2 procenta.

Otelotvorena dua ne moe napustiti takvo telo. U skladu sa uslovima sporazuma sa
svojim Viim Ja, ona treba da uradi sve mogue to zavisi od nje, da projavi sebe, da se
otkrije i da dopre do razuma oveka, ali ona ne moe da ga napusti pre odreenog
vremena smrti njegovog fizikog tela, pre kidanja srebrne niti.
Svestan ovek je ovek koji ve ima dosta jaku vezu sa duom. Maksimum koji se
moe dostii u postojeim uslovima i u sadanjem vremenu je 80-90 procenata. To je
nivo povezanosti prosvetljenog oveka. Kada su odraene sve karmike greke, nauene
sve lekcije. Nakon dostizanja tog nivoa, smatra se da je dua ispunila sve svoje zadatke,
i moe da ode u suptilne svetove.
Svesnim ljudima kod kojih je veza sa duom dostigla 50 procenata poluotvorenim, njima je veoma teko da se nalaze u ovom svetu. Kada ovek
poinje ve da osea sebe duom, on gleda na svet potpuno drugaijim
pogledom. On sve vidi dijametralno suprotno od oveka koji je jo uvek u sistemu. Bilo
koju situaciju koja se deava njemu ili drugima, on ne samo da je vidi na svoj nain, on
je osea.
S jedne strane, takav ovek se odnosi prema onome to se deava spokojno, shvatajui
da se samo nalazi u pozoritu gde svi akteri igraju svoju ulogu, a sa druge strane, u
odreenom trenutku pojavi mu se jaka elja, skoro potreba da pomogne, kroz oseanje
ogromne ljubavi i saoseanja za sve.
U isto vreme, dolazi shvatanje da ne samo da te ne uju, ve i ne pokuavaju to, pa i to
da um mnogih ljudi tako vrsto dri odbranu, svoj okvir, blokiranje za bilo koju re koju si
izgovorio, usvajajui ih na nekom drugom jeziku, koji je sasvim nerazumljiv. ovek te
slua, a praktino trenutno se podigne kameni zid izmeu vas i on pokuava da
pobegne. A njegova dua dotakne tebe, i vie oveku, posluaj, oseti, ne idi. Sve je
uzalud, mnogi su opet zatvoreni...
Posle izvesnog perioda boravka u svesnom stanju, pojavljuje se elja prosto
otii odavde. Ali ne moe se otii dok se ne zavri svoj put. Jednostavno nema
smisla. Svi smo mi meusobno povezani lancem. Samo jedan ovek moe da promeni
ivote hiljadu ljudi. A ako se iznenada ode, napusti rano, dua e patiti jo vie zbog toga
to je mogla da uradi, ili bar da pokua da uradi, a nije uradila, nije uspela.

Sistem se rui. Rui se veoma sporo, njega nisu stvorili glupaci da bi

dozvolili da se unititi za jedan dan.
11

Izai, iskljuiti se iz tog sistema je veoma teko, um se vrsto brani, zbog toga je i
napravljen, ali je mogue. Odgovarajui na pitanje za potrebnih 50 procenata osveenih,
kaem da - to je uslovna cifra, ne mora obavezno da ih bude toliko, ali to bi u krajnjem
olakalo poziciju, na finom nivou, koja se sada deava izmeu onih koji rue sistem,
pokuavajui da probude ljude iz sna, stvarajui za njih novi svet, ili da ih upute na novu
"preradu", ili na svoje rodne planete, onima koji su ih nekada stvorili.
Moda, su mnogi primetili da od poetka ove godine, od trenutka ulaska u prvi
talas, veoma je porasla negativnost irom planete.
Nama manipuliu, a mi nasedamo na to, ak ni ne pokuavajui da shvatimo
svoja oseanja i senzacije, koji su doli spolja, koji su nam nametnuti.
elim da kaem svima koji su shvatili ovaj svet i sebe u njemu - drite se, ne oajavajte,
vae vibracije su veoma korisne, pa ak i ako se ne seate, vi svi radite u snu i u javi na
finim nivoima.

Vredan je svaki pojedinac, vredan i mnogo voljen.

Uvek drite vezu sa svojom duom, sluajte nju i svoje Vie Ja,
spoznavajte i jaajte svoj duh.

Deset mudrih savjeta Osha: Postoje trenuci kada Bog dolazi i

ovako kuca na vaa vrata
1. Ljudi prihvaaju sve tako ozbiljno, da to postaje teret za njih. Uite se vie smijati. Za
mene je smijeh isto tako svet kao i molitva.
2. Svako djelovanje odmah dovodi do rezultata. Samo budite budni i promatrajte. Zreo ovjek
je taj koji je promatrao sebe i naao to je za njega ispravno, a to nije; to je dobro, a to
loe. Zahvaljujui tome, to je to sam otkrio, ima veliko samopouzdanje, ak i ako bi cijeli
svijet govorio neto drugo, kod njega se nita ne bi promijenilo. On ima svoje vlastito
iskustvo, na koje se moe osloniti, i to mu je dovoljno.
3. Svi mi smo jedinstveni. Nikada i nikoga ne pitajte to je ispravno, a to nije ispravno. ivot
je eksperiment, u ijem hodu treba saznati to je ispravno, a to nije. Ponekad, moda
postupite neispravno, ali i to e donijeti odgovarajue iskustvo, od koga ete imati korist.
4. Postoje trenuci kada Bog dolazi i kuca na vaa vrata. To i jest ljubav Bog, koji kuca na
vaa vrata. Preko ene, preko mukarca, preko djeteta, preko ljubavi, preko cvijeta, preko
zalaska Sunca ili svitanja Bog moe pokucati na milijune razliitih naina.
5. elja biti neobian je vrlo obian izbor. Opustite se i budite obini u stvari neobini.
12

6. ivot je misterija. Nemogue ga je predvidjeti. Postoje mnogi ljudi koji ele ivjeti
predvidiv ivot, jer tada ne bi bilo straha. Sve bi bilo opredijeljeno, ne bi se sumnjalo ni u to.
7. Prvo budite osamljeni. Prvo, ponite dobivati zadovoljstvo od samog sebe. Prvo postanite
toliko autentino sretni, da nee imati nikakvog znaaja ako vam nitko i ne doe; vi ste puni,
prepunjeni. Ako nitko ni ne pokuca na vaa vrata, ipak je sve u redu vi nita ne proputate.
Vi ak ni ne oekujete da e netko doi i pokucati na vaa vrata. Vi ste kod kue. Ako netko i
doe dobro je, prelijepo. A ako nitko ni ne doe dobro je, prelijepo. Tada moete imati
kontakt s drugima. Tada to moete initi kao domain, a ne kao rob; kao car, a ne kao
siromah.
8. Ako si bogat, ne razmiljaj o tome, ako si siromaan svoje siromatvo ne uzimaj ozbiljno.
Ako ima mogunost ivjeti u svijetu, sjeti se da je svijet samo teatar, i bit e slobodan,
nee te dotaknuti patnja. Patnja je rezultat ozbiljnog odnosa prema ivotu; blaenstvo je
rezultat igre. Prihvati ivot kao igru, raduj mu se.
9. Smjelost to je kretanje u nepoznato, bez obzira na sve strahove. Smjelost to nije
neustraivost. Neustraivost se dogaa kada vi postajete sve smjeliji i smjeliji. To vie
iskustvo smjelosti je neustraivost; smjelost koja je postala apsolutna. Na samom poetku
razlika izmeu straljivog i smjelog nije tako velika. Jedina razlika je u tome to straljivi
slua svoje strahove i prati ih, a smjeli ih ostavlja po strani i ide dalje. Smjeli ide u nepoznato
unato svim strahovima.
10. Vi se mijenjate u svakom trenutku. Vi ste rijeka. Danas ona tee u jednom pravcu. Sutra
u drugom. Nikada nisam vidio jedno isto lice dva puta. Ono se mijenja. Ono se stalno
mijenja. Ali treba imati pronicljive oi pa to vidjeti. U suprotnom, pada tama, i sve postaje isto;
ini se da se sve ve dogodilo.
Sluajte svjesno. Probudite se. Kada osjetite da ponestaje snage, pokrenite sebe kako treba.
Sebe, a ne druge. Otvorite oi. Probudite se. Sluajte ponovo.
Osho Rajneesh

7 pravila ivota
1.Pomiri se sa svojom prolou, kako ti ne bi kvarila sadanjost
2.to drugi misle o tebi nije tvoja briga.
3.Vrijeme lijei gotovo sve, dajte vremena.
4.Ne usporeuj svoj ivot sa ivotima drugih i nemoj im suditi. Ne zna kakvo je njihovo
putovanje.
5.Prestani previe razmiljati. U redu je ne znati sve odgovore. Oni e doi kad ih najmanje
oekuje.
6.Nitko nije zaduen za tvoju sreu, osim tebe.
7.Smijei se. Ti ne posjeduje sve probleme svijeta.

13

 Naizgled nemogue: udo koje nastaje kada prigrlite samou

Postoje dvije strane onoga to nazivamo samoom. To su usamljenost s jedne i samotnost s
druge strane. Iako je samoa taj zajedniki nazivnik i temelj koji ih povezuje i spaja, postoji
ogromna razlika u doivljaju izmeu usamljenosti i samotnosti. Jedno proizlazi iz neznanja, a
drugo iz spoznaje.
Samoa sama po sebi nije usamljenost. Usamljenost je stanje u kojem mi PATIMO zbog
nedostatka drugih ivih bia oko sebe jer smatramo da sami sebi nismo u stanju pruiti
nita to bi nas uinilo sretnima i zadovoljnima, pa se zbog toga osjeamo potitenima i
nesretnima. Osjeaj usamljenosti i strah od samoe samo su pokazatelji da zapravo nismo
upoznali sebe, i da se nismo nauili voljeti i prihvaati onakve kakvi jesmo. Razlog zbog kojeg
neprestano i panino bjeimo u drutvo i zbog kojeg imamo potrebu biti psiholoki ovisni o
drugima je taj to same sebe dovoljno ne cijenimo i ne potujemo, jer osjeamo da smo manje
vrijedni u odnosu na druge. Naueni smo da samoa nije poeljna ili prirodna i odrastali smo
svjedoei posvuda oko sebe bijegu od samoe da smo i sami na podsvjesnoj razini
prihvatili strah od iste bez da smo ikada odvojili malo vremena da bismo sami za sebe
provjerili to je to toliko zastraujue u samoi?
Nismo razvili umijee samotnosti i bivanja sa samima sobom.Zanimljivo je da, kad se u
naem ivotu pojavi neka druga osoba, netko nov, mi moramo provesti odreeno vrijeme s njim
da bismo ga upoznali, da bismo stekli dojam o njemu i saznali tko i to je on, kakav je, i to
naravno, inimo kroz druenje, to je sasvim prirodno kad su u pitanju drugi ljudi. Meutim, kad
smo u pitanju mi sami, ponaamo se potpuno neprirodno. Mi bjeimo od sebe umjesto da se
upoznamo i sprijateljimo sa samima sobom.
Vidjet ete da istinska samoa nema nikakve veze sa uvrijeenim poimanjem samoe kao
neega zastraujueg ili krajnje neugodnoga, jer, tamo, bez ikoga drugoga oko vas, vi nikada
niste sami. Jednom kad se prihvatite, dobit ete dva najbolja prijatelja koji vas nikada nee
napustiti gdje god bili, koji vas vole i razumiju najbolje od svih vas same i ljepotu ivota
koja vas posvuda i uvijek okruuje. Samoa je samo zastraujua onome tko ne voli sam sebe
i tko o sebi ima nisko miljenje. Jer, kad ostane bez drutva drugih ljudi i dogaanja koja mu
odvlae pozornost, takav je ovjek primoran suoiti se sa samim sobom, a s obzirom da zazire od
pomisli na samoga sebe, uinit e sve da pobjegne. Mi zapravo ne bjeimo od samoe kao
takve mi bjeimo od sebe! To je situacija u kojoj tjeskoba i tuga automatski izviru jer osjeamo
da smo ostali sa najbespomonijim, najnezanimljivijim i najdosadnijim biem koje postoji. No,
sreom, postoji lijek za usamljenost. A to je samotnost ili upoznavanje samih sebe kroz
bivanje sa sobom!
Ono to je najbolje u cijeloj toj prii je da nam za razvijanje samotnosti uope nije potrebna
izolacija i bijeg od kontakta s drugim ljudima. Ne moramo biti bez drugih ljudi da bismo mogli biti
samotni. To nije uvjet. Dovoljno je svakoga dana, ili jedanput tjedno odvojiti malo vremena da
bismo bili sami sa sobom, ovisno koliko osjeamo potrebu da se upoznamo i da iscijelimo svoju
usamljenost. Samotnost je neto to odabiremo svojevoljno i emu se radosno preputamo
svim svojim srcem da bismo u tiini mogli uiti o sebi, da bismo se mogli upoznati i stei

14

dublje uvide u prirodu ovog ivota. Za razliku od usamljenosti u kojoj osjeamo dosadu i
tjeskobu i elimo pobjei od sebe, samotnost je samo nae vrijeme, to je prostor koji dobrovoljno
poklanjamo
samima
sebi
jer
uivamo
u
ljepotama
prirode
i
ivota. Samotnost znai da nam je ugodno i uivamo u svojoj vlastitoj prisutnosti i drutvu ak i
dok nema nikoga drugoga pokraj nas. Samoa je jedan od naih najveih uitelja, jer ona nam
pomae da ujemo ono to zbog ometanja, amora i buke svakodnevnih misli inae nismo u
mogunosti uti svoju unutarnju istinu.
Tako da, premda naizgled zvui nelogino, kontradiktorno i suludo, jedini nain da istinski
iscijelimo svoju usamljenost i rijeimo se straha od samoe nije bjeanje u drutvo drugih
ljudi, nego uranjanje u svoju vlastitu samou i razvijanje potovanja i ljubavi prema
samima sebi.
Kad naviknemo biti samotni, shvatit emo da nema nieg zastraujueg u samoi, naprotiv, poet
emo osjeati i prepoznavati arobnu i mistinu ljepotu tiine. U toj mirnoi otkriva se bogati jezik
ljepote koji tiinom govori daleko vie nego to rijei ikada mogu izrei. Otkrit emo da u srcu
tiine svakog trenutka prebiva svetost od koje zastaje dah. Svetost kojom je natopljeno
sveukupno postojanje i koja je oduvijek prisutna u sri svih stvari ali je nenametljiva i
skrivena od pogleda svakodnevnog uma. Ona eka da bude otkrivena i otkriva slatkou
mirisa svoje prisutnosti kad joj se prepustimo cijelim svojim biem. Ona je ta milost koja
svemu daje da bude i bez ije ljubavi i dobrote nita ne bi moglo postojati.

Tek kad potpuno zaronite u svoju vlastitu samou i prigrlite ju, tek kad upoznate sebe i kad
vam postane sasvim ugodno u drutvu vae vlastite nutrine, moi ete istinski i potpuno
uivati u drutvu drugih ljudi. Jer, tek tada ete znati cijeniti prisutnost drugih ne zbog toga to
vam oni mogu pruiti i dati, nego zbog toga to oni jesu. Jednostavno, uivat ete u njihovom
drutvu bez ikakvih oekivanja, zbog same radosti tog zajednitva i to je najii oblik druenja
koji postoji, to je iskreno prijateljstvo.
Ne samo da ete se povratkom iz svojih razdoblja samotnosti natrag meu ljude izlijeiti od
usamljenosti i straha od samoe, nego e va drutveni ivot biti daleko ispunjeniiji, bogatiji i
smisleniji. A samoa e postati drag i prisan prijatelj na kojeg ete se uvijek moi osloniti.

Herman Hese: Nauio sam da biti voljen ne znai

nita, a da je voleti sve SREA i SMISAO
Posted on April 28, 2016 by to sam bivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva
koja mi je ivot pruao i sve jasnije sam shvatao gde treba traiti prave izvore radosti i smisla.
Nauio sam da biti voljen ne znai nita, a da je voleti sve, da je sposobnost da oseamo, ono
to daje vrednost i lepotu naem postojanju. Gde god bi se na zemlji pojavilo ono to se moe
nazvati sreom, bilo je satkano od emocija. Novac nije nita, ni mo nije nita. Mnogi imaju i jedno
i drugo, a ipak su nesreni. Lepota nije nita, video sam lepe mukarce i lepe ene koji su bili
nesreni uprkos svojoj lepoti. Ni zdravlje nije sve; svako je zdrav ko se tako osea; bilo je bolesnika

15

punih volje za ivotom koji su je negovali do samog kraja i bilo je zdravih koji su venuli mueni
strahom od patnje.
Ali srea je uvek bila tamo gde je neko umeo da voli i ivi za svoja oseanja; ako ih je negovao, ako ih
nije gazio i nije ih potiskivao, ona su mu donosila zadovoljstvo.
Lepota ne prua radost onome ko je poseduje, ve onome ko ume da je voli i da joj se divi.

Drago Pleko dodaje 4 nove fotografije.

2. listopada u 19:43
Majstor Chuang Tzu: Sanjao sam jednom leptira. Sada ne znam da li sam tada bio ovjek koji sanja leptira
ili sam sada leptir koji sanja da je ovjek....
NIJEDAN SMISAO NIJE DUGO DISAO
Jedna od vodeih teorija u fizici koja pokuava objasniti konanu Istinu o pojavnom svijetu je ona
Kozmikih superstruna. Tek je relativno nedavno, gotovo sluajno, teorijski fiziar dr James Gates,
istraujui matematiku u pozadini jednadbi ove teorije prepoznao neto senzacionalno kompjuterske
kodove koje danas koristimo u raunalnim programima!
Dapae, ne bilo koje kodove, nego one koji imaju ugraen sustav za ispravljanje greaka koje se nuno,
statistiki, moraju javiti kod prebacivanja s jednog raunala na drugo! Ako se radi o programu koji
regulira i korigira sam sebe a taj je ugraen u najdublje spoznaje znanosti o konanom smislu Svemira,
samo je jedan korak do pomisli da je cijeli Svemir zapravo n e i j a simulacija, nalik kompjutorskima.
Iako je ta teza bezobrazno hrabra i da bi bila u cjelini priznata trebalo bi iste pravilnosti otkriti i drugdje,
nju prihvaa kao moguu iznenaujue velik broj ljudi. Drugim rijeima, mi smo dio Holograma ili Matrice
nalik onoj iz istoimenog filma s Keannu Reevesom a mogue je da smo samo jedna takva kreacija od
bezbroj njih.
Tu je neizbjena pomisao na ideju Maje, Velike Iluzije, koja je u samom sreditu istonjakog poimanja
svijeta. Na svijet JEST iluzija. Sa stanovita materije praktiki nas nema. Kada bismo zamislili da je jezgra
atoma veliine ping pong loptice, prvi elektron bi bio udaljen od nje ak 800 metara (u cjelini u atomu je
ak 99,9999999% praznog prostora!)! to znai da je sve oko nas golema praznina a samo naa osjetila
nam daju dojam da su tvari krute i guste. SVE je napravljeno, u konanici, od istog materijala,
subatomarnih estica, i samo su sile meu njima ono to koliko toliko definira razlike (Maharishi je te sile
zvao svijeu, op.a.). Kada se spustimo u te dubine svijeta oko nas nijedan zakon koji vai ovdje vie
nema znaenja na tim najdubljim razinama istine, gdje primjerice, isti elektron moe istovremeno prolaziti
kroz dvije razliite pukotine, Prostor je zakrivljen....
Zanimljivo je da sam dr Gates vjeruje da je ova ideja simbolino prikazana u drevnim tradicijama Afrike, u
formi tzv. adinkras koje je stvorilo pleme Ashanti. Usuujem se dodati da je slian svojevrsni grafiki
prikaz i junoameriki Hunab Ku kao i azijske jantre. Dakle, sama ljudska svijest moe poimati takvu
ideju, spoznati je a mogue je da je osloboenje od neznanja o svijetu oko nas ugraeno u koncepte svih
religija i duhovnih uenja svijeta. Za one koji ih mogu shvatiti.
Vraamo se na ono o emu smo ve govorili. Oslobaanju od iskrivljenih informacija koje nam serviraju
naa osjetila. Koje je mogue samo ako sve impulse svih osjeta doivimo simultano, odjednom, direktno.
Za to postoje metode poznate samo rijetkima i iniciranim adeptima. Kada sam pitao budistikog monaha iz
Nepala kako doi do neeg iskonskog, istinosnog u poplavi kojekakvih uenja i uenja, odgovorio mi je:
When the pupil is ready, the teacher appears... (Kada je uenik spreman, uitelj se pojavljuje...).
1. Adinkras - grafiki

Deepak Chopra i kvantna svijest Mi smo zatoeni u prividnoj

realnosti!

Ono to bih Vam htio pribliiti je kvantno-mehaniki model; ne samo model ovjekovog
tijela, ve Univerzuma, koji je nae kozmiko tijelo. Nae znanstveno razumijevanje danas

16

prolazi kroz promjenu paradigme. Opaanje onoga, to je prava priroda materijalnog

svijeta, doivljava promjenu. Do sada je interpretacija materijalnog svijeta, ukljuujui
nae tijelo, poivala doslovno na praznovjerju, praznovjerju materijalizma, prema kome je
osjetilno opaanje mjerodavno za ono, to doivljavamo kao stvarnost.
Naravno, ve i zdravi ljudski razum mi govori da to ne moe biti: preko svojih osjetila
doivljavam da je Zemlja ravna, u to, naravno, vie ne vjerujem. Doivljavam da stojim
na nepokretnom tlu, pri emu znamo da se ono vrtoglavo brzo okree i juri kroz prostor
brzinom od vie tisua milja na sat. Moje osjetilno opaanje mi kae da Sunce izlazi na
istoku i kree se preko neba itd. za to, kao to je poznato, postoji bolje znanstveno
objanjenje.
Zatoeni u prividnoj realnosti
Prije otprilike 20 godina znanstvenici na Harvard Medical School su sproveli jedan
eksperiment; jedna grupa mladih maia je odrasla u prostoriji, koja je imala samo
horizontalne linije, tj. sve drai su bile horizontalne. Druga grupa je bila u prostoriji sa isto
vertikalnim vizualnim draima. Kao odrasle pametne make, jedna grupa je mogla vidjeti
horizontalni, druga samo vertikalni svijet i to nije imalo nikakve veze s njihovim sustavom
vjerovanja. Kada je ispitan njihov mozak, utvreno je da im nedostaju neuroloke veze za
opaanje vertikalnog odnosno horizontalnog svijeta. Drugim rijeima, prvobitni osjetilni
utisci tih maia su na taj nain programirali ivani sustav, koji je ak i na atomskom
nivou imao samo jednu funkciju: da prvobitna iskustva, steena na osnovu osjetilnih
utisaka, uvijek iznova potvruje i ojaava.
Psiholozi su ovaj fenomen nazvali PCC = Premature Cognitive Commitment, to bi
znailo: utvrivanje, bazirano na osjetilnim iskustvima u ranom djetinjstvu. U ranom
djetinjstvu ili ranom stadiju, jer se to odvija u jednom razvojno uslovljenom biopsiholokom
stadiju; kognitivno, jer programira osjetila i utvrivanje, jer nas fiksira u odreenoj
realnosti. Bivamo zatoeni u toj realnosti, bivamo uslovljeni da u toj realnosti ivimo.
Postoje mnoge varijacije tih eksperimenata, tj. ovaj PCC postoji kod svih vrsta. Moemo
napraviti slian eksperiment s muhama, koje zatvorimo u lonac, sa koga poslije izvjesnog
vremena uklonimo poklopac. Veina muha s izuzetkom nekoliko pionira nee moi
napustiti lonac, ak i ako je otvoren; jer su uslijed izvornog osjetilnog iskustva stekli PCC,
prema kome je njihov univerzum gore ogranien.
Slonovi u Indiji se dresiraju tako, to se mlade ivotinje tekim eljeznim lancima vezuju
za veliko drvee. Postepeno se smanjuje snaga eljeznih lanaca; i naposlijetku slonovi,
sada odrasle, velike ivotinje, doputaju da tankim konopcem budu vezani za neku granu,
ne deblju od boinog drveta. Slon nije u stanju pobjei, jer ima programiranje u svom
suptilnom tijelu, koje ga navodi da vjeruje da je u zatvoru, iji su lanci neraskidivi.
Ako odete do akvarija i porazgovarate s ljudima koji eksperimentiraju s ribama, saznat
ete da se ribe ponekad odvajaju jedne od drugih tako to se u veliki tank postavljaju
rastavni zidovi od stakla. Posle odreenog vremena zid se moe ukloniti; ribe plivaju do
ondje, dokle su to omoguavali zidovi, ali ne dalje, jer slede PCC u svom suptilnom tijelu:
do ovdje i ne dalje.
Mogao bih nastaviti i dati Vam jo mnogo primjera, koji pokazuju da je nae osjetilno
opaanje u stvari strukturirano i to tako, da ak formira anatomiju i fiziologiju naeg
ivanog sustava. Prema tome na ivani sustav slui samo jednoj svrsi: ponavljanju i
utvrivanju onoga, to je postalo sustav vjerovanja.
Vjerujem u ono to vidim ili vidim ono u to vjerujem

17

Vjerujem samo u ono to vidim nije nikakva fizioloka injenica. Upravo suprotno je sluaj
mi vidimo (doivljavamo) samo ono u to na osnovu nae uslovljenosti vjerujemo. To
namee slijedee pitanje: to je svijet zaista, kako izgleda stvarnost, kakva je njena prava
priroda? Odgovor glasi: to u potpunosti ovisi od toga, tko je promatra i doivljava i kojim
osjetilnim aparatom je promatramo. Stanice oiju pele ne mogu opaziti svjetlo na valnoj
duini, koja je normalna za vas i mene, ali zato mogu ultraljubiasto svjetlo. Kada pela iz
daleka vidi neki cvijet, ona opaa samo med, a ne cvijet. Zmija bi od istog cvijeta opazila
samo infracrveno zraenje, slijepi mi samo ultrazvuni eho. One jabuice kameleona su
pokretne, okaene na dvije osovine. Ne moemo ni priblino naslutiti kako bi ova
prostorija izgledala nekom kameleonu! Pa, onda, to je svijet zaista, kako on izgleda,
kakva je njegova prava priroda?
Neuropsiholog i nosilac Nobelove nagrade, Sir John Eckles, je izjavio slijedee: U
stvarnosti ne postoje nikakve boje, nikakvi materijali, nikakvi mirisi, ni ljepota ni runoa.
Tamo vani postoji samo ista juha energije. To je jedna u osnovi bezoblina, neodredljiva,
tekua kvantna juha, iz koje aktom opaanja u svojoj svijesti konstruira materijalni svet.
Taj materijalni svijet vani je polje beskrajnih mogunosti, od koga u procesu opaanja
stvaramo, tako rei kristaliziramo, nau poznatu materijalnu realnost.
Mi smo kao legendarni kralj Mida, koji nije mogao doivjeti istinsku prirodu stvari, jer se
sve, to bi dotakao, pretvaralo u zlato. Tako nikada nije saznao, kakav osjeaj prua rua,
milovanje ili poljubac.
U stvarnosti, dakle, postoji samo ta bezoblina, tekua kvantna juha, koju aktom opaanja
zgunjava u nama poznatu realnost.
U naem uobiajenom stanju svijesti nikada ne moemo doivjeti pravu prirodu stvarnosti,
jer pokuavamo razumjeti Sve na osnovu pojedinanih, izlomljenih osjetilnih opaanja.
Budui da osim tih izlomljenih osjetilnih opaanja nemamo nita, nikada neemo
razumjeti Sve. Manje ili vie smo suglasni oko naih subjektivnih iskustava i to nazivamo
objektivna znanost. U njoj dodue nema nieg objektivnog, ali mi je tako promatramo!
Pretpostavljamo da se ljudsko tijelo sastoji od molekula, materijalnih estica, koje iz nekog
nepoznatog razloga zuje unaokolo i da kao posljedica nastaje fenomen koji nazivamo
svijest. To znai da nae misli, osjeanja, elje, emocije, strasti, ljubav, mrnja, Bog,
nebo, pakao, grijeh, prokletstvo, spasenje, prosvjetljenje poivaju na molekulama u
pokretu. Sve je ples molekula!
Posjet lijeniku izlijeenje ili uzrok bolesti
Upravo na osnovu tog materijalistikog praznovjerja i te materijalistike perspektive, koja
model ljudskog tijela predstavlja kao stvrdnutu skulpturu, nastao je potpuno materijalistiki
terapeutski pristup. Rezultat su farmaceutski lijekovi i kirurki postupci, koje moemo
nazvati arobnim tabletama. Tako se uju izrazi kao oh, kako je ovo dobro kada se
ovjek preko svake mjere prejede i onda uzme nekoliko alka seltzera (sredstvo za
umirenje bolova, prim.prev.). Nou, kada ne moe zaspati, uzima tablete za spavanje ili
kada ga obuzmu osjeaji straha, uzima tabletu za smirenje, koja mu donosi mir. Ako ima
neku infekciju, tada uzima antibiotik i tako se oslobaa infekcije; a kada ima rak, tada je tu
kemoterapija, kirurgija i zraenje. Kod bolova u grudima ovjek guta nitroglicerin ili jo
bolje, daje da mu se operativno ugradi Bypass.
To su sve arobne pilule naeg dananjeg medicinskog sustava, koji poiva na
praznovjerju materijalizma. Ali one ne funkcioniraju, to je samo lijeenje simptoma. One ili
prikrivaju simptome bolesti ili nekako utjeu na mehanizam bolesti, dok se proces u svojoj

18

osnovi nastavlja. Mehanizam bolesti nije isto to i uzrok bolesti. On ima veze s
elementarnim ivotnim procesima, kao to su jelo, disanje, varenje, metabolizam itd, ali
prije svega s procesima u svijesti, koja se ispoljava putem tih ivotnih procesa. Mi
moemo zaustaviti razmnoavanje bakterija, ali u konanici, stvaramo bakterije otporne
na antobiotike i riskiramo da ih dobijemo tijekom boravka u bolnici. Prije nekoliko godina
jedna studija California Medical Association je pokazala, da u Sjedinjenim Dravama
godinje 100.000 ljudi umre od organizama otpornih na antibiotike, kojima su se inficirali u
bolnici. U to vrijeme je to bilo vie nego deset puta vie od umrlih od virusa HIV-a ili AIDSa.
to je danas najei uzrok ovisnosti o drogama? To nije supstanca, koju proizvode
narko-bosevi u Kolumbiji, ve ono, to lijenici potpuno legalno propisuju. Prema jednoj
procjeni, 36% pacijenata u naim bolnicama pati od takozvane akrogenske bolesti, tj.
bolesti, koja predstavlja direktnu posljedicu biotehnikih medicinskih intervencija. Posjet
lijeniku kao uzrok bolesti?
U SAD i Velikoj Britaniji 80% svih ljudi uzima svakodnevno neki medikament, koji je
propisao lijenik. I s injenici da se u posljednje tri decenije vie ljudi bavi istraivanjem
raka, nego to ima oboljelih od raka, broj oboljelih od raka se poveava. Neto, dakle,
mora biti pogreno u tom modelu. Ne da je biotehniki medicinski zahvat uope
nekoristan, on je vrlo koristan u akutnim sluajevima. Ali u pogledu uestalosti pojave
bolesti ili stupnja smrtnosti kod bolesti s obzirom na dato stanovnitvo, mi medicinom,
koja se danas prakticira, nita ne postiemo, samo mijenjamo nain, na koji se bolest
ispoljava. Tako vie nemamo epidemije djeje paralize, velikih i malih boginja ili difterije,
ali su zbog toga na njihovo mjesto dole degenerativne i mentalne smetnje, alzheimer,
bolesti srca, rak i razne druge zloudne bolesti.
Lijenike intervencije su promijenile pojavnu sliku bolesti, ali nisu uinile nita u pogledu
opeg mortaliteta.
Tijelo je rijeka
Ako samo pogledate ljudsko tijelo, kakvo je u stvarnosti, tada moete primjetiti, kako je to
izrazio grki filozof Heraklit, da to tijelo nije skulptura, fiksirana u vremenu i prostoru; ono
se prije moe usporediti s rijekom, jednom rijekom, koja se sastoji od energije i
informacija. Rijeka u sebi ima neto tajanstveno: kada je promatrate, ona u razliitim
vremenima uvijek izgleda isto, mada je u stvari svaki put drugaija. Heraklit je rekao: Ne
moe dva puta zakoraiti u istu rijeku.
Rijeka je klasini primjer za ono to indijski mudraci nazivaju Maya, iluzija. Ona vam
stvara iluziju o neemu, to je u stvarnosti potpuno drugaije. Ona nam stvara iluziju nemijenjanja, dok se u stvari neprestano mijenja. Kao kod rijeke, tako ne moete dva puta
zakoraiti u iste noge, utrobu i kou, jer se Vae tijelo obnavlja svake sekunde Vae
egzistencije. Mijenjate ga lake i spontanije nego to mijenjate svoju odjeu. Za sjedenje
na stolici ne koristite isto tijelo, u kojem ste nedavno proetali. Moete nabrojati i utvrditi
mnotvo procesa kao dokaz da je to doslovno tako, npr. jelo, disanje, varenje, razmjena
materije, izluivanje i svijest. Jednim jedinim udahom unosimo 10 na 22 atoma, to je broj
s 22 nule. Ova ogromna koliina sirovina iz Univerzuma se rasporeuje do svakog kutka
naeg tijela, do stanica mozga, srca itd. Prilikom izdaha izbacujemo 10 na 22 atoma, koji
dolaze iz svih dijelova naeg tijela. To znai da doslovno ispuhujemo dijelove svog srca i
svog mozga i bubrenog tkiva i, tako gledajui, neprestano i na intiman nain dijelimo

19

svoje organe jedni s drugima doslovno! To nije reeno metaforiki, mi jedni s drugima u
pravom smislu rijei stalno i na intiman nain dijelimo organe.
Ameriki pjesnik Walt Whitman je rekao: Svaki atom, koji ti pripada, pripada i meni. To je
doslovno tako.
Istraivanja ljudskog tijela uz pomo radioaktivnih izotopa uz oslanjanje na matematike
proraune su nesumnjivo pokazala da se sada, upravo sada, u vaem fizikom tijelu
mogu nai milijuni atoma, koji su jednom bili u tijelu Krista ili Bude, Leonarda da Vincija,
Mikelangela ili Sadama Huseina! Uzmite bilo koga, tko je ivio na ovoj planeti; u Vaem
fizikom tijelu se pojavljuje sirovi materijal, koji je bio u tom fizikom tijelu. Pogledajmo
samo tri zadnja tjedna: 10 na 15 (kvadrilion) atoma je na taj nain prolo kroz nae tijelo,
atoma, koji su prije toga prolazili kroz tijelo svake ive vrste na planeti; i za manje od
jedne godine Vi zamjenjujete 98% svih atoma svog tijela.
To znai: svakih est tjedana Vi pravite novu jetru, svaka tri mjeseca novi skelet, iako on
izgleda tako tvrd i vrst, mjeseno novu kou, svakih pet dana nove stijenke stomaka. ak
ni stanice mozga od ugljika, vodika i kisika nije bilo prije godinu dana, a DNK, temeljena
na ugljiku, vodiku i kisiku, koja uva sjeanja na milijune godina ljudske evolucije, nastaje i
nestaje svakih est nedjelja, kao kratkovjeni pupoljak ili cvijet. I ako to tono proraunate,
ako izbrojite svaki atom, svaki komadi tkiva i svaku kapljicu, doi ete do toga da se za
manje od dvije i po godine zamijeni vae cijelo tijelo, svaki dio, do posljednjeg atoma.
Ako mislite ja sam svoje tijelo, nalazite se u neprilici: Na koje tijelo u stvari mislite?
Ovogodinji model nije isti kao prologodinji niti prolomjeseni. Tako sada stojim pred
vama u svom modelu iz 1991. Svaki dio tijela, koji koristim, kako bih bio ovdje i priao
vam je nov u usporedbi s prolom godinom, a ipak: neto od toga se oigledno nije
promijenilo. Naime, moje nade, oekivanja, snovi, ideje, koncepti, miljenja, moja filozofija
i ideologija, moja uvjerenja. Ona se zadravaju due nego moje fiziko tijelo, moje misli
oigledno imaju dui ivotni vijek nego moje molekule. Ali naravno, i one se mijenjaju,
moje misli kao i moja osjeanja, one dolaze i prolaze iz trenutka u trenutak; ini se ipak
da nadivljavaju fiziki oblik mog tijela.
Moda se moe rei da se moje misli i osjeanja stalno fiziki reinkarniraju kao moje
fiziko tijelo u Sada i Ovdje, upravo sada. Moje stanice koe se obnavljaju svakog
mjeseca, ali ne zaboravljaju razliku izmeu hladnog i toplog; svakih pet dana imam nove
stanice stomaka, ali one su u stanju proizvest klorovodoninu kiselinu; moje gustativne
kvrice se zamjenjuju svakih pet nedjelja, a da ne zaborave ukus sladoleda od jagoda. I
moja DNK, nova svakih est nedjelja, zadrava sjeanje na itav evolucijski razvitak
ovjeanstva. Je li, dakle, moje tijelo samo mjesto koje moja sjeanja nazivaju domom.
Moda DNK uope nije stvar, ve jednostavno ivot, apstraktno polje svijesti, koje ulazi u
postojanje kao materija, koje nosi materiju kao masku. Moda tijelo nije neka fiziki stroj,
koji je nauio razmiljati, moda je upravo suprotno: mi smo impulsi inteligencije, misli,
koji su nauili obrazovati fiziko tijelo. Isto bi vailo i za cijeli Univerzum.
Sve je prazan prostor
Postoji li mogunost da je to tako? Ako biste upitali neku fiziarku, Od ega se sastoji
materijalni Univerzum ili tijelo?, to bi ona rekla? Njen odgovor bi bio: Tijelo se sastoji od
atoma, a atomi se sastoje od estica; meutim, one nisu vrsti objekti, ve predstavljaju
fluktuacije energije i informacija u velikoj praznini od energije i informacija.
Ako pogledate tijelo oima nekog fiziara, onda ne vidite nita osim ogromne praznine, u
kojoj je nekoliko ratrkanih tokica i sluajnih elektrinih pranjenja. Jer takvo je ljudsko

20

tijelo: 99,99999% njega, kao i preostalog Univerzuma se sastoji od praznog prostora. A

0,000001%, koji nam izgleda kao materija, se takoer sastoji od praznog prostora! Dakle,
SVE je prazan prostor. Pitanje je samo, to je prava priroda tog praznog prostora? Je li to
praznina niega ili bi ona mogla biti jedno obilje nematerijalne inteligencije? Na
unutranji prostor, koji uz zapanjujuu kreativnost sve stvara: tono i pogreno, dobro i
zlo, dobrobit i bol, sve ono to uzimamo zdravo za gotovo i to ivot ini vrijednim, to je u
stvari taj unutranji prostor? Moda on nije praznina niega, ve u stvari jedan prasak
same kreacije. On je moda dio jednog kontinuuma i to takvog da vie ne postoji nikakva
razlika izmeu unutranjeg i vanjskog prostora.
Riiji (mudraci) u Indiji su istraili ljudsko tijelo i nazvali ga Chit-akash. Akash znai
prostor, chit znai svijest, svjesnost; dakle, puno nematerijalne inteligencije. Riiji su bili
miljenja, da je svijest primarna, a materija sekundarna. Svijest stvara, upravlja, konstruira
i postaje materija, ukljuujui i materiju, od koje se sastoji nae tijelo.
U posljednjih 25 godina znanstvenici su napravili zapanjujua otkria i dokazali da upravo
to mora biti sluaj, jer se pokazalo slijedee: Kada imamo misli i osjeanja, tada stvaramo
kemijske supstance u mozgu. U nedostatku boljeg izraza nazvali su ih neuropeptidi.
Neuro, jer su pronaeni u mozgu; peptidi, jer je re o molekulama nalik proteinima. To
znai, jedan dio mozga ne komunicira s drugim bilo kojim ljudskim jezikom, ve preciznim
jezikom neuropeptida, kod kojih je rije o vrlo preciznim kemijskim supstancama. Moete
zamisliti te supstance kao kljueve, koji se uklapaju samo u odreene kljuaonice. U
zidovima stanica drugih neurona se nalaze mali receptori, koji odgovaraju tim
kljuaonicama. Utvreno je, da se takvi receptori ne javljaju samo u mozgu, ve svuda u
tijelu, na primjer u imuno-stanicama. Imuno-stanice nas tite od infekcija, raka i
degenerativnih bolesti. To drugim rijeima znai da imuno-stanice stalno registriraju na
unutranji dijalog. Mi ne moemo imati nijednu misao, nijedan osjeaj, nijednu emociju, a
da imuno-stanice to ne znaju uz pomo specifinih receptora.
Ovo saznanje potkrepljuje sada ve staru pretpostavku da su imuno-stanice nekog
ovjeka, koji je tokom dugo vremena morao nositi izuzetno teku brigu, takoer pune
briga i tako podlonije raku, degenerativnim bolestima itd. Ove imuno-stanice vode isti
unutranji dijalog kao i stanice mozga, naime: Ostavi me na miru; ne elim da mi smetaju
i ne poduzimaju nita protiv infekcija ili raka. U imuno-stanicama nisu samo receptori za
neuropeptide; one su takoer u stanju proizvesti iste kemijske supstance kao i mozak koji
misli. Ovo vano saznanje znai da imuno-stanice mogu misliti; njihove misli dodue nisu
lingvistiki strukturirane i ne mogu se zbog toga izraziti jasnim jezikom, ali se ipak
proizvodi isti kemijski kod, koji proizvodi i mozak dok misli. Imuno-stanica je, dakle, jedno
malo, svjesno bie.
Ako upitamo nekog dobrog neurobiologa za razliku izmeu imuno-stanice i stanice
mozga, on je nee znati navesti, jer imuno-stanica izgleda kao lutajui neuron, a imunosustav kao lutajui ivani sustav. A u posljednjih 10- 15 godina je otkriveno, da se to ne
odnosi samo na imuno-stanice, ve i na druge stanice. Stanice stomaka proizvode iste
supstance kao i mozak, koji misli, stanice crijeva, stanice debelog crijeva Kada, dakle,
kaemo: Moj stomak mi kae to i to, to treba uzeti potpuno doslovno, jer stomak
proizvodi iste supstance kao i mislei mozak. Stomak ne poznaje sumnju u sebe, zato su
ti stomani osjeaji vjerovatno jo istiji.
Sada, dakle, znamo da imamo tijelo, koje misli. Gdje god pogledamo, nalazimo isti
fenomen: stanice srca, stanice bubrega, stanice koe proizvode iste kemijske supstance

21

kao i mozak. Kada kaete, srce mi je teko od brige, tada je Vae srce doslovno
natovareno tunim kemijskim supsancama; kada kaete, Pui u od radosti, tada je Vaa
koa puna sretnih, antidepresivnih molekula pod nazivom imiprimin. Sadraj interlucenta i
interferona, antikancerogenih sredstava, raste kod radosti i veselja i to ne samo u koi i
krvotoku. Sa druge strane se u sluaju straha, nesigurnosti i ljutnje poveava sadraj
kemijskih supstanci, kao to su kortizon, adrenalin ili noradrenalin, koji razaraju imunosustav.
Nae tijelo je, dakle, doslovno zbirka ideja; ono je fiziki izraz polja, koje je u interakciji
samo sa sobom. Jastvo pravi interpretacije za stanice, tako to generira kemijske
supstance, koje se javljaju svuda u tijelu. One se ne ire jedna za drugom, ve simultano
u itavom tijelu.
Ako na primjer imam elju, piti vodu, tada stanice mozga, im doem na tu ideju,
proizvode supstancu AT2, koja tako utjee na moje ponaanje, da poinjem traiti vodu.
Istovremeno drugi dio mozga, hipotalamus, proizvodi AT2 i zaustavlja raspodjelu ADH,
koji utjee da tijelo zadri vodu. Istovremeno moje stanice bubrega proizvode AT2 i
zadravaju vodu. Moje stanice srca, moje stanice koe ga proizvode: drugim rijeima, im
doem na ideju, potrebna mije voda, ta se ideja iri svuda i istovremeno po cijelom mom
tijelu, ona je sveprisutna, svemona, sveznajua.
Tijekom jednog treptaja oka odvija se est triliona reakcija, koje su sve usklaene jedne s
drugima. Ovo polje se ne moe lokalizirati, budui je ono, to nazivamo duhom,
sveprisutno u svim stanicama istovremeno. Kada npr. osjeate mir, to je zato, to vae
tijelo proizvodi valijum. Taj valijum, precizan imuno-modulator, koji se istovremeno
proizvodi u svim stanicama, za razliku od proizvoda, koji prodaje Hoffmann-LaRoche, od
Vas ne pravi zombija. Ovo polje je u tijelu doslovno sveprisutno. Sada ete se upitati, je li
ono ogranieno samo na tijelo? Odgovor glasi: ne, ono nije ogranieno na tijelo, ono se
iri van njega, ne moe nigdje biti izolirano, niti u mozgu, niti u tijelu. Ono se beskonano
iri van tijela; sa one strane vremena i prostora.
Feromon neto je divlje u zraku
Nakon dugogodinjeg istraivanja znanstvenici su dokazali postojanje jedne grupe
hormona u ovjeku, tzv. feromone (supstance mirisa, informacija i privlaenja). Moda ste
ve uli o ovim supstancama; one su toan kemijski ekvivalent naih emocija, samo to
nisu ograniene samo na tijelo, ve se ire van njega. Jo prije tog otkria je
eksperimentirano s feromonom, prije svega na ivotinjama i biljkama. Pri tome se npr.
dolo do slijedeih opaanja: ako inficiramo jedno drvo u umi, drvo e pustiti u atmosferu
informacijske supstance i za nekoliko sekundi e cijela uma znati da prijeti infekcija i
poveat e panju. Na taj nain drvo izraava svoje opaanje ili svoje znanje drugima.
Promatrajte ureeno ponaanje mrava i pela, one njime upravljaju putem molekula
glasnika feromona. Termiti u tami grade savrene dvorane, esto s arhitektonski
savrenim lukovima. I oni komuniciraju uz pomo feromona. U tu oblast spada i posebno
uasan eksperiment, koji su znanstvenici na Stanfordu sproveli na mievima. Dali su im
elektro-okove i odmah ih udaljili iz laboratorija. Tada su uveli nove mieve, koji su odmah
zapadali u paniku i proizvodili kortizon i adrenalin. Udahnuli su feromone straha, koje su
mievi izluili tokom elektrookova.
Sve vrste ivotinja, ukljuujui ovjeka, izluuju mirisne materije. Ovi feromoni su tona
slika naih emocija, osjeanja i misli. Kada sam uao u ovu prostoriju i osjetio napetu
atmosferu, vaa poruka meni nije bila metaforika, ve potpuno direktna, jer su u prostoru

22

bili feromoni nemira i straha. Kada kaete: Otiao sam u taj hram i ojsetio mir, ljubav i
suosjeanje, tada to treba prihvatiti doslovno. Kada kaete, Ne znam tono zato, ali
kada pogledam tog ovjeka, prou me trnci. Tada je to doslovni iskaz. Filozof Emerson
ima izreku: Ono to si je toliko glasno, da ne ujem to govori. Sada znamo fizioloki
razlog za to.
Ono, to elim rei, jest da se zahvaljujui istraivakom radu u oblasti glave-duha moe
pokazati da je duh ne-lokalan. On nije ogranien na mozak, niti na tijelo; on se iri, on je
jedno ne-lokalno, uvijek i svuda postojee informacijsko polje u prostorno-vremenskom
kontinuumu. To polje na razliitim mjestima ima razliite spoznajne sposobnosti; na
odreenim mjestima svijest moe biti sveobuhvatna: potpuna samo-spoznaja. Na drugim
mjestima su svijesti postavljene granice, ali uprkos tome je cijeli univerzum polje svijesti i
spoznaje. I ono ima svijest: ako izbacimo elektron iz njegove orbite, on e se vjerovatno
vratiti. To znai da postoji jedna ograniena sposobnost spoznaje, naime, reakcija na
stimulans jedan prema jedan. to se dalje uspinjete evolucijskom hijerarhijom, to
raznovrsnije postaju reakcije na stimulans; na gore ka ivotinjskom svijetu, dalje do
ljudskog ivanog sustava i konano do samospoznajnog ivanog sustava, preko koga
univerzum postaje svjestan sebe. Moe se rei da univerzum preko prosvetljenog
ljudskog ivanog sustava postaje svjestan sebe. Ali itav univerzum je to polje duhovne
budnosti, koje je na razliitim mjestima u razliitom stupnju sposobno za spoznaju. Svijest
na taj nain ne kreira samo nae ljudsko tijelo, ve i kozmiko tijelo, koje nazivamo
okruenje. Samo putem artefakta naeg senzornog opaanja doivljavamo sebe
odvojene od kozmikog tijela. Ja, dakle, imam losobno tijelo i kozmiko tijelo, koja su oba
od presudne vanosti za moj opstanak.
To je nova, znanstveno zasnovana paradigma. To je i osnova ayurvede, koja je danas
ponovo vrlo aktualna. Ona nam kae slijedee: Kakav je atom, takav je i univezrum;
kakav mikrokozmos, takav je i makrokozmos; kakvo je ljudsko tijelo, takvo je i kozmiko
tijelo, kakav je ljudski duh, takav je i kozmiki duh.
Kada se znanstvenici ponekad uplae tog glupog Kozmikog duha, tada ih umirimo,
govorei im da im nije potreban nikakav Kozmiki duh, ve da je rije o ne-lokalnom
informacijskom polju s povratnim kibernetskim petljama. Znanstvenici su zadovoljni tim
odgovorom.
Slobodno djelovanje ili klupko uvjetovanih refleksa
Pogledajmo sada od kakve je to vanosti za nas, iva bia. Znai li to razliku izmeu
zdravlja i bolesti, izmeu preivljavanja i smrti?
Dopustite da Vam izloim nekoliko eksperimenata, za koje vjerujem da e Vas fascinirati:
prije nekoliko godina je jedan znanstvenik po imenu Herbert Specter na Nacionalnom
institutu za zdravlje izveo eksperiment, tijekom kojeg je u mieve ubrizgao kemijsku
supstancu Poly-A-c, koja jaa imuno-sustav; istovremeno im je dao da pomiriu kamfor.
Nakon nekoliko puta mievi su automatski stimulirali svoj imuno-sustav, im bi osjetili
kamfor. Uzeo je drugu grupu mieva i ubrizgao im kemijsku supstancu Cyclophosphamid,
koja razara imuno-sustav, i dao im je da istovremeno pomiriu kamfor. Imali smo, dakle,
dve grupe mieva: jedna je mirisala kamfor i stimulirala imuno-sustav, druga je mirisala
kamfor i unitavala imuno-sustav. Drugoj grupi je dato karcinogeno sredstvo i ona se za
nekoliko tjedana razboljela i umrla od raka. Kada su bile inficirane Pneumokokkenonom,
ivotinje su za nekoliko tjedana umrle od upale plua. to je, dakle, kod mieva stvaralo
odluujuu razliku izmeu preivljavanja i smrti?

23

To je interpretacija sjeanja na miris kamfora. Jo jednom: odluujua razlika lei u

interpretaciji sjeanja na miris komfora.
Je li taj rezultat istraivanja relevantan za ljude? On je vrlo relevantan, jer se nalik tim
mievima najee ponaamo kao Pavlovljevi psi, koji poinju sliniti na zvuk zvona.
Izrueni smo odreenim sjeanjima, povezujemo ih s odreenim stimulansima i ona uvek
izazivaju iste reakcije. Postajemo rtve svojih sjeanja i tragedija u tome je da duh, koji
me danas mui, potjee od juer.
Procjenjuje se da imamo 60.000 misli dnevno. To nije iznenaujue; ono, to bi nas
moda ipak moglo pomalo uznemiriti, je injenica, da je 95% dananjih misli identino
mislima od juer.
Mi smo, dakle, doslovno klupko uvjetovanih refleksa, koja stalno reagiraju na neke ljude i
okolnosti predvidivim bio-kemijskim reakcijama i obrascima ponaanja.
Kada postanemo svjesni injenice, da se nae tijelo svakoga dana tako puno menja,
svake godine toliko esto obnovi, da se zamijene svi atomi u nama, namee se pitanje
zato onda jo uvek bolujemo od artritisa, kako je rak jo uvijek tu, zato su arterije i dalje
blokirane? Odgovor na to pitanje je da se kvantne struje i inteligentni obrasci, koji
generiraju fizikalne odgovore, ne mijenjaju. Ako se elite izleititi od raka, tada morate
protjerati svoj duh raka. Duh raka nije nita drugo do pamenje stanica, kvantna struja na
staninom nivou. Morate se spustiti na taj dublji nivo, promatrati cijeli proces i onda
prestrukturirati inteligentne obrasce, koji odreuju nau fiziku pojavu. Ako znate kako se
to radi, moete se osloboditi bolesti i iznova strukturirati svoje tijelo (u stvari to nesvjesno i
radite svo vrijeme). Zamislite kuu od cigala i kako svaku ciglu zamjenjujemo jednom
godinje. Budui smo zarobljeni u predstavi da je kua u tom obliku jedino, to se moe
napraviti, pravit emo uvijek iznova istu kuu. Tako na primjer preko uvek istih
inteligentnih obrazaca stvaramo iste obrasce biokemijskog sranog oboljenja. U naoj
kulturi srana oboljenja kao uzrok smrti stoje na prvom mjestu i ini se da male stvari, kao
to su maenje, dodirivanje, ljubljenje, milovanje i razgovaranje, mogu predstavljati
odluujuu razliku izmeu ivota i smrti.
Milovanje kinetiko-taktilna peting-stimulacija
Sveuilite u Miamiu je nedavno objavilo slijedei eksperiment u Journal of Pediatrics of
Florida. Novoroene bebe su podjeljene u dvije grupe. Jedna grupa je drana u
krevetiima, koji su na sebi imali otvore, kroz koje je jedan istraiva tri puta mogao
milovati bebu tijkom est minuta. To, naravno, nije nazvano milovanje, ve kinetikotaktilna peting-stimulacija, to je, slobodno prevedeno kao pruanje jedinica milovanja, da
bi se izbjegla rije ljubav. U svakom sluaju, ona dojenad, koja je tri puta dnevno
tijekom est minuta dobijala jedinice milovanja, su uz istu ishranu dobila 40-50% vie na
teini nego ostali. Iz toga su istraivai zakljuili da je kod kinetiko-taktilne petingstimulacije rije o metodi, koja tedi trokove, tako da se po terapiji moe utedjeti do
3000 dolara i djeca se mogu pustiti ranije s terapije. Postoji bezbroj slinih primjera. Ja u
se zadovoljiti ovim.
Prije tek nekoliko godina, Odjeljak za zdravlje i njegu Drave Massachusets je sprovelo
jednu studiju, koja se ponovo bavila faktorima rizika za srana oboljenja. Naravno,
moemo se zapitati, zbog ega se smatrala potrebnom jo jedna dodatna studija o toj
temi. Faktori rizika su odavno poznati: poviene vrijednosti kolesterola, visok krvni tlak,
dijabetes itd. Razlog za to je bio da iz statistika proizilazi da veina osoba, koja doivi svoj
prvi infarkt izmeu etrdesete i pedesete godine ivota, nema nijedan od tih faktora rizika.

24

Kakve je rezultate dala nova studija? Ona je pokazala da je faktor rizika broj 1
nezadovoljstvo poslom; dakle, kada ljudi ne vole svoj posao.
Faktor rizika broj 1 je unutranje nezadovoljstvo. Izalo bi se na ulicu i ljudima bi se
postavljala pitanja. Prvo: Voli li svoj posao? (u Indiji bismo rekli, ivi li svoju Dharmu?) i
drugo: Jesi li sreatan? I ako ovjek iskreno i otvoreno na oba pitanja moe odgovorit s DA,
najvjerojatnije nije ugroen. Jedna od tih statistika, koja najvie iznenauje, kae da u
zapadnom svijetu jednog odreenog dana u tjednu umire vie ljudi nego svih ostalih
dana. Moete li pretpostaviti koji je to dan? Tono, ponedjeljak. A u koliko sati? Tako je! U
ponedjeljak izmeu 8 i 9 sati u naoj civilizaciji umire od sranog infarkta vie ljudi nego u
bilo koje drugo vreme. To je zauujue, zapanjujue, neobino, jedinstveno neto, to
samo ljudska vrsta moe uiniti, jer vjerojatno nijedna druga vrsta ne poznaje razliku
izmeu ponedjeljka i utorka. A to ini tu razliku? Ideja, interpretacija! Nadam se da je
oigledno da se tijelo sastoji od ideja i da je Univerzum polje ideja ili bazen ideja. Gde je
to JEDNO, koje ima te ideje? Kada biste ga traili u mozgu, u tijelu, gde biste ga pronali?
U mozgu ne postoji nalogodavac
Walter Pennfield je kanadski znanstvenik, neurolog i dobitnik Nobelove nagrade. On je
operativno otklanjao tumore na mozgu i sline stvari i kada je otvorio mozak, napravio je
jedno malo istraivanje, tako to je odreene dijelove mozga izloio elektrinoj stimulaciji,
da bi ustanovio gdje se nalazi kontrolna toka u mozgu. U jednom od svojih najuvenijih
eksperimenata on je u odreenoj oblasti stimulirao motoriki korteks, kada se ruka
pacijenta odjednom poela podizati. Upitao je pacijenta: to se dogaa?, a pacijent je
odgovorio: Moja se ruka pomie. Pomiete li vi tu ruku? , a pacijent je odgovorio: Ne,
ona se sama pomie. Tada je rekao: OK, pomaknite svoju ruku u drugom smjeru. I
pacijent je odmah pomakao ruku u drugom smjeru. togod da je Walter Pennfield puinio
da bi lokalizirao nalogodavca, to mu nije polazilo za rukom.
Lokalizirati mjesto, gde se izvodi naredba, je lako, to se dogaa u motorikom korteksu.
Ipak, pronai u mozgu ono mjesto, koje izdaje naredbe, je nemogue. Moemo lokalizirati
mjesto, gdje se izvodi naredba, ali pronai nalogodavca je nemogue; on se ne moe
lokalizirati. On je u isto vrijeme svuda i nigdje. On je mislilac iza misli. On je Jastvo, koje je
u interakciji samo sa sobom i generira ideje. Ali to Jastvo se ne nalazi niti u tijelu, niti u
mozgu. Ono je, naime, svuda u tijelu, svuda u mozgu i nigdje sve u isto vrijeme. A ta
snaga, da se bude istovremeno i svuda i nigdje, to Jastvo ne pripada oblasti misli. To
Jastvo lei u praznini izmeu naih misli. I to je to Jastvo, koje kreira prostor, vrijeme,
materiju i energiju. Od 1913. nijedan cijenjeni fiziar nije upotrijebio rije vrijeme. Pojam
koji se koristi je prostorno-vremenski kontinuum. I to je nain, kako interpretiramo svoja
osjetilna opaanja. Mi preraujemo vrijeme na isti nain, kako mijenjamo svako svoje
iskustvo.
Navest u uz to nekoliko primjera
Moj sat ide bre
Prije otprilike godinu dana sreo sam na letu od Bostona do Londona jednog starog
prijatelja. Proveli smo prijatno vrijeme zajedno i ono je proteklo kao u letu. Reeno nam je
da let traje est sati, ali je za nas vrijeme proletjelo u trenu. Zaboravili smo jesti, otii u
toalet i da spavati. Na dolasku nismo imalo Jetlag (efekt zamora od leta). Svi ti fiksni
bioloki ciklusi, kao to su jelo, spavanje, budno stanje, varenje i razmjena materije su se
izmjenili na osnovu naeg individualnog opaanja, da vrijeme prolazi kao u letu i da
provodimo lijepo vrijeme zajedno.

25

Sigurno poznajete ljude, koji stalno govore: Nemam vremena, vrijeme mi istie, kao da je
vrijeme neka roba, koju mogu ponijeti sa sobom u depu i koja im stalno istie, jer imaju
rupu u depu. Gledaju u isti sat kao i vi, ali njihovi satovi idu bre. Ima toliko mnogo
termina Ako pregledamo takve ljude, ustanovit emo da njihov bioloki sat bre radi.
Njihov puls je bri, imaju vie aritmija u minuti, njihove krvne ploice su nervozne,
hormonska slika (Insulin, Adrenalin, Cortison) daje visoke vrednosti i ponekad se
odjednom srue mrtvi, jer im je srce prijevremeno otkazalo i tada je njihovo vrijeme isteklo
i nemaju ga vie. Ti ljudi pretvaraju unutranji doivljaj, Nemam vremena, istie mi
vrijeme u jednu fiziku injenicu. Dok netko, tko naizgled ima svo vrijeme sveta, izgleda
bioloki potpuno drugaije. Sigurno znate izraz, Ljepota brda je oduzimala dah vrijeme
se zaustavilo. Izraz Ljepota brda je oduzimala dah je vrlo zanimljiva. Zato? Kada
vrijeme stoji, tada stoji i dah i misli ulaze u mirovanje. A kada se misli umire i kada je
svijest apsolutno tiha, tada doivljavamo bezvremenost.
Vrijeme, naime, nije nita drugo do kretanje misli. Vrijeme je isto to i svako raspoloenje,
fantazija i svako drugo pokretanje svijesti. Naa svijest zamilja vrijeme, prenosi ga na
mozak i mi ga unosimo u metabolizam tijela, u kome se ono manifestire kao starenje. prije
nekoliko godina sam proitao izvetaj o jednoj grupi rudara, koji su bili zatrpani u rudniku.
Samo jedan od njih je imao sat. Da svoje prijatelje ne bi suvie uznemirio, on im je svaka
dva sata govorio da je protekao sat. Nakon tjedan dana su bili spaeni i svi su preivjeli,
osim rudara sa satom. On je dodue bio u stanju promijeniti kolektivni subjektivni osjeaj
za vrijeme, ali samog sebe nije mogao promijeniti. Sve vrijeme je imao samo sat u glavi.
Vidite vrijeme je samo koncept, a ne realnost. Karl Seger pie u predgovoru bestseleru
Kratka povijest vremena Stephena Hawkinga: Stephen Hawking je sebi dao zadatak da
shvati duh Boiji i doao je do zakljuka da ivimo u Univerzumu bez poetka, bez kraja,
bez vremenskih granica i bez prostornih ogranienja.
Ako pokuate to razumjeti, zamisliti, vidjet ete da je to nemogue, jer ovjek ne moe niti
razumjeti niti vizualizirati neto to nikada nije poelo. Pretpostavimo da postoji poetak i
odmah e se pojaviti pitanje, to je bilo prije poetka. Ako pretpostavimo da mora postojati
kraj, moramo se upitati to e biti nakon kraja. Moemo poi i od toga da Univerzum
negdje prestaje i tada odmah moramo postaviti sebi pitanje to dolazi nakon te granice.
Kvantna fizika nije samo neobinija nego to mislimo, ona je neobinija nego to moemo
zamisliti! Na lingvistiki strukturiran, takozvani racionalan i logiki nain razmiljanja je
sustav miljenja, koji poiva na osjetilnom opaanju univerzuma. A to osjetilno opaanje
je netono. Biti uhvaen u stisku takve vrste racionalnosti je najgora sudbina, koja moe
zadesiti ljudsko bie. Ono to Stephen Hawking opisuje je priroda Bia. Ono se ispoljava
kroz na duh, nae tijelo i naa iskustva u ivotu, ali ga ne moemo dotai osjetilima.
Moemo ga uhvatiti s one strane misli. Meutim, ono ne pripada svijetu misli, ve je u
praznini izmeu misli, tiini izmeu misli.
Ja jednostavno jesam
U vezi s tom temom Rumi, veliki mistik Srednjeg Istoka, ima predivnu izjavu. On je rekao:
S one strane ideje o dobru i zlu lei stvarnost tamo u te sresti. Rumi, dakle, doslovno
govori o tom JEDNOM polju s one strane misli. Ono se nalazi u praznini izmeu naih
misli i mnogi ljudi na primjer dospijevaju tamo tijekom meditacije. Postoje i drugi ljudi,
kojima jednostavno pomjeranje panje omoguava doivljaj jedinstva promatraa i
promatranog. Kada doivimo to jedinstvo izmeu promatraa i promatranog i proces
promatranja, spoznajemo da su u stvarnosti oni jedno. To je uobiajeno teko, jer je nae

26

opaanje zamueno sjeanjima, interpretacijama, klasifikacijama, opisima, definicijama,

analizama, evaluacijama i procjenama vrijednosti. U Shiva-sutri, jednom od najstarijih
spisa na svijetu, nalazimo izreku: Pogledaj svijet sveim oima, pogledaj neki obian
predmet, kao da ga vidi po prvi put.
Kada pogledamo neki objekt kao po prvi put, tada moemo vidjeti da je u stvari promatra
promatran, da je onaj, koji promatra, u stvari onaj, koji se promatra. Ponekad ljudi ak
sluajno prave takva iskustva.
Prije nekoliko godina sam imao pacijenta, koji je na susjednoj kui popravljao antenu.
Podigao je jedan kabel, za koji je vjerovao da je baz napona, ali kroz koji je teklo 12000
volti. U trenutku je umro. Kako se umire kada 12000 volti proe kroz srce? Pokree se
fenomen pod imenom ventrikularna fibrilacija. Srce fibrilira. On je pao s krova; ali kako je
sudbina htjela, pao je na grudi, tono pod kutem, koji je bio potreban da bi se njegovo
srce defibriliralo. Potpuno neobina pria, kao da ga je Bog pozvao i odmah zatim
promijenio miljenje. Sve se odigralo za nekoliko sekundi. ovjek je s mjesta nesree
preveen u bolnicu i rekao je: moj duh se uvijek iznova vraa u taj otvor. Taj incident, taj
kratki vremenski interval je nazivao otvor. to je bilo u tom otvoru? Odgovorio je: Tamo
je bila ista, bezgranina radost. Bila je ista srea. Upitali smo: Bili ste svjesni? Oh, da,
bio sam potpuno svjestan. Upitali smo: ega ste bili svjesni? Bio sam svjestan da sam
svjestan. Upitali smo: Moete li to preciznije objasniti? On je odgovorio: Da, to je bilo
isto prisustvo. Jedino, to sam mogao rei je bilo: JA JESAM. Nisam ovo ili ono,
jednostavno JESAM. To je bilo iskustvo moje vlastite besmrtnosti, iskustvo vjenosti. Bilo
je iskustvo sree, iste radosti. Toliko sam uao u to, da sam shvatio da je sve drugo
koncept. I za sva vremena, potpuno i totalno, sam se oslobodio onoga, to ljudi nazivaju
strah.
Zauujue u prii ovog ovjeka je bilo to da je butina na mjestu gdje je struja izala iz
njegovog tijela potpuno izgorjela. Butina je bila ogoljena, sve to se moglo vidjeti bila su
rasparane krvne ile i kosti. U bolnici se mislilo da je i njegova glava, kao i noga, spaljena.
On je odbijao amputaciju noge, koja bi bila jedina odgovarajua mjera za takvu vrstu
povrede. Rekao je da se uvijek moe vratiti u prazninu i to jednostavnom promjenom
panje. Usmjerio bi panju na prazninu i kliznuo u nju. Tamo bi ponovo doivio istu
radost i odatle bi mogao usmjeriti panju na nogu, gde je umjesto uasnih bolova osjeao
prijatno golicanje. I tako se njegova noga za dvije godine oporavila. Zato? Zato to je
otiao na ono mjesto, iz kojeg priroda kreira. To JEDNO mjesto je u praznini izmeu naih
misli. To je nelokalizirani duh, iz kojeg priroda sve raa. Priroda odlazi na to mjesto, da bi
kreirala galaksije, tropske ume ili neku novu misao.
Tko smo mi?
S tim znanjem sada moemo postaviti slijedee pitanje: Tko smo mi? Jesmo li samo
jedan ego, zarobljen u vrei koe i kostiju, ili smo neto postojanije i obuhvatnije? Rii,
vidovnjak, kae: Artefaktom osjetilne interpretacije sami ste sebe ograniili, doslovno ste
sveli sebe na svoje tijelo. Ograniili ste se na volumen svoga tijela i raspon jednog ivota i
postavili sebi granice, koje su potpuno konceptualne. Kreirali ste probleme, kao to su
roenje i smrt, radost i bol, tono i pogreno itd. Ukoliko elimo ostaviti ta ogranienja iza
sebe, moramo saznati kakvi smo zaista. I onda shvaamo da nismo u duhu, ve da je duh
u nama. Da nismo u svijetu, ve da je svijet u nama. Tijelo, duh i svijet nam se dogaaju,
jer smo se zainteresirali za to.

27

Uenik je jednom upitao uitelja: ivimo li u istom svijetu. ini mi se da ti ivi u potpuno
drugom svijetu. Uitelj je odgovorio: Da, mi ivimo u istom svijetu. Jedina je razlika u
tome to ti vidi sebe u svijetu, dok ja itav svijet vidim u sebi.
Pronai taj dio znai pronai samo polje. Polje je ist potencijal. Polje nije kontinuum ili
model prostorno-vremenskih dogaaja; polje je ist potencijal. Ono je kontinuum svih
moguih energetskih i informacijskih stadija, koji se kasnije manifestiraju kao prostornovremenski dogaaji. I to polje, elio bih jo jednom naglasiti, je pukotina izmeu naih
misli. To je pukotina tiine, koja se ne moe lokalizirati.
Dok razgovaram s vama, izmeu svake rijei i svake misli se nalazi jedna pukotina.
Mogao bih na primjer rei: Sada u napustiti ovaj prostor. Ili bih mogao rei: Sada u
izuti cipele. Ili: Ovdje u popiti vode. Izmeu u i slijedee rijei se nalazi beskrajno
mnogo mogunosti. Beskrajne mogunosti izmeu svake pojedinane rijei. Zamislite:
neograniene mogunosti! Iz tog razloga je to nelokalno polje istih potencijala. Polje
mogunosti, kontinuum svih moguih prostorno-vremenskih dogaaja.
Jo jedan primjer za to to ulazi u tu pukotinu i to sve moe prouzrokovati. Pria se
dogodila jednom mom prijatelju, engleskom antropologu. Radio je na jednoj knjizi o
kitovima i u potrazi za jednom odreenom vrstom kitova je otputovao u Indoneziju, da bi ih
tamo fotografirao. Nakon tri-etiri tjedna uzaludne potrage ispriao je jednom od staraca
sela, totrai. Starac mu je rekao: To nije problem. Mi ovdje imamo jednu
dvanaestogodinju devojicu, koja ti moe pribaviti kita.
Slijedeeg je dana sjeo na plau s devojicom i ona je zatvorila oi. Posle otprilike
dvanaest minuta antropolog je uz veliko uzbuenje vidio kako na horizontu izranja kit
kakvog je traio. A tada, kako mi je ispriao, srce mu je poelo lupati bre, jer se kit sve
vie pribliavao, dok se najzad nije nasukao uz noge devojice. Morali su dovedsti ostale
seljane, koji bi ponovo vratili kita u more. Moj prijatelj je potraio devojicu i upitao je: to
si uradila? Kako si to uradila? Ona je odgovorila: Oh, bilo je potpuno jednostavno. Otila
sam na ono mjesto, gdje svi govorimo istim jezikom i zamolila kita da doe.
Kakvo je to mjesto, na kome svi govorimo istim jezikom? To je prostor tiine, neizgovorljiv,
uzvien, jo daleko apstraktniji; ali u stvarnosti mi smo to neizgovorljivo, uzvieno,
osjeajno bie. A takozvani materijalni realitet je mali fragment ogromnog, uzvienog,
neizgovorljivog, apstraktnog, osjeajnog bia.
Pria antropologa se nastavila. Slijedeeg dana je poao s djevojicom na pecanje. Uzeli
su amac, izvezli se i nakon nekoliko minuta djevojica je uronila glavu u vodu i rekla:
Vozimo deset milja u onom pravcu. ili vozimo tamo. I tamo su nali sve ribe koje su
traili. Moj prijatelj je najzad morao sam isprobati tu tehniku. Zagnjurio je glavu u vodu,
dok se gotovo nije udavio, ponovo izronio i rekao: Ja nisam nita uo. A djevojica, ta
mala dvanaestogodinja djevojica, je rekla: Upravo u tome je trik, sluati tiinu. U tiini
je prostor svih mogunosti.
Htio bh ovdje zavriti predavanje citatom Kafke. Kafka je bio vrlo deprimirajui pisac, ali je
ovdje dao briljantan opis puta ka prosvjetljenju:
Ne mora napustiti svoju sobu, ostani jednostavno za svojim stolom i oslukuj.
Ne mora ak ni oslukivati, jednostavno ekaj. Ne mora ak ni ekati, samo postani tih
i svijet e se pred tobom otvoriti; on jednostavno nema drugog izbora.
Hvala vam!

28

 Poniznost je najvea mo u cijeloj kreaciji

Poniznost nije slabost kao to to misle neki neuki ljudi. Naravno, preko materijalne
koncepcije poniznosti to se moe initi tonim, ali to zapravo nije poniznost. Biti ponizan
znai vidjeti da je Boja snaga u meni i u svemu oko mene. Prava poniznost znai biti bez
lanog ega i shvaanja da smo mi vrioci djelatnosti. To znai postati duboka osoba koja vidi
pravu istinu i Boansku ruku kako djeluje te postati instrument boanske moi.
Prava poniznost je najvea mo u cijeloj kreaciji, zbog toga to se pomou nje povezujemo s
Apsolutnom istinom. Dok god smo pod utjecajem lanog ega, ne moemo se povezati s
istinom koja se nalazi svugdje oko nas. Poniznost nas povezuje s najveom moi dok nas
ponos povezuje s raznim niim frekvencijama koje nam nepotrebno kompliciraju ivot.
To je razlog naeg postojanja u ovom materijalnom svijetu. Zbog toga to okrivljujemo druge
ljude, druge situacije za nau situaciju, i zapravo nikada ne traimo pravo rjeenje, a ono je
da se okrenemo prema Bogu.

ivot nije ono to se dogaa,

nego kako e reagirati i to
doivjeti
ivot je samo 10% onoga to ti se dogaa, a 90% onoga kako gleda i reagira na to.
Vjerujem da je veliki broj vas uo za ovu poznatu izjavu Charlesa R. Swindolla. Swindoll,
roen 18. listopada 1935. , poznati je pisac i nastavnik koji naglaava vanost osobnog stava u
ivotu. Charles smatra da svako novo jutro donosi novu priliku te smo svakim novim
buenjem u mogunosti iznova izabrati svoje ponaanje.
Za Swindolla je stav puno vaniji od injenica, prolosti, obrazovanja, novca, okolnosti,
neuspjeha i uspjeha. On smatra da je daleko vanije ono to ljudi misle, govore ili ine od
njihovog izgleda, talenata ili vjetina. On smatra da je stav taj koji gradi ili rui kompanije,
crkve i dom.
Na stav definira nae osjeaje, uvjerenja i, vrlo esto, nae ponaanje. Na stav moe biti
pozitivan ili negativan, a ponekad je i neutralan. Kakav god bio, stav zauzima vano mjesto u
naem ivotu koji je ponekad neizmjerno okrutan. No razliiti dogaaji i situacije e se
dogaati uvijek, bez mogunosti naeg utjecaja na to.
29

Neki teko prihvaaju stvarnost, osobito ako je bolna. U tim situacijama, takvi pojedinci krive
okolnosti u kojima su se nali za ono to im se dogaa. Za njih je sama situacija i njezin ishod
ista stvar. Oni donose nagle odluke pod naletom emocija i najee zbog njih kasnije ale.
Za druge ljude, takav nain noenja sa realnosti nije prihvatljiv. Oni unato nepovoljnim
okolnostima, nalaze put do uspjeha. Unato prolosti, potekoama, bolestima ili
nepravdama koje su moda doivjeli, nadilaze prepreke koje susreu. Zato?
Zato to su svjesni da, bez obzira u kakvoj situaciji se nali, uvijek imaju izbora i mogu
izabrati svoj stav i pogled na sve te nemile situacije. Svaki dan. Njihov mentalni sklop je
pozitivan, a o razvoju takvog sklopa puno se toga moe rei. Primjerice, istraivanja su
pokazala da na stav glede naih godina i naina na koji ih percipiramo, ima direktan utjecaj
na na ivotni vijek.
Ljudi pozitivnog mentalnog sklopa takoer znaju da mogu izabrati kako e reagirati na svoju
prolost i sve to im se dogodilo. Oni kontroliraju svoje emocije i uspjeno svladavaju
prepreke na koje nailaze.
Evo nekoliko poznatih primjera:
1. Jim Carrey je napustio kolu sa 15 godina kako bi mogao pomoi uzdravati obitelj. U
jednom periodu ivota bio je beskunik te je ivio u autu. No to ga nije zaustavilo na
putu ostvarenja vlastitog sna. Postao je glumac.
2. Bethany Hamilton je nastradala sa 13 godina kada joj je morski pas odgrizao ruku.
Samo mjesec dana nakon nemilog dogaaja, vratila se svojoj omiljenom sportusurfanju. Dvije godine nakon toga, osvojila je prvo mjesto na amaterskom prvenstvu u
surfanju.
3. Benjamin Franklin bio je prisiljen prekinuti svoje kolovanje sa samo 10 godina jer
njegovi roditelji nisu mogli plaati trokove. No to ga nije sprijeilo u njegovom
naumu da se obrazuje sam.
4. Richard Branson boluje od disleksije. Tijekom kolovanja, njegove su ocjene bile
prilino loe, ali njegov kasniji uspjeh bio je ogroman.
5. Stephan King doivio je brojna odbijanja kada je traio izdavaa za svoj prvi roman.
No, njegova supruga bila je uporna te ga nagovorila da zavri s njegovim pisanjem.
Danas je taj isti roman prodan u 350 milijuna primjeraka diljem svijeta.
30

6. Sa samo 14 godina, Oprah Winfrey rodila je, a potom i izgubila dijete te pobjegla od
kue. Unato kontinuiranom zlostavljanju koje je u to vrijeme trpjela od ujaka,
roaka i obiteljskog prijatelja, uspjela je ostvariti nevjerojatan uspjeh.
7. Prije nego li je uspio izumiti arulju, Thomas Edison doivio je bezbroj neuspjeha u
tom naumu. esto se govori da taj broj nespjenih pokuaja varira izmeu 1000 i ak
10000. A zamislite kakav bi to svijet danas bio bez obine arulje?
8. Kriss Karr je sa 32 godine dijagnosticiran rak. Umjesto samosaaljevanja, Kriss je
izabrala uzvratiti udarac bolesti potpuno promjenivi svoju prehranu i ivotni stil.
Napisala je nekoliko self-help knjiga te snimila i nekoliko dokumentaraca.
9. Franklin Roosevelt je ostao paraliziran od struka na nie sa samo 39 godina. No, to ga
nije sprijeilo da odluno vodi svoju zemlju.
10. Charlize Theron je svjedoila ubojstvu svog oca sa samo 15 godina, kada ga je njezina
majka upucala u samoobrani. Ovo bolno iskustvo nije zaustavilo njezin san te je ona
danas prva junoafrika glumica koja je osvojila Oscara.
Postoji bezbroj slinih primjera, kako meu poznatim osoba, tako i u naoj okolini. Ono to je
zajedniko svim tim ljudima jest to da su svjesni da ivot moe biti teak i da e se uvijek
dogaati stvari na koje nee moi utjecati. No oni takoer znaju da ono na to mogu utjecati
jest njihova reakcija na sve to im se dogaa.
I najvanije od svega, mi smo jedini odgovorni za svoj ivot
Ja sam taj koji je odgovoran. Moda ne mogu sprijeiti da se dogaaju rune stvari, ali
odgovoran sam za svoj stav kada se neto runo dogodi i baci sjenu na moj ivot i moje dane.
Loe se stvari uvijek dogaaju, no moja reakcija na sve to se dogaa je ta koja definira moj
karakter i kvalitetu ivota kojeg ivim. Mogu izabrati ivjeti u tuzi, biti nemoan zbog svih
doivljenih gubitaka ili mogu izabrati izdii se iznad svih mojih nevolja i boli i slaviti najbolji
dar koji sam ikada mogao dobiti-ivot. -Walter Anderson

Svi putevi vode u ivot

ovjek ima jednog gospodara i jednog slugu. Strah je njegov Gospod, vladar je to njegovih prvih
jutarnjih misli, manipulator podneva, apta za veernjeg poinka. Ljubav je ovjeku sluga. Zove
je kad mu treba, trai od nje da mu slui, da mu donese radost, sreu i zaborav. I tako, misli
ovjek da ivi, da zna i razumije to je ivot. Drhtei od straha nareuje ljubavi da ga tjei. A ono,
ivot je neto tree, neto umu nedokuivo, jedva s ruba panje vidljivo.

31

.
Sve ono to mislimo da jesmo stane u maleni akvarij u kojem plivamo od kraja do kraja.
Nasluujemo drugi svijet iza njegovih stijenki, a ipak se ne usuujemo uskoiti u njega. A kad sila
buenja razbije akvarij, onda je ajme i kuku.
.
Naa sudbina je da se barica svijesti u kojoj plivamo urui. To e se dogoditi kad-tad. Svi smo mi
davno donijeli odluku da idemo u Rim. ivot je ono kad kaemo da tamo svi putevi vode. Ako
volimo nepokolebljivo, otpustit emo gospodara i slugu, jer svijest voljenja ne treba pomagae, u
njoj je sve sadrano. To je Rim sam po sebi, a Ljubavnik zna da je uvijek tamo bio, nikad iz njega
nije ni izaao. Njegovo sjeanje je zauvijek uronjeno u Ljubav. Tako, on ve stvara u Rimu, a
ivot je onako usput.
-Nenad Ljubi

Netko te uva
ak i kada ne zna to. I onda kada ti to ne trai. Kada ti najvie treba. Kada ti je teko.
Kada si sretan i bezbrian. Kada ti je jastuk natopljen suzama. Kada si u zagrljaju voljene
osobe. Kada si sam. Kada spava. Kada si u novom i nepoznatom. Kada si u poznatom, pa
ne misli.
Netko te uva.
Kada prelazi ulicu. Kada te netko drugi vozi. Kada si gladan. Kada ti je muka od hrane.
Kada si u drutvu u kojem se smije. Kada ti se netko nasmijei, a ti bi najradije zaplakao.
Netko te uva.
Kada ti je hladno. Kada te netko pokrije. Kada sam sebe ohrabruje. Kada si daleko od
svega to zna i to ti je blisko, a sve to ti treba ti je u srcu. Kada ti netko pokae kuda da
ide. Kada se uplai. Kada zaluta i kada ponovo pronae put.
Netko te uva.
Kada tri da negdje stigne i onda si tamo na vrijeme. Kada nekome neto estita, a on se
ne zna obradovati, pa je tebi ao. Kada ti se maramice ponude da upiju u sebe tugu koja iz
tebe izlazi. Kada ostane budan, da bi bio tu za nekog.
Netko te uva.
Kada uje glas, koji sugerira pogledaj mapu. Kada kae da neto hoe, a ipak si malo
uplaen. Kada voli, ali ti je teko. Kada eli da podijeli svoju sreu. Kada ti se pas umazi u
krilo. Kada ugleda svoj kufer poslije leta. Kada je prodavaonica otvorena i imaju ono to ti
treba.
Netko te uva.
32

Kad pogleda na sat i poklopljene su kazaljke. Kada mata i stvara svoje snove. Kada ti
iskoe neke slike na kojima si nasmijan. Kada se naulja u novim cipelama, pa rana posle
zaraste. Kada dobije knjigu na poklon. Kada ti netko masira noge.
Netko te uva.
Kada posumnja u neto, a onda te Univerzum iznenadi kako nisi mogao ni sanjati. Kada
upozna ljude koji tebe znaju i s kojima dijeli radost. Kada se plai promjene. Kada ti
promjena dobro doe. Kada pjeva, a da nitko ne uje. Kad smogne snage, pa pjeva i
pred drugima.

Netko te uva.

Kada meditira. Kada slua svoju tiinu, a i kada je potpuni kaos. Kada se hrani kako ti
stvarno godi, ali i kada se zatrpava hranom. Kada vjeba, a i kada se izleava. Kada
samo razmilja o najboljoj verziji svog ivota, a i kada doprinosi da se ona ostvari.
Netko te uva.
Kada pria o svojim osjeajima. Kada zapravo odlui da kae kako se osjea. Kada
skupi snage i trai podrku koja ti je potrebna. Kada dopusti da te drugi podre. Kada
vjeruje u dobro. Kada poslua unutarnji glas. ak i kada misli da si pogrijeio, gubio
vrijeme ili skrenuo s puta.
Netko te uva.
I kada zaboravi da brine o sebi. I kada se sjeti TKO si. Kada blagoslivlja druge ljubavlju i
kada si bijesan i nezadovoljan zbog neeg. Kada ne moe spavati nou, kao i kada u
spavanju vidi rjeenje svega. Kada misli da ne moe bolje, iako se duboko u sebi nada
da to nije istina.
Netko te uva.
Kada sjaji u svom najblistavijem izdanju koje sada moe biti. Kada si u mraku. Kada bira
da se osjea dobro. Kada dopusti sebi sve emocije. Kada uljepava svoje fiziko tijelo.
Kada ne mari. Kada ti je stalo. Kada te ba briga. Kada misli da nikome nisi bitan, kao i
kada zna da te netko voli.
33

Netko te uva.
I kada ide lako i kada djeluje teko. Kada ima kome rei da ga voli. Kad tebi to netko kae.
Kada shvati da drugima moe dati, samo koliko oni mogu primiti i da ti to bude ok. Kad
shvati da si na putovanju ivota i da je vrijeme da pone uivati.
Netko te uva.
Netko vodi rauna o svakom tvom dahu i otkucaju srca. Netko tko te je stvorio i tko te voli,
izvan granica ljubavi koju poznaje. Nekom si savren ba takav kakav si. Netko vjeruje u
tebe i zna da moe! Netko te gleda oima ljubavi i daje potrebnu snagu. Nekome si dovoljno
dobar i daje ti sve to ti je potrebno.

Netko te uva.

Biljana Bedrii

Pouna pria: Kako je vrijedan Mrav dobio otkaz

Jednom davno, ivio je sretan i vrijedan Mrav, koji je svakog dana dolazio prvi na posao. Bio je
vrijedan. Veseo. Jednom rijeju, bio je sretan dok je radio. Pjevuio je vesele pjesmice, a rezultati
njegovog rada su bili odlini.
Sluajui pjesmu Mrava, gospodin Strljen, direktor firme, zakljuio da se mrav previe
zabavlja a premalo radi, jer nema pravo usmjerenje i efa koji bi ga kontrolirao.
Zato je zaposlio Bubamaru koja je imala veliko iskustvo sa upravljanjem. Prva briga Bubamare
bila je da organizira evidenciju dolazaka i odlazaka mrava na posao (odnosno sa posla). U tu
svrhu, uspostavila je sistem prijemnih i odlaznih dokumenata. Sa vremenom, broj dokumenata se
poveavao i zbog poveanog volumena posla oko papira morali su zaposliti nekog ko bi
pripremao papire i izvjetaje.
Zaposlili su Pauka koji je odmah uspostavio sistem arhiviranja i postao je odgovoran i za
preuzimanje telefonskih poziva. A mrav? Mrav je i dalje radio kao i prije. Izvjetaji koje je
dostavljala Bubamara su bili izvanredni. Direktor Strljen je bio oduevljen izvjetajima koje je
dobio od Bubamare i uskoro je poeo zahtijevati: usporedne studije sa grafikonima, analize
trendova razvoja, itd.
Da bi se zadovoljio direktorov zahtjev, bilo je nuno da se zaposli Hrak koji bi bio direktna
pomo direktoru. Njemu su odmah kupili novo raunalo sa printerom. Sretni i vrijedni mrav je i
dalje radio kao i prije. Jedino se poalio da bi mu bilo lake ako bi imao neko raunalo. Nisu mu
odobrili. Ovo je bilo prvi put da se Mrav na neto poalio i direktor Strljen je odmah shvatio da je
potrebno najhitrije reagirati.

34

Kreirao je novo radno mjesto efa slube koji bi nadzirao sretnog i vrijednog mrava. Na novo
radno mjesto je zaposlio Cvrka. On je odmah po svom dolasku zamijenio cjelokupni namjetaj
u svom uredu i na zahtjev dobio ergonomski oblikovanu stolicu i novo raunalo sa ravnim, LCD
ekranom. Broj raunala je narastao i moralo se kupiti i instalirati i mreni server. Novi ef slube je
shvatio da hitno treba pomonika (koji je usput bio njegov pomonik u prethodnoj firmi). I tako
je zaposlio Stjenicu. U isto vrijeme Mrav je postajao sve manje sretan i sve manje produktivan.
Opet je traio raunalo. Opet mu nisu odobrili.
Situacija sa Mravom, zabrinula je Cvrka i on je zakljuio da mora naruiti studiju o zadovoljstvu
zaposlenih u firmi. Upoznao je sa tim direktora Strljena koji je shvatio Cvrkovo objanjenje i
odobrio angairanje agencije za te potrebe. Skupa studija je napravljena i Cvrak je poeo
primjenjivati predloene motivacijske metode. Svuda je objesio motivacijske plakate. Vodio je
Bubamaru, Pauka, Hrka i Stjenicu na motivacijske treninge u poznata ljetovalita itd Mrav je i
dalje, ali nevoljko, radio. itao je motivacijske poruke na plakatima i nikako nije mogao nai
nadreene kad su mu trebali. Jednostavno, ili nisu bili tu ili nisu imali vremena za njega. I tako je
vrijeme teklo. Direktor Strljen je i dalje dobivao redovno svoje perfektne izvjetaje ali su oni
poeli pokazivati da firma nije vie tako rentabilna kao prije. To ga je duboko zabrinulo i morao je
reagirati. Unajmio je najelitnijeg konsultanta, gospou Sovu.
Sovin zadatak je bio izvriti potpunu analizu organizacije i poslovanja firme i predloiti rjeenja da
bi firma poslovala rentabilno. Nakon tri mjeseca, Gospoa Sova je direktoru predala sljedei
izvjetaj: U firmi je previe zaposlenih!. Direktor Strljen je oduevljeno prihvatio strunu
analizu i odmah otpustio: MRAVA.
POUKA 1:

Nikada nemoj biti sretan i vrijedan mrav.

Mnogo se vie isplati da si nesposoban i da ne radi nita.

Nesposobnima ne trebaju nadzornici.

Ako si usprkos svemu produktivan, nikad ne pokazuj da si veseo kada radi, jer za to
nema opravdanja.

Ako, ipak, na svaki nain eli da si mrav, osnuj svoju firmu i tako nee morati raditi za
Strljena, Bubamaru, Pauka, Hrka, Cvrka, Stjenicu i Sovu. Ali tada nee moi raditi ni
kao Mrav. Jer da bi odrao firmu mora se druiti sa strljenovima, bubamarama, paucima,
hrcima, cvrcima, stjenicama i sovama.

POUKA 2:

Naalost, cijela pria je utemeljena na sveuilinim znanstvenim istraivanjima koja kau

da veina ljudi tei ka parazitskom ivotu.

Ovo je pismo djelatnica Generalturista poslala upravi u obrazlozenju svoje ostavke

35

Neale Donald Walsch: Ideja vrijedna panje

Dragi prijatelji
Moja voljena Em, moja ivotna saputnica, dola je do neeg zaista fascinantog prije neku veer
moda i dublje nego to se na prvi pogled ini elio sam to podijeliti s vama
Vodili smo neobavezan razgovor o ivotu uope i o stvarima koje govorimo jedni drugima kroz
prirodne razmjene koje se svakodnevno rjeavaju, kada je rekla:
Prije neki dan dobila sam zanimljivu ideju. Pomislila sam: pitam se to bi se dogodilo kada bih
ila okolo sa snimaem i snimala svaki razgovor koji vodim tijekom dana. Onda, naveer, mogla
bih sjesti i pustiti traku i posluati to sam sve rekla tog dana.
Pitam se to bi se promijenilo ako bih svaku veer sluala to sam tog dana izgovorila.
Bila sam opinjena idejom. Nisam je mogla izbaciti iz glave.
Em se uinilo da bi ova ideja mogla proizvesti odlinu disciplinu. Samo sluanje rijei koje izlaze
iz nas svakog dana i ton i nain na koji ih izgovaramo bi bez sumnje otvorilo dublju svjesnost
energije koju odailjemo u svijet.
Poeo sam da zamiljam to. I pomislio kako je skoro neophodno da imamo snima uz sebe. Sve
to trebamo uiniti je da uzdiemo nivo svjesnosti svakog trenutka kako bismo i radili kada bismo
znali da se sve snima. Moemo koristiti na um kao snima, koji odmah puta unazad rijei koje
smo izgovorili.
Onda, kao prava disciplina, moemo pustiti misli unazad i trenutak prije nego to postanu rijei.
I svjesno izabrati da ih izgovorimo ili ne. Ili da li na taj nain.
Znam, znam, ovo je samo nova verzija krilatice ispeci pa reci. Ali, ova ideja sa snimanjem mi
nikada nije pala na pamet. Mislim, stvarno moemo probati. Recimo tjedan dana pritisnemo rec
svaki put kada otvorimo usta. Zatim sjednemo i posluamo sami sebe.
Poslije tjedan dana moemo postati veoma obazrivi svaki put kada pritisnemo dugme ukljuimo
snimanje. I moda posle tjedan dana ili vie nee biti potrebe da nosimo rekorder sa sobom.
Postali bismo obazrivi svaki put kada progovorimo.
Ne znam za vas, ali ja mislim da bi mi ova vjeba koristila. Prvo, vjerojatno bih se iznenadio koliko
je negativnih stvari u mom razmiljanju, mjereno rijeima koje govorim. Onda, takoer, mislim da
bih se zamislio onda kada koristim rijei i tonalitet da pokaem negodovanje ili kada ispravljam,
kritizirem nekoga. Konano, mislim da bih se moda postidio brojem razgovora koje okrenem k
sebi, stavljajui sebe u centar konverzacije i panje i kupam se u slavi svoje linosti!
Mogu se vidjeti kako sluam sve ovo, sjedei naveer pokraj kreveta, klimajui glavomkoga
briga? Koga? Samo uuti. Budi tih. Zadri za sebe. Vidi kakvu si energiju uieo. Vidi kakve su ti

36

misli.
Moj bivi tast je znao rei: Ako ne moe rei bilo to lijepo, nemoj uope. Hmm Tako
jednostavan savjet. Dobar, vrst i jednostavan.
Ljubav
Neale
Ana Samarija dijeli svoju objavu.
27. rujna u 22:09

NEMA VEE LJUBAZNOSTI OD LJUBAZNOSTI PRIRODE.

Nae vodee svijetlo je uvijek sijajue. Ovdje smo da bismo stekli veliku mudrost integriranog ivota tako
da ni jedan vid ivota ne ostane u tami; da sve postane ispunjeno prosvjetljenjem. Uivaj svoj ivot i budi
sretan/na. Biti sretan je najvanija stvar. Uspjeh u svemu je putem sree.Vie podrke prirode dolazi iz
stanja sree. Glavna svrha ivota je vjeno osloboenje, kozmika svijest. Nikada ne smanjaj u svoj
program. Jer svaki djeli koji oduzme iz svog programa, istu koliinu oduzima od svoje sree i uspjeha.
AKO JE OVJEK U STANJU PREDATI SE PRIRODI, PRIRODA E REAGIRATI NA NJEGOVE
POTREBE. SVEMONA PRIRODA JE SVEMONA I SVELJUBEA JER SVI SU ZAKONI PRIRODE
ZA STVORENJE I EVOLUCIJU SVIH BIA I STVORENJA DILJEM SVEMIRA
Drago Pleko dodaje 2 nove fotografije.
26. rujna u 13:30

Zen majstor: Nemoj zamijeniti Mjesec s prstom kojim ti ga pokazujem...

POVIJEST JEDNOG UDESNOG OPORAVKA
Mlada ena u kasnim tridesetima (J.R., Split), kojoj su dijagnosticirani Chronova bolest i reumatski artritis,
opisuje u nekoliko navrata svoj oporavak u nekoliko mjeseci unutar kojih je pod nadzorom lijenika i
primjenjuje homeopatsku terapiju, kratko kanabis (po preporuci svog lijenika) a kasnije i vie koraka koje
sam joj preporuio. Pria je posebna po tome to opisuje proirenje svijesti kod kojeg su subliminalne
poruke samo okida, ono to one uvijek i trebaju biti. Posve neoekivano snano djelovanje na tjelesno
zdravlje i uvid kod ove mlade ene pokazuju da bi mogla biti tona teza da sve proizlazi iz naeg stanja
svijesti.
...Evo da Vam se javim nakon naeg razgovora u Samoboru prije tono 9 dana. Sluam CD subminal svaki
dan i jako me oputa, u ovih 9 dana me nijednom nisu zabolila crijeva i dobila sam 2 kila, to je odlino. Uz
to jedino jo svaki dan mukam ulje koje ste preporuili u ustima (nije rije o ulju kanabisa). Tako mi je dr
M......o rekao. U svakom sluaju osjeam se izvrsno.
....Ve 5 mjeseci ga (CD) sluam svaki dan i jos uvijek osjeam ljubav i slobodu dok ga sluam.. Ne znam u
emu je sve kvaka ali simptomi Crohna su se povukli..nalazi su ok, ak neki doktori poinju sumnjati da je
bila rije o Crohnu . Nastavila sam sa radom na sebi i dogodilo mi se istinsko i duboko razumijevanje
ivota kroz razliite uvide. Sad nastavljam tim putem kojim idem prirodno i lagano.. Da, zaista mi se
dogodilo nevjerovatno napredovanje prvenstveno na mentalnom nivou a onda na duhovnom putu.. Ovaj
vjeni tragaoc u meni je ispunjen. Vratilo se istinsko povjerenje u ivot..
....Ponovila sam sve pretrage (magnetske rezonance, gastroskopije, krvne pretrage, farmakogenetske i
ostale), i neki doktori su ponovo stavili skroz u pitanje da se radi o Chronu. Sve je u redu! S obzirom da su
me do prije godinu dana zamalo stavili na kesicu i nakon tri operacije, nije nikome jasno ta se tu zaista
dogodilo. Ja sam u medjuvremenu promjenila i mijenjam svoj zivot stalno. Odvojila sam misao o bolesti od
samog unutarnjeg bia, i poeli su mi se javljati uvidi u jednotu. Sada gledam na taj period kao na period
duhovnog budjenja. Moje putovanje je tek poelo.....

37

Osho: ovjek koji je volio galebove...

Ono emu godinama ui Osho samo slii u pojedinim elementima drugim uenjima, ali ga je
teko svrstati u neku od kategorija...
Proslavljen svojom aktivnom meditacijom namijenjenom prvenstveno oslobaanju tijela i
uma od stresa, slikovito nudi itateljima njegovih knjiga, nastalih iz biljeki s predavanja,
saznanja i odgovore koji daju sliku kvalitetnijeg i punijeg ivota.
Ova knjiga sadri 9 poglavlja, 9 ivotnih lekcija, odnosno 9 tematskih predavanja koje je
drao irom svijeta. Svako poglavlje u osnovi ima priu s odreenom situacijom i porukom,
tradicionalni sadraj zabiljeen u pisanoj formi a potekao iz naroda. Osho analizira duboko
zadirui u rijei i postupke aktera prie, i vodi nas do naina kako bismo neto mogli
promijeniti. Svako poglavlje naslovljeno je po prii, paraboli, koja je osnova mudrosti s kojom
nas upoznaje.
1. HOD PO ICI: Ui nas da je tajni klju u ravnotei. Tko naui balansirati izmeu
suprotnosti, spoznat e ivot, postojanje, Boga, pie Osho. ivot i jest mogu samo
zahvaljujui suprotnostima, ljubavi i mrnje, mukarca i ene, dana i noi Kada postignemo
ravnoteu izmeu suprotnosti, spoznat emo povjerenje. Moramo se odrei svojih
vjerovanja, jer su ona posuena. Savjetuje i da se uvamo ekstrema, ivota u jednom od
krajnosti. Postoji samo jedan nain da ivimo ivot, a to je iskustvo, osobno jer je tue bez
koristi.
2. SAMO IGRAI U IGRI: Osho kae da je najvea propast za um potraga i enja za neim.
Savjetuje da ivot bude jedini Bog, da nam drugi nisu potrebni jer su svi bogovi izumi ljudi.
Uvijek smo na cilju jer je on tu gdje smo mi sada, put ne postoji. Trebamo se osvrnuti i vidjeti
kako ivot buja oko nas.
Budimo svjesni da je najneobinije biti obian. Osjeaj sree je posljedica stanja svijesti a ne
vanjskih utjecaja.

3. NEZNANJE JE NAJBOLJI PRIJATELJ: Kad nestanu znanje i uenost, ostaje ivot kakav
jest. Znanje stjeete roenjem, uenost vremenom. Kada shvatimo da ne znamo, izmeu
nas i realnosti se javlja duboka povezanost.
4. OPUTENO: Osho govori o razlozima zbog kojih rad na sebi obino ne uspijeva.
Prolost i budunost su fenomeni uma, ideja o vremenu koje ne postoji. Samo je sadanjost
dio vjenosti, i samo ona postoji. Nikuda ne trebamo ii, ne trebamo dostizati Boga jer je On
ve u nama. Zato trebamo doivjeti prosvjetljenje.
5. SAMO ZLATO: Kad imate svijest, postoje dvije mogunosti da budete sretni ili nesretni.
Vi birate. Ako hoete biti sretni, ponekad ete morati biti neposluni, pobuniti se, jer ako
radite ono to ne elite, sigurno ete biti nesretni. Srea je tu kada ste u skladu s vlastitim
ivotom.Bit ete sretni ako ste budni, svjesni svojih elja i sudbine. Ako tono znate to elite
koncentracija e sama doi, cijeli ivot krenuti u pravom smjeru.

38

6. BUDA CRNOG NOSA: Jedan od najveih problema je razgranienje izmeu ljubavi i

povezanosti. Posesivnost i povezanost nisu prava ljubav. Ljubav je povjerenje, blaenstvo,
blagoslov, daje ivot drugome. Posesivnost i povezanost mu ivot uzimaju. Ljubomora i
strah, kae, prave zatvor oko te osobe. Kada se oslobodite tih emocija, sazat ete da ne
treba pokuavati zadrati ljubav, ve da ljubav treba gajiti, iriti, podijeliti sa svima
7. OVJEK KOJI JE VOLIO GALEBOVE: Nemogue je traiti sreu, ona se mora ekati. to
se vie trudite, manje su anse da uspijete. ivot se kree u koncentrinim krugovima, a ne u
odreenom pravcu. Kad se zaustavite u potrazi, opustite, moete odmah osjetiti i doiveti
sreu. Pustite ivot da se odvija svojim tokom, ne pourujte ga.
8. POTRAGA ZA BLAGOM: elje se raaju iz prolosti, a ako idemo ka njima kreemo se ka
budunosti. Time se odriemo onog jedinog to postoji sadanjosti. Blago je ovdje i u
nama. Nazivi, etikete kao mo, novac, su lai, zavaravaju da mislimo da neto stvarno
traimo. Sutina je da shvatimo da je blago u nama, a ne izvan nas.
9. NI JA TE NE OSUUJEM: Poglavlje koje se bavi religijom i moralom, i time kako se prvo
uvijek izopai u drugo. Moralnost je posuena iz tradicije i mase, i kako ima raznih naroda,
obiaja i vjerovanja, tako postoji tisu i jedna vrsta morala. Ne moe neto za jednog biti
moralno a za drugog nemoralno. I nema razlike da li neto radite ili mislite o tome. Ne budite
moralista ve moralni, to znai da trebate ivjeti svjesno, svijest je vaa, a savjest ste
preuzeli od drugih.

udotvorni preparat po receptu Amia za potenciju i krvni

pritisa

Ovaj lek je delotvoran u prevenciji i leenju astme, impotencije, raka, artritisa, ireva,
prehlada, infekcija i visokog krvnog pritiska.
Zbog jedinstvene kombinacije lekovitih sastojaka, tradicionalni recept Amia jaa imuni
sistem, sniava holesterol, krvni pritisak i deluje antivirusno i antiupalno, pie
healthyfoodhouse.com.
Preporuuje se da se uzima ujutro na prazan stomak, a prve pozitivne rezultate ete primetiti
ve za dve nedelje.
Sastojci za jednu dozu:
1 kaiica jabukovog sireta
1 kaiica soka limuna
en belog luka, izrendan
1 kaiica izrendanog sveeg umbira
1 kaiica meda (osobe koje pate od dijabetesa mogu koristiti neki drugi zaslaiva)

39

Sve sastojke pomeajte i uvajte u friideru. Rok upotrebe pripremljenog leka je pet dana.
Svaka briga u Va ivot unosi ono o emu razmiljate: Brinite i poalit ete!
Svi mi djelujemo s beskonanom moi. Svi vodimo ivote prema posve istim zakonima.
Prirodni zakoni Svemira toliko su precizni Gdje god se nalazili, u Indiji, Australiji, na Novom
Zelandu, u Stockholmu, Londonu, Torontu, Montrealu ili New Yorku, svi mi radimo s jednom
jedinom moi. S jednim zakonom. To je Zakon privlanosti!
Sve to Vam se u ivotu dogaa i sve to vam se dogodilo Vi privlaite u svoj ivot. To radite
snagom slika koje stvarate u svojemu umu. To je ono o emu razmiljate. Privlaite sve ono
o emu razmiljate.
Da bi razumjeli Zakon privlanosti potrebno je prvo razumjeti njegov inherentni duplikat, a to
je Zakon o vibracijama. Zakon o vibracijama govori da SVE vibrira (sve se giba). Sve to je
ikada bilo stvoreno od najsitnije atomske estice do najvieg nebodera je u konstantnom
stanju energetskog gibanja. Ono to izgleda vrsto nije. ak su i beton, staklo i elik energija
u konstantnom gibanju. Mi ivimo u oceanu gibanja! Vi posjedujete mo iznutra koja je puno
nadmonija od bilo koje okolnosti ili situacije oko Vas imate slobodnu volju izabrati to ete
misliti. To su misli koje su zaslune za usmjeravanje snage u ono to izaberete u ivotu. Ali
jednu stvar je potrebno razumjeti
Nesvjesno privlaenje i svjesno privlaenje
O emu god da razmiljate bez obzira da li je to dobro ili loe Vi privlaite u svoj ivot.
Nebitno je da li to elite ili ne mislite o neemu to NE ELITE i to ete privui u svoj ivot.
Nesvjesno privlaenje se dogaa kada dopustite da misli nekontrolirano vrludaju. Brinete
kako se izvui iz duga i to ete i privui VIE dugova. Brinete o tome kako starite i
poeti ete proivljavati uinke starosti. Brinete o tome da li Vas on ili ona voli i privui ete
nesigurnost u svoju vezu.

Svaka briga u Va ivot unosi ono o emu razmiljate. Brinite i

poalit ete!

Ovo bi moglo zazvuati stravino ideja da ste svakom nesvjesnom milju u svoj ivot
privukli ono o emu ste razmiljali. Ali ne brinitejer obrat isto postoji.Svaka sretna, vesela
misao, isto tako u Va ivot donosi pozitivne stvari o kojima razmiljate. A sada dolazi najbolji
dio. Postoji jednostavna formula koju elimo da shvatite.
MISAO + EMOCIJA = PRIVLAENJE
Ova formula znai da Vae misli, uveane za EMOCIJE vezane uz te misli, za rezultat daju
stvari koje privlaite u svoj ivot.
Emocije su mone. Razmiljajui o nekom cilju sa kojim ste napola oduevljeni nee vam
pomoi manifestirati taj cilj u kratkom periodu. Ali ako razmiljate o nekom cilju koji vas

40

stvarno uzbuuje i zbog kojeg bi plakali od sree da se ostvari e, onda dodajete snagu
Vaim mislima i zapravo koristite Zakon privlanosti.
Gledajmo to ovako Ako su Vae misli vozilo kojim se kreete prema Vaem cilju onda su
Dakle, dobra vijest je da su Vae pozitivne misli, poto vas uzbuuju vie i imaju vie emocija
vezanih uz misli puno snanije nego Vae negativne misli. Lake je privui neto dobro,
nego privui neto loe. Prihvatite odgovornost za to gdje se nalazite danas ili ete biti
nemoni promijeniti se.
Razmislite o ovome: Ako je Zakon privlanosti tako jednostavan, zato nema vie ljudi koji su
imuni ili zadovoljni sa stanjem u njihovim ivotima?Pa, veina ljudi ne preuzima
odgovornost za stanje u kojem se trenutno nalaze. Oni iskreno vjeruju da razlog za trenutno
stanje u kojem se nalaze lei izvan njih samih. Da je to zbog uvjeta i okolnosti nad kojima oni
nemaju nikakvu kontrolu. Veina ljudi je neupuena u Zakon: U svoj ivot privlaite ono to je
u harmoninoj vibraciji s Vama.
Klju za savladavanje Zakona privlanosti je u tome da shvatite da ste VI odgovorni za sve
to vam se dogaa u ivotu. ZA SVE. U odreenom trenutku svjesno ili nesvjesno, Vi ste u
svoj ivot privukli svaku osobu, svaki posao, svaku ideju, svaku bolest, svaku radost i svaku,
ak i najmanju bol u Vaem ivotu.
Jednom kad shvatite da ste Vi tvorac Vae stvarnosti, uvidjet ete da posjedujete mo
promijeniti tu stvarnost u sve to poelite.
Plou svojega ivota moete ispuniti ime god poelite.
Potrebno je samo jedno: da se ovoga trenutka dobro osjeate.
to se vie koristite snagom vlastite nutrine, to ete privui jo veu mo.
Sada je pravi trenutak da prigrlite vlastitu velianstvenost.
ivimo u sjajnom razdoblju. Kad otpustimo ograniene misli, na svakom emo podruju
stvaranja iskusiti istinsku velianstvenost ivljenja.
Radite ono to volite. Ako ne znate to vas raduje, upitajte se:U emu se krije moja
radost? Kad se posvetite vlastitoj radosti privui ete itavu lavinu radosti, jer zraite
radou.
Sada kad ste nauili spoznaje Tajne, samo o vama ovisi to ete napraviti. to god odabrali,
ispravno je. Mo u potpunosti pripada vama.

Napravite sami serum s vitaminom C i poastite svoje lice

Serumi koji sadre visoke doze vitamina C osiguravaju vru, glau i mlau kou.Prve vijesti o
ovom revolucionarnom preparatu dole su iz medicinskih krugova ameriki dermatolozi i
kozmetolozi smatraju ga velikim napretkom u njezi koe te sve ee propisuju svojim
pacijenticama. Popularnosti preparata pridonijele su i kalifornijske estetske klinike koje ga
preporuuju prije i nakon laserskog tretmana pomlaivanja lica. I dok je trend vitamina C ve
ovladao Amerikom, europljanke tek poinju shvaati da vitamin C ne koristi samo za lijeenje

41

gripe. U emu je njegova tajna? Vitamin C nuan je za sintezu kolagena proteina koji brine o
strukturi i vrstoi koe, a upravo novostvoreni kolagen popunjava bore i poboljava strukturu
koe. Zbog sve vee popularnosti preparata s vitaminom C ve je provedeno i vie klinikih
ispitivanja koja su potvrdila njegovu uinkovitost otkriveno je da ima antiageing efekt u korekciji
strukturnih i funkcionalnih oteenja koe te da modificira mikrostrukturu koe i smanjuje dubinu
brazda.Vjerojatno ste i sami ponekad iskusili koristi vitamina C pomogao vam je da bre
svladate prehladu ili jednostavno da se osjeate bolje i poletnije. Na alost, niti narana svaki dan
niti mega-doze vitamina u tableti ne mogu pomoi Vaem licu jer u tijelu postoje strogi mehanizmi
koji kontroliraju koliinu vitamina C koja je namijenjena koi. Ako usto puite sitne krvne ile imat
e jo vie problema u opskrbi vaeg lica dovoljnom koliinom hranjivih tvari.Zbog toga je jedini
nain da natjeratekou na pojaano stvaranje kolagena izravno utrljavanje vitamina C u kou.
No, nemojte misliti da za to moete iskoristiti limunov ili naranin sok!
Ne samo da bi mogli izazvati iritaciju nego bi i efekt pomlaivanja mogao izostati. Naime, u
preparatima C-seruma vitamin C je tehnoloki prilagoen dubljem prodiranju u kou gdje njegovo
djelovanje jedino i ima smisla. Treba paziti i na koliinu aktivne tvari ona mora biti dovoljna da
potakne obnovu stanica koe, a opet ne smije djelovati agresivno.
Loa vijest je da je ovaj serum izuzetno skup, a odlina vijest moete ga napraviti sami, i to za
jako male novce. Za vas smo nali uputstvo koje prenosimo u cijelosti:
esto kupujemo gotove serume koji u sastavu imaju upravo ove sastojke koje u Vam danas
pokazati a plaamo ih po 20 puta veim cijenama. Kako ovaj domai, tako i kupovni C-serumi su
skloni oksidaciji.
Zato je bitno paziti kada Vam C-serum promijeni boju, pogotovo pouti, bacajte i napravite novi jer
takvi serumi koji oksidiraju mogu vie nanijeti tetu koi nego koristi.
RECEPT:
1 ajna liica askorbinske kiseline u prahu,
3 ajne liice destilirane vode,
1 ajna liica glicerina,
1/4 ajne liice vitamina E,
boica od tamnog stakla po mogunosti s pipetom ( kapaljkom).

42

Na slici su moji artikli:

kapsule vitamina E, kupujem ove kapsule jer mi je lake dozirati,
askorbinska kiselina iz Dm-a,
glicerin iz ljekarne,
destilirana voda pretoena u manju boicu.
Pribor:
Vrlo je bitno da serum ne radite s nikakvim metalnim priborom, znai samo keramika, plastika ,
drvo ili staklo.
POSTUPAK
Dakle, u posudicu stavite liicu askorbinske kiseline i tri liice destilirane vode. Mijeate
plastinom licom dugo, skoro 30-60 minuta.
Poanta je da se kristalii askorbinske kiseline potpuno rastvore a to je dui proces, npr dok
pogledate svoju omiljenu tursku sapunicu, serum je gotov

Nemojte sluajno da Vam padne napamet zagrijati vodu kako bi se c vitamin bre otopio jer e te
ga time samo unititi.
Nakon toga dodate liicu glicerina i vitamin E. Ako kupujete kapsule kao ja, onda je probuite
iglom i istisnete tekuinu u serum, meni je tako najlake jer se u kapsuli nalazi taman koliina koja
je potrebna.

43

 Vitamin E u serumu slui kao dodatni antioksidant to je super, te kao stabilizator.

Kada ste gotove, presipajte serum u tamnu boicu i prije svake upotrebe ga promukajte.
uvajte na tamnom mjestu.
Ako imate masnu kou, moete smanjiti koliinu glicerina .
Moete napraviti serum i bez glicerina, ali tada nemojte stavljati niti vitamin E jer on nije topiv u
vodi.
Takav serum je bre sklon oksidaciji.
I konaan rezultat, serum mora biti prozirna tekuina, eventualno bjeliasta.
KORITENJE SERUMA:
Serum je najbolje koristiti ujutro kao prvu stvar nakon umivanja.
Na potpuno suhu kou nanesite serum, ostavite ga najmanje 20 minuta a najbolje 40 minuta
prije ostale njege.
Moete ga nakon pola sata isprati s lica jer je tada napravio svoje, te nastaviti s daljnjom
njegom.
Ako ujutro nemate toliko vremena ili ste lijene za to ( kao ja :D), moete ovaj ritual napraviti
naveer.
Vitamin C je aktivan u koi dva dana, stoga ga ne morate koristiti svaki dan
Stavljajte serum i na vrat, dekolte, ruke koa e Vam biti jako zahvalna:)
Pazite uvijek na kvalitetu svog seruma, tj prestanite koristiti im promijeni boju
DOBROBITI SERUMA:
Vitamin C je antioksidant to znai da se bori protiv slobodnih radikala koji nanose tetu koi.
Ako nanosite serum samo sezonski , slobodni radikali mogu u meuvremenu nanijeti koi vie
tete nego
to e Vam C serum donijeti koristi, stoga ga koristite uvijek u intervalima od dva-tri dana.
C serum poveava otpornost koe na zraenje sunca.

44

 Smanjuje pigmentacijske mrlje i mrlje od akni.

Koa postaje blistavija, zdravija, zategnutija, te smanjuje pore i bore.
Eto drage moje, ovaj serum ne kota nita a bolji je od mnogih kupovnih.
Jeste li ve probale ili tek namjeravate?
Izvori:
internet o serumu C,
eyedetoxx.blogspot.com recept i fotografije

Prvi korak u samospoznaji nauiti to nismo

Svi smo svjesni razgovora koji se odvijaju u naim mislima. Ti razgovori nikada ne prestaju;
neka tema ili rjeavanje problema konstantno trae nau panju i ponekad je teko nositi se
s koliinom i intenzitetom tih razgovora. Sve to spada u domenu introspekcije jer se odvija u
nama samima.
Pie: Kristijan Kolega, samoozdravljenje.com
Pitanje je, tko je sve sudionikom tih razgovora? Vede objanjavaju kako smo mi iskljuivo
promatrai i sve to promatramo i s ime imamo odnos nismo mi, ve ono to promatramo
(objekti naih promatranja).
Promatra nije ono to promatra.
Stoga, ako razgovaramo s nekim ili neim, prvi je zakljuak, to nisam ja. Ja sam onaj koji ima
odnos s nekim (ili neim) unutar tog razgovora i meu nama postoji jasna razlika.
To je temelj i prvi korak samospoznaje; nauiti to nismo. Nakon toga slijedi znanost o tome
to jesmo. Veina se ljudi pogreno poistovjeuje sa stvarima ili pojavama koje nemaju
stvarne veze s naim pravim identitetom. Ukoliko je to sluaj, svaki sljedei zakljuak na
temelju pogrenog identiteta takoer mora biti pogrean.
Na primjer, ukoliko mislimo da smo automobil, na pitanje to elimo popiti, odgovoriti emo,
elim piti benzin. Znai, ukoliko nismo upoznati sa svojom pravom prirodom, sve to radimo,
na neki je nain pogreno.
Koji je stav promatraa ispravan dok razgovara s umom?
Sad shvaamo kako mi nismo um, jer moemo s njim razgovarati i promatrati ga. Koji bi stav
mi kao promatrai trebali imati dok razgovaramo s naim umom? Um nije nita drugo nego
sloen skup programa ili navika i na njega moemo utjecati svojom promatrakom voljom. U

45

ovom svijetu moemo nai nekoliko primjera takvog odnosa, a jedan takav odnos posebno
se istie i usporeuje s odnosom promatraa i uma.
Um i tijelo strojevi su u kojima se mi kao promatrai nalazimo. Priroda je uma i tijela poput
prirode malog djeteta. Dijete je sklono utjecaju i stvaranju programa i na okolini je da stvori u
djetetu pravilne navike. Ukoliko nema pravilnih, stvorit e se nepravilne. Stoga je zadatak
okoline pravilno utjecanje na dijete kako bi ono oblikovalo karakter zasnovan na navikama i
programima koji e mu u budunosti koristiti, a ne tetiti.
Ista je stvar i s naim umom.
soz2-325x200Um je pasivan i nema slobodnu volju. U umu postoje samo programi i navike
(poput raunala). Osim slobodne volje promatraa (nas samih), ne postoji slobodna volja
uma ili tijela. Oni su gonjeni navikama koje mi ponekad doivljavamo kao porive ili instinkte.
To je i jedino pogonsko gorivo naeg uma i tijela; dakle, impresije iz prolosti koje su
dugogodinjim ponavljanjem pretvorene u navike. Tako emo imati neodoljivu elju za
trovanjem nikotinom i osjeat emo kao da ta elja ima svoju volju i da smo mi osobno
preslabi tome se oduprijeti.
No ako pravilno razumijemo odakle dolazi taj poriv i ime je uzrokovan, lake emo se tome
oduprijeti i predstaviti svoju volju, svoju elju i postii rezultat. Kad shvatimo prirodu navike
(svjesne i podsvjesne), onda je lako stvoriti efikasan plan kako tu naviku promijeniti.

20 naina kako ti bivanje u tiini moe u potpunosti

promijeniti ivot

utnja je izvor velike snage Lao Tzu

Tijekom dvije godine proveo sam jedan od svaka etiri tjedna u utnji. U to vrijeme sam ivio u
samostanu (Zen Monastery) i svaki mjesec smo imali tjedan povlaenja u tiinu. Tijekom tog
povlaenja smo meditirali u tiini, jeli u tiini, radili u tiini, i komunicirali samo pomou pokreta
ruku i pismenih poruka.
Isprva je takav ivot bio teak, ali s vremenom sam nauio rasti kako bih potovao tiinu. Do
trenutka kad sam otiao od tamo, nauio sam da je tiina moj prijatelj i uitelj.

to me tiina nauila?
1. ZADOVOLJSTVO
Prije sam mislio da trebam gledati TV svaku veer. Ali u samostanu sam bio bez toga i otkrio da
to ne trebam.
Tiina me nauila da budem sretan sa manje. Odaberi neto to te vue dolje i otpusti. Tvoj ivot
e ti biti zahvalan.
2.

IZRAAVANJE

46

Kad moe razgovarati samo piui poruke, onda kae samo ono to je bitno. Prije samostana
sam govorio puno, a rekao malo.
utnja me nauila da samo nekoliko dobro izreenih jednostavnih rijei imaju veu snagu nego
sati brbljanja. Razmisli o jednoj jednostavnoj stvari koju moe rei koja bi pomogla nekome da
se osjea bolje, i reci to.
3.

POTOVANJE

Sposobnost da govorimo ini ivot lakim, ali kada nisam mogao govoriti shvatio sam koliko sam
se oslanjao na druge.
Tiina me nauila cijeniti vrijednost povezivanja s drugima. Sljedei put kad vidi svoje prijatelje ili
obitelj, pokuaj ih stvarno sasluati. Duboko sluanje pokazuje duboko potovanje.
4.

PANJA

Nekoliko puta tijekom mog prvog povlaenja sam pomislio da moj mobitel vibrira. Ali onda bih se
sjetio da ga nemam uz sebe. To mi je pokazalo koliko mi je telefon oduzimao panju.
Tiina me nauila koliko je vano ukloniti smetnje. Sljedei put kad si s nekim do koga ti je stalo,
pokuaj iskljuiti svoj telefon i odloi ga sa strane. To e ti olakati da bolje usmjeri svoju
pozornost.
5.

MISLI

Jednom sam radio te duhovne vjebe u blizini graevinskih radova. Zaprepastilo me kako su lako
moje misli nadglasale buku. Shvatio sam da ako su moje misli tako glasne onda bolje da ih
uinim mudrijima to je vie mogue.
Tiina me nauila vanosti oblikovanja mojih misli. Uzmi vremena svakog dana da promatra
svoje misli i otpusti one misli koje ti vie ne slue.
6.

PRIRODA

S obzirom da sam radio vjebe u svakom godinjem dobu, znam da je zvuk vjetra u jesen razliit
nego u zimi.
Tiina me nauila da primijetim prirodu. Proei nakratko vani u tiini i otkrit e mudrost i mir koje
priroda nudi.
7.

TIJELO

Tijekom povlaenja u tiinu primijetio sam da kad god bih se izgubio u mislima, prestao sam
pratiti svoje tijelo. A kada sam usmjerio panju na svoje tijelo, moje misli bi se smirile.

47

Tiina me nauila biti u mom tijelu. Zatvori oi i pitaj: to osjeam u svojoj ruci? Uenje da
osjea svoje tijelo moe smiriti tvoj nemiran um.
8. PRENADRAENOST
Kad bih nakon tih vjebi iao u grad svijet bi mi se inio glasan i brz. Shvatio sam koliko toga
naa ula moraju obraivati veinu vremena.
Tiina me nauila vanosti smanjenja podraaja. Svakog dana uivaj barem malo u tiini. to
manje vidi i uje, to e ti um postati staloeniji.
9.

ZVUK

Ljudi bi dolazili u samostan i napominjali koliko je tamo tiho. Ali ivei u samostanu znao sam sve
zvukove, od aba do sova, do zvuka sandala na ploniku.
Tiina me nauila da je svijet bogat zvukovima. Sjedni ispred kue i zatvori oi. Ako slua
dovoljno dugo bit e zaprepaten to sve uje.
10.

LJUDSKOST

Tijekom povlaenja bio sam okruen nesavrenim ljudima koji su davali sve od sebe. Neki su bili
sretni, neki su bili tuni, ali svi su bili prekrasno ljudski.
Tiina me nauila da ljudi pokazuju veliku ljepotu. Pronai dobro mjesto da gleda ljude
otvorenim srcem. Ono to e vidjeti te moe inspirirati.
11.

ODMAK

Dugo vremena kad bi se neto teko pojavilo, to bi me zbunjivalo. Ali povlaenje u tiinu me
nauilo da ono to izbjegavam nee nestati.
Tiina me nauila da odmak pomae da se suoimo sa tekim trenucima. Sljedei put kad se
suoi sa neim tekim, zastani i potuj to to se pojavljuje.
12.

LJUBAV

Nekad sam mislio da je ljubav neka velika stvar. Ali u povlaenju sam otkrio da sam osjeao
ljubav prema toliko mnogo stvari.
Tiina me nauila da ljubav moe biti jednostavna. Sjeti se nekog kome nisi nedavno rekao da ga
voli i reci mu.
13.

HRABROST

48

Nekad sam mislio da je hrabrost u suoavanju s opasnostima, ali tijekom povlaenja sam shvatio
da je prava hrabrost u suoavanju sa sobom.
Tiina me nauila da je za hrabrost potrebno da budem miran. Kad se prestanemo kretati sve od
ega bjeimo nas sustie. Sljedei put kad se neeg boji, stani i priekaj da proe. Postoji
ogromna hrabrost unutar tvog srca.
14. USTRAJNOST
Svako povlaenje me podsjealo da je govoriti lako, ali ostati tiho je teko.
utnja nije kriava, ali ima ogromnu mo da izdri. Sljedei put kad netko posumnja u tebe,
umjesto da izrazi neslaganje, tiho se zavjetuj da nee odustati. Akcija govori puno.
15.

VJERA

esto pitam za potvrdu ili povratnu informaciju. Ali ivot u tiini je znaio da moram vjerovati
svojim instinktima.
Tiina me nauila da vjerujem u sebe. Sljedei put kad poinje osjeati tjeskobu, sjedni u tiini i
pogledaj da li moe nai prostor duboke vjere koji ivi u tvom srcu.
16.

ISKRENOST

Nekad sam lagao da se ne bih morao objanjavati. Ali kad nisam govorio poeo sam primjeivati
taj nagon i koliko je umanjivao moj integritet.
Tiina me nauila koliko je vano govoriti istinu. Primijeti trenutke kad govori sitne lai i pokuaj
umjesto toga rei istinu. Nije uvijek lako, ali je prvi korak prema vjerovanju sebi i drugima.
17.

ZAHVALNOST

Tijekom povlaenja nisam imao puno komfora. Pomoglo mi je da vidim koliko sam toga uzimao
zdravo za gotovo i za koliko toga trebam biti zahvalan.
Na kraju svakog dana sjedni u tiini i zapitaj se za to si zahvalan. Bit e izvan sebe kad vidi
koliko e blagoslova pronai.
18.

JEDNOSTAVNOST

Nekad sam volio dramu i konflikte. Ali u povlaenju sam vidio da sam sretan kad se drim
jednostavnosti.
Tiina me nauila da su jednostavnost i radost bliski prijatelji. Odaberi mjesto u svom domu koje
moe pojednostavniti. Dri ga jednostavnim jedan mjesec i uivaj u lakoi koju prua tvom
ivotu.

49

19.

POVEZANOST

Mislio sam da moram govoriti naglas da bih osjetio povezanost. Shvatio sam tijekom povlaenja
da se mogu osjeati povezanim ako sam i samo blizu ljudi do kojih mi je stalo.
Tiina me nauila da rijei mogu stati na put. Uini neto u tiini s nekim koga voli. U poetku e
ti biti udno, ali s vremenom e vidjeti to to znai kad si samo u neijoj prisutnosti.
20.

ISTINA

Studirao sam filozofiju i mislio sam da mogu itati o istini. Ali povlaenje u tiinu me nauilo da se
istina pronalazi u tiini.
utnja me nauila istini dubljoj nego to bi to rijei ikad mogle. Sjedi u tiini jednom tjedno i osjeti
istinu u svom srcu. Tamo je bez obzira da li je moe izraziti rijeima ili ne.
-+Samuel Gentoku McCree
17/02/2015

Kegelove vebe jaaju miie dna karlice

Ojaajte miie u dnu karlice.
Tweet

Kao to sitnice ine ivot lepim, tako i zdravlje ine male promene koje bez ometanja dnevne rutine
moemo da uvedemo u svakodnevicu. Jedna od revolucionarnih sitnica koje e bitno uticati na
zdravlje jesu Kegelove vebe, za koje nije potrebna nikakva oprema i koje se izvode uz vrlo malo truda
i snage.
Te vebe nazvane su po ginekologu Arnoldu Kegelu, koji je u svojoj ordinaciji pedesetih godina 20.
veka esto sluao jadikovke pacijentkinja koje su nakon poroaja imale uestale probleme s
kontrolom mokrenja, sa seksualnim odnosima zbog oslabljenog miinog tonusa, kao i sa spadanjem
(descensus) i ispadanjem (prolaps) materice, mokrane beike i rektuma kod ena u zrelijim
godinama. Nakon svojih istraivanja inkontinencije, zakljuio je da su pacijentkinje veinom imale
slabe miie vagine, tzv. musculus pubococcygeus, ili krae, PC. Da bi im pomogao, razvio je sistem
vebi za jaanje tih miia.
Miici dna karlice imaju oblik broja osam, kao da su kruno obmotani oko vaginalnog i mokranog
otvora napred i analnog pozadi. Miici karlice rade kao celina. Kegelove vebe, ili vebe miia donjeg

50

dela karlice, jacaju dva kruna stezna miia (sfinktera) koja kontroliu prolaz urina i stezanje vagine.
Te vebe ukljuuju povlaenje i uvlaenje miia.
Jaanje tih miia omoguuje povratak tonusa miiima vagine nakon poroaja, zadravanje mokrae
kod starijih ena, ali i poveavanje seksualnog uivanja budui da se Kegelovim vebama poboljava
prokrvljenost genitalnog podruja, a time i delovanje seksualnog uzbuenja. Razvijanje snanog
pubokoksigealnog miia poveava dotok krvi u karlicu, a time i otpornost na infekcije urinarnog
trakta.
Pre vebanja vano je otkriti, odnosno osetiti, gde se nalaze ti miii i kako ih pokrenuti Kegelovim
vebama. Najlake ete ih otkriti ve pri prvom sledeem mokrenju. Probajte da prekinete mlaz
mokrae. U tome e vam pomoi upravo miii dna karlice koji se steu tokom izvoenja vebi. Vano
je aktivirati prave miie, jer Kegelove vebe nisu efikasne ako se miii stomaka, bokova ili zadnjice
steu istovremeno sa stiskanjem podruja vagine.

Vebajte svakodnevno

Postoji nekoliko varijacija Kegelovih vebi, ali za blagotvoran uticaj bie dovoljno
svakodnevno izvoditi one najjednostavnije. Stisnite miie vagine i zadrite ih tako tri
sekunde. Opustite se. Ponovite.

Ispravnost vebi proverite tako to ete u vaginu staviti dva prsta, malo ih rairiti i
stisnuti njene miie.

Ako osetite da se miii oko prstiju steu, veba je pravilno izvedena. Da biste bili sigurni
da istovremeno ne steete stomane miie, stavite drugu ruku na donji deo stomaka,
koji bi trebalo da bude mekan i oputen. Postupno treba poveavati zadravanje
stisnutog miia dok se ne izbroji do 10. Trebalo bi da izvodite pet setova vebi tri puta na
dan. Drugu vebu izvodite tako to ete stisnuti i opustiti PC miie to bre moete.

Kao i kod svih treninga za jaanje miia, i kod Kegelovih vebi na rezultate treba ekati
strpljivo.

Promene nabolje uoiete od est do osam nedelja nakon svakodnevnog vebanja. to

pravilnije i uestalije izvodite vebe, imaete vie koristi od njih. Redovnom vebanju
doprinee i to to ba niko oko vas nee primetiti da izvodite Kegelove vebe. Neka vas
poruka na friideru s crteom koji e samo u vaoj glavi simbolizovati Kegela podsea da
vebe izvodite svakodnevno, dok kuvate, spremate, odmarate se, vozite auto

51