Medicina prometa

Fakultet prometnih znanosti

MEDICINA PROMETA
Skripta

1
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

1. PROMETNI NESRETNI DOGAAJI

1.1. PODJELA PROMETNIH NESRETNIH ZBIVANJA
Prometna nezgoda je prometni nesretni dogaaj pri kojem nastaje samo materijalna teta na vozilu, prometnici ili okoliu, a nema ljudskih rtava Prometna nesrea je prometni nesretni dogaaj u kojem uz materijalnu tetu postoje i ljudske rtve. Nalet prometnog vozila je vrsta prometnog nesretnog dogaaja pri kojemu vozilo udari ili pregazi pjeaka ili pasivnog sudionika u prometu - U prometnom nesretnom dogaaju mogu sudjelovati: - aktivni sudionik u prometu - voza ili pjeak u pokretu - pasivni sudionik u prometu putnik u vozilu ili pjeak u mirovanju O ljudskim rtvama govori se onda kad u prometnoj nesrei ima ozlijeenih ili poginulih (aktivnih ili pasivnih) sudionika u prometu. O ozljedi ili traumi govori se onda kad je u prometnoj nesrei nasilno naruena cjelovitost ljudskog tijela na jednom ili vie mjesta. - Radi sudskomedicinskog vjetaenja ozljede se mogu podijeliti na: - lake - teke - smrtonosne Lake tjelesne ozljede su povrinska oteenja tijela, veinom se lijee ambulantno i ne ostavljaju trajnih posljedica ni funkcionalno ni estetski. Tu uglavnom pripadaju povrinske rane i nagnjeenja mekih tkiva, uganua zglobova i slino. Teke tjelesne ozljede su znatnija tjelesna oteenja koja veinom zahtijevaju bolniko lijeenje, a ostavljaju trajne tetne posljedice, bilo estetski ili u smanjenju radne sposobnosti. Tu pripadaju prijelomi kostiju, otvorena iaenja zglobova, ozljede mozga i ostalih organa vanih za ivot, zatim tee opekline, unutarnja i vanjska krvarenja koja ugroavaju ivot bolesnika. - Posebnu skupinu tekih tjelesnih ozljeda ine tzv. politraume. To su viestruke ozljede tijela od kojih je jedna osobito teka i izravno ugroava ivot bolesnika. Smrtonosne ozljede su one koje uzrokuju neposrednu smrt na mjestu prometne nesree, ili, prema preporuci Svjetske zdrastvene organizacije (WHO), najkasnije nakon trideset dana. Nakon toga vremena smatra se da je smrt nastala zbog neke druge dodatne bolesti. U sudsko medicinskom vjetaenju smrt u prometnoj nesrei se dijeli na: - smrt na mjestu prometne nesree je ona koja nastaje trenutano tijekom prometne nesree ili neposredno nakon toga, ali svakako dok je ozljeenik na mjestu gdje se prometna nesrea dogodila - smrt u transportu je ona koja nastaje tijekom prevoenja ozlijeene osobe od mjesta promene nesree do zdrastvene ustanove u kojoj je trebalo obaviti definitivno lijeenje - smrt u bolnici je ona koja nastaje za vrijeme lijeenja ozlijeene osobe u bolnici, ali najdulje do trideset dana, kako se i u nas rauna prema WHO

1.2. PROBLEMI U UTVIVANJU SMRTI

klinika smrt je kad postoji prestanak disanja, zastoj srca i krvotoka i prekid modanih aktivnosti, ali ne nepovratno. To se dogaa kad se takvo stanje rano prepozna i na vrijeme zapone reanimacija (masaa srca, umjetno disanje), to moe rezultirati ponovnim uspostavljanjem funkcija vanih za ivot tj oivljavanjem

2
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

cerebralna ili modana smrt je nepovratno oteenje mozga. Takvo stanje postaje evidentno tek nakon reanimacije i uspostavljanja krvotoka i sranog rada, dok se disanje umjetno odrava. Iz takve skupine ozlijeenih odabiru se kandidati za transplataciju organa bioloka smrt neizbjeno slijedi kliniku smrt ako se ne obavi odgovarajua reanimacija ili se ona pokae neuspjenom zbog nepovratnog oteenja vitalnih organa socijalna smrt (trajno vegetativno stanje) s trajnim oteenjem mozga, pri emu ozlijeena osoba ostaje u nesvjesnom stanju, ali ima aktivan EEG i poneke reflekse. To stanje treba razlikovati od cerebralne smrti pri kojoj je EEG tih i ne postoje modani refleksi i pokreti spontanog disanja. U vegetativnom stanju moe se naizmjenino pojavljivati buenje i spavanje.

1.3. OSOBITOSTI PROMETNIH NESRETNIH DOGAAJA PREMA VRSTI PROMETA

Prometna delikvencija se moe definirati kao masovna negativna drutvena pojava to se oituje u izazivanju, sudjelovanju ili pridonoenju u nastajanjurazliitih tetnih pojava ugroavanja i stvaranja opasnosti za ivot sudionika u prometu odnosno unitavanja materijalnih dobara. Prometni terorizam, pri kojem organizirane skupine prijete ili izazivaju prometne katastrofe kako bi ucjenom iznudile novac ili postigle odreene politike ciljeve. Predispozicija za nesree moe se smatrati posljedicom nejednake sposobnosti i mogunosti prilagoavanja ovjeeg organizma u pojedinca na posebe uvjete rada i ivota. Ljudi slabijih sposobnosti i mogunosti prilagoavanja ee se ozljeuju. Ergometrijski imbenik se odraava u neusklaenosti sustava: stroj ovjek radna okolina. U razmatranju tih odnosa treba uzeti u obzir da osim ovjeka moe zatajiti i stroj, jer se i strojevi meusobno razlikuju po veoj ili manjoj sklonosti za stvaranje opasnosti za aktivne i pasivne sudionike u prometu. Tome treba dodati i utjecaj okolia, kao to su klimatski uvjeti, dnevni, tjedni i mjeseni ritam uestalosti nesrea.

CESTOVNI PROMET Sigurnosni prometni lanac pokazuje odnose i meusobnu ovisnost pet najvanijh imbenika za sigurnost prometa.

Slika 1. Sigurnosni prometni lanac

Koliko e u tom odnosu odgovornosti za prometne nesree doi do promjena uvoenjem GPS-a jo je upitno. Visoko razvijene industrijske zemlje uvode GPS radi poveanja sigurnosti u vonji, strunjaci upozoravaju da GPS ometa vozaa u vonji.

3
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

Uloga ovjeka u prometnom nesretnom dogaaju, koji prema dosadanjim procjenama iznosi 85%, predouje se uzrocima koji uvjetuju zakazivanje ovjeka glede sigurnosti u prometu.

Slika 2. Uloga ovjeka u prometnom nesretnom dogaaju Radna aktivnost i ponaanje svih sudionika u prometu zahtijevaju maksimalnu psihofiziku kondiciju bez obzira na postojanje kolebanja glede doba dana, utjecaja okolia, umora, zdrastvenih nedostataka I pogrenih procjena ili kasnog zapaanja znakova opasnosti.

1.4. MEHANIZAM OZLJEIVANJA U PROMETU

MEHANIZAM OZLJEDA VOZAA I PUTNIKA U VOZILU Vrsta i jaina ozljede ovise i o vrsti sudara koji se mogu podijeliti na: elni (frontalni sudar) pri kojem se brzine zbrajaju pa su i ozljede vrlo teke. S obzirom na to da ovjek u vozilu nastavlja kretanje iako se vozilo zaustavilo, voza i suvoza imaju tendenciju da se sudare s upravljakim kolom (volanom) ili prednjim vjetrobranskim staklom. Boni sudari u kojima se tijelo vozaa i putnika u prvi tren usmjeruje prema bonom udaru, a zatim bude odbaeno u suprotnu stranu. Ako vrata nisu dobro zatvorena i ne koristi se sigurnosni pojas, ovjek moe biti izbaen iz automobila i ozlijediti se pri padu. Udarac u stranji dio vozila naglo pokree udareno vozilo prema naprijed, a glava se vozaa i putnika usmjeruje prema natrag i nakon deceleracije na rubu naslona pokree naprijed. Tako nastaju teka oteenja vratne kraljenice ako nema naslona za glavu ili ako on nije dobro namjeten. Moe doi do prskanja aorte u predjelu luka. MEHANIZAM OZLJEDA PJEAKA Pjeakom se smatra svaka osoba koja je na cesti izvan motornog vozila i ne obavlja radove na njoj. Pjeacima se smatraju i osobe u invalidskim kolicima bez motora , biciklisti koji guraju bicikl i ljudi koji vuku saonice ili djeja kolica. Mehanizam ozljeivanja ovisi o mjestu prvog dodira. Ako je to ispod teita tijela, pjeak dobiva ubrzanje vozila i tim ubrzanjem pada na prednji poklopac i prednje vjetrobransko staklo. Nakon toga bude odbaen na kolnik gdje na njega djeluje sila deceleracije. Pri prvom udaru u vozilo (primarni kontakt) njemu su obino ozlijeene noge, u drugom udarcu (sekundarni kontakt) glava, a u treem (tercijalni kontakt), kada pada na zemlju, ozljeda ovisi o dijelu tijela koji udara na podlogu i o

4
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

znaajkama podloge. To je trofazni mehanizam ozljeivanja pjeaka zbog triju vrsta udaraca: noge glava ostali dijelovi tijela. Ako je prvi udarac bio iznad teita tijela, ozljede e biti u predjelu zdjelice, trbuha ili prsa. Ako pjeak padne ispred vozila koje se jo kree, dolazi do gaenja, a ako padne pokraj vozila, obino pada na glavu pa nastaju teke ozljede. To je dvofazni mehanizam ozljeivanja pjeaka: zdjelica, trbuh, prsa glava Brzina naleta osobnog automobila na pjeaka se moe izraunati prema izrazu:
Vn =12 S odp

Vn - brzina naleta osobnog automobila na pjeaka (km/h)

S odp - duljina odbacivanja pjeaka (m)

MEHANIZAM OZLJEDA VOZAA MOTOCIKLA Tijelo vozaa i suvozaa pri naglom zaustavljanju vozila inercijom zadrava dosegnutu akceleraciju vozila koje je do trenutka sudara bilo u pokretu, te bude odbaeno s motocikla po putanji kosog hica, da bi onda palo na nekoj udaljenosti od zapreke i tu zadobilo odgovarajue ozljede. O veliini sile inercije ovisna je duljina odbacivanja i opsenost ozljeda koje nastaju u trenutku dodira tijela s podlogom i klizanja to zatim slijedi. ELJEZNIKI PROMET Izvarednim dogaajem u eljeznikom prmetu smatra se skup zbivanja pri kojem nastaje najmanje jedna od sljedeih posljedica: - smrtonosna ozljeda - teka tjelesna ozljeda - materijalna teta - prekid prometa vlakova - ugroavanje ili oteavanje obavljanja prometa Izvaredni dogaaji, prema teini i mjestu dogaanja, dijele se na : 1. Nesree to su izvanredni dogaaji koji rezultiraju ovim posljedicama: - smrt ili teka tjelesna ozljeda - znatna materijalna teta ili dulji prekid prometa vlakova 2.Nezgode to su izvanredni dogaaji ije su posljedice: - materijalna teta - prekid prometa 3. Izvanredne dogaaje na cestovnim prijelazima i openito eljeznikom podruju nastaju pri neopreznom i dedoputenom kretanju osoba, cestovnih vozila ili krupne stoke na takvim ugroenim podrujima. 4. Smetnje su takvi dogaaji koji uzrokuju prekid prometa ili ga oteavaju uz manju materijalnu tetu bez veeg ugroavanja sigurnosti eljeznikog prometa.

ZRANI PROMET
ZDRAVSTVENO RIZINI IMBENICI I NJIHOVE POSLJEDICE Zdravstveno rizini imbenici su oni koji utjeu na naruavanje zdravstvenog stanja organizma.

5
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

a) Poveana tjelesna teina Poveanje koncetracije masnoa u organizmu rezultira nakupljanjem masnoa na stijenkama krvnih ila. Stvaranjem masnih naslaga u ilama dolazi do suenja ila i poveanja tlaka. To pak uzrokuje smetnje u cirkulaciji krvi, slabi opskrba pojedinih dijelova tijela kisikom, to rezultira sranim problemima, vrtoglavicama, ili bolovima u nogama. Zbog tih se razloga moe razviti i kronina bolest krvnih ila arterioskleroza. Kod arterioskleroze dolazi do stvaranja trombova koji putuju ilama tako da moe doi do sranog ili modanog udara. b) Puenje Prva cigareta u ivotu izaziva bljedilo, promjenu tlaka, muninu, osjeaj slabosti i vrtoglavicu. Nikotin prvo usporava pa zatim ubrzava rad srca, izaziva suenje krvnih ila i poveanje krvnog tlaka. 90% svih oboljelih od raka plua i grla su puai. Zbog djelovanja duhanskog dima na suenje krvnih ila postoji mogunost nastajanja duhanske noge, kada slabi cirkulacija u ekstremitetima, nogama, to izaziva velike bolove prilikom hodanja. c) Konzumiranje alkohola Utjecaj alkohola na ljudski organizam ovisi o: - koliini konzumiranog alkohola - jaini konzumiranog alkola - koliini hrane koja se nalazi u elucu - tjelesnoj teini Alkohol utjee na sredinji ivani sustav. Pri koncetraciji alkohola u krvi od 0,5 0,8 promila ovjek se osjea oputeno, ima subjektivan osjeaj poveane izdrljivosti i sposobnosti. Pri koncetraciji od 1,5 2,5 promila ovjek se nalazi u jakoj euforiji, ne podnosi kritiku, ne srami se i spreman je za velike rizike. Pri tekom pijanstvu (koncetracija preko 2,5 promila) osoba ima smetnje u pamenju, hodu, orijentaciji, gubi mo rasuivanja, a kadkada moe doi i do nesvjestice. Kronino konzumiranje alkohola izaziva ovisnost o alkoholu, pri kojem nastaju teke psihike i fizike posljedice. Upravljaki sustavi na koje utjee ovjek u zranom prometu: - pilotiranje zrakoplovom - upravljenje letovima zrakoplova - manipuliranje zrakoplovom na zemlji - transport vozila, robe i kontejnera - ostale slube u zranoj luci vezane za promet POTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET Zatita od elektromagnetskog zraenja dijeli se na: - tehniku zatitu - smanjenje jaine zraenja na izvoru - poveanje udaljenosti od izvora zraenja na radnom mjestu - skraenje rada izvora zraenja -usmjeravanje izvora zraenja u najmanje opasnom smjeru - medicinsku zatitu - povremeni zdravstveni pregledi osoblja izloenog zraenju - pravnu zatitu - izdavanje propisa o zatiti na radu s izvorima koji zrae - utvrivanje norma o maksimalno doputenim vrijednostima zraenja - utvrivanje maksimalnog vremena zadravanja u blizini opasne zone

6
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

2. PROMETNI NESRETNI DOGAAJI (II)

2.1. PROMETNE NEZGODE I NESREE U CESTOVNOM PROMETU ILI IZVANREDNI DOGAAJ I OVJEK KAO BITAN IMBENIK U SIGURNOSTI PROMETA
VANOST TJELOVJEBE Vitalni kapacitet je volumen prsnog koa izmeu udisaja i izdisaja. to je vitalni kapacitet vei, to je vea koliina kisika koja se unosi u tijelo, a samim time je omoguen vei broj kemijskih reakcija u tijelu koje oslobaaju potrebnu energiju za funkcioniranje orhanizma. PROVOENJE TJELOVJEBE Plivanje, Vonja biciklom, Tranje, Gimnastika, Tenis, golf. Rad srca bi trebao biti 130 otkucaja u minuti.

2.2. OVJEK U ERGONOMSKOM SUSTAVU

Slika 3. Faze aktivnog djelovanja ljudskog organizma Na dijagramu se razlikuju tri osnovne faze: 1. prva faza ( t = t 0 t1 ) To je vrijeme uhodavanja koje obiluje grekama, to se tumai injenicom da je ovjek prije poetka rada bio u uvjetima na koje su utjecali odmor, san, vonja do radnog mjesta, neiskustvo, nedostatno znanje i sl. 2. druga faza ( t = t1 t 2 ) U ovoj fazi se ovjek prilagpuje uvjetima i vremenu provedbenih i kontrolnih zadaa, pa je uinkovitost najbolja, s najmanjim brojem greaka 3. trea faza ( t > t 2 ) U ovoj fazi pojavljuje se umor, smanjuje se koncetracija i poveava se broj greaka.

2.3. UZROCI GREAKA TO IH OVJEK INI U PROMETU

Greke u radu ovjeka se mogu podijeliti na etiri osnovne skupine: greke nastale kao posljedica psiholokog stanja ovjeka 7
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

greke nastale kao posljedica ogranienosti osjetilnih organa ovjeka greke nastale zbog nedostatka antropometrijskih osobina i pokretljivosti ovjeka greke nastale zbog tetnog djelovanja oneienog okolia

2.4. VANOST PSIHOLOKOG STANJA OVJEKA U PROMETU

U uzrokovanju nepanje glavnu ulogu imaju: distinkcija krivo oekivanje razina budnosti DISTINKCIJA Mozak je ogranienog kapaciteta, pa se dio perceptivnog polja, kojega smo u nekom trenutku potpuno svjesni, nalazi u sreditu ili fokusu panje, dok ostala zbivanja mutno zapaamo ili uope ne primjeijemo. kolovanjem, vjebom, i iskustvom ovjek stjee umijee da prikladnom razdiobom i brzinom izmjenjivanja usmjeri svoju pozornost na primarne znaajke koje su bitne za sigurnost prometa. Distinkcija je stanje odsutnosti, iskljuivanje od primarne zadae koju ovjek treba obavljati, izazvano nekim sporednim podraajem. KRIVO OEKIVANJE ILI NEOEKIVANJE To je pojam pod kojim se podrazumijeva stanje pojaanog uvjerenja da e se u blioj budunosti neto odreeno dogoditi. To psihiko stanje moe znatno utjecati na ponaanje ovjeka, pa ak, u ekstremnim sluajevima pojaane aktivacije i napetosti, uzrokovati haluciniranje tj. umiljanje da se neto dogaa to realno ne postoji. RAZINA BUDNOSTI Budnost je kontinuirani niz stanja, koja su s jedne strane, zakljuena dubokim snom, a s druge strane aktivnou psihofizikih funkcija u maksimalnom obujmu. Razina budnosti neposredno je vezana za stupanj uzbuenosti odreenih dijelova sredinjeg ivanog sustava, osobito tzv. retikularne formacije koja kontrolira i modelira sve ulazne i izlazne impulse za sredinji ivani sustav.

2.5. ULOGA LJUDSKIH OSJETILA U SIGURNOSTI PROMETA

ovjek prihvaa podraaje svojim osjetilnim organima za komunikaciju s vanjskim svijetom. Slui se osjetilima: - vida - sluha - ravnotee - opipa - njuha - propriocepcije ili kinestezije OSJETILO VIDA Osnovna funkcija oka je primanje svjetlosnih signala koji se projektiraju na stranji zid one jabuice. Tu se na mrenici pristigla svjetlosna energija transformira u bioelektrinu energiju i kao ivani impuls prenosi dalje u odgovarajui modani centar, gdje se stvara slika predmeta. Vid je sposobnost oka da raspoznaje predmete vanjskog svijeta, odvojeno jedne od drugih, a ona ovisi o vidnoj irini, refrakciji i akomodaciji. Vidne smetnje utjeu na sposobnost upravljanja motornim vozilima jer: - vozai koji nose naoale imaju vie smetnji nakon dulje vonje - nou slabije vide pa se manje odluuju za nonu vonju 8
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

- vozai koji nose naoale vie sudjeluju u prometnim nesreama Vidljivost u cestovnoj vonji moe se podijeliti na vidljivost: - na otvorenoj cesti izvan naselja - na krianjima - tijekom pretjecanja - tijekom koenja - u vodoravnom smjeru - u uspravnom smjeru NONI VID Autokinetike iluzije se mogu pojaviti pri vonji nou. One nastaju ako se u tami fiksira pogledom svjetla toka slabog intenziteta i malih izmjera. Tada se ubrzo stjee dojam da se ta svjetla toka kree. Prividno kretanje moe biti kruno, elipsoidno, u obliku spirale, razlomljenih crta ili potpuno iregularno. Da bi se sprijeile autokinetike iluzije treba: - izbjegavati dugotrajno fiksiranje izoliranog objekta (ne due od 10 s) - povremeno skretati pogled, gledati u daljinu ili pilotsku kabinu - orijentirati se iskljuivo s pomou instrumenta - pri izradbi zrakoplova treba prihvatiti principe da pozicijska svjetla budu vea, da ih je vie i da su razliite boje OSJETILO SLUHA Osjetilni kompleks osjetila sluha sastoji se od: - prijamnog dijela u koji spada uka, sluni kanal, srednje i unutarnje uho - osjetilnih stanica i vlakana koje prenose bioenergetske impulse - specijaliziranog dijela kore velikog mozga koji razaznaje primljene impulse ovjei sluh ima sposobnost da registrira zvune signale od 20 do 20.000 Hz. UTJECAJ OKOLIA NA RAD SLUNOG OSJETILA Djelovanje zvuka Pri jakosti od 30 do 65 dB psihike reakcije organizma su normalne. Vegetativne smetnje se pojavljuju pri jakosti zvuka od 65 do 90 dB. Od 90 do 120 dB zvuk izaziva oteenje sluha, a ako jakost zvuka premauje 120 dB, nastaju mehanike ozljede slunog organa. Barotrauma To je fiziko optereenje koje naruava i oteuje strukture u zetvorenim tjelesnim upljinama ispunjenim zrakom za vrijeme nagle promjene atmosferskog tlaka. Postoje: - pozitivna barotrauma kad je tlak u zatvorenim upljinama povien - negativna barotrauma kad je tlak u zatvorenim upljinama snien

3. UTJECAJ OKOLIA NA ZDRAVLJE I SIGURNOST SUDIONIKA U PROMETU

3.1. ONEIIVANJE ATMOSFERE
Snieni tlak kisika Kako se ulazi u sve vie slojeve atmosfere, atmosferski tlak pada, a kisik sve slabije prelazi u krv. Organizam to pokuava kompenzirati brim i duljim disanjem te ubrzanjem rada srca, i to je uinkovito do nekih 3.000 m 9
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

visine. Nakon toga se mora poveavati koliina kisika u udahnutom zraku ili atmosferski zrak udisati pod sve veim nadtlakom. Na visini veoj od 12.000 m mora se udisati 100%-tni kisik uz poveani tlak. NEPOTREBNI IMBENICI U ispunim plinovima motora se emitira 68 raznih kemijskih spojeva. Glede tetnog uinka na ovjeka istiu se ovim redom: - ugljini monoksid - ugljikovodici - duini iksidi - olovo i njegovi spojevi -a odnosno neizgorjele krute estice Poetni znakovi trovanja ugljinim monoksidom su: - glavobolja i vrtoglavica - teko disanje i lupanje srca - munina i povraanje - bolovi u trbuhu i umor - zujanje u uima i psihike smetnje sa slabim prosuivanjem, opijenou i smuenou - gubitak refleksa, ubrzano i povrno disanje, grevi i smrt Bolesni je u poetku blijed, a kasnije postaje crven i umire. Prva pomo se sastoji u tomu da se omogui dovod istog zraka ili da se otrovana osoba iznese na ist zrak, da se obavi umjetno disanje ili da joj se daje da udie koncentrirani kisik.

3.2. UTJECAJ BUKE NA OVJEKA I SIGURNOST PROMETA

Definicija buke moe biti: - subjektivna, jer se osjea kao neugodni, nepoeljni jaki zvuni podraaj bez obzira na akustine kvalitete - objektivna, s kompleksnim zvunim podraajima, ponavljanim ili bez ponavljanja, u udreenim vremenskim intervalima - kvantitativna, koja se odreuje vremenom , frekvencijom (Hz) i intenzitetom (dB) - kvalitativna, koja moe biti kontinuirana, impulsna ili eksplozivna

3.3. UTJECAJ ELEKTROMAGNETSKOG ZRANJA NA OVJEKA I SIGURNOST PROMETA

Uinak EM polja na ovjeka moe biti: a) izravan Kad visokofrekventni EM valovi naiu na ivo bie, oni gube dio energije. Ovisno o stupnju propustljivosti i vodljivosti u pojedinim dijelovima tijela pojavljuje se toplinski uinak u obliku zagrijavanja. b) posredan Rije je o posrednoj indukciji u tvorevinama koje djeluju slino antenama, pa nastaje viskofrekventni napon opasan za ljude. To se dogaa pri doticanju vodova i ureaja s viskofrekventnom strujom, gdje se uz izravni uinak na ovjeku pojavljuje i posredni zbog oka pri dodiru.

10
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

3.4. UTJECAJ ELEKTRINE STRUJE VEEG NAPONA ODNOSNO JAKOSTI NA OVJEKA

Uinak izmjenine struje je opasniji za ovjeka od uinka istosmjerne: lokalni uinak: opekotine, prijelomi udaljeni uinak: oteenje sredinjeg ivanog sustava, bubrega i srce smrt: moe nastati ako se unesreeni dri objema rukama za predmet to se nalazi pod elektrinim naponom zbog: - gra miia za disanje i uguenja - kljenuti centra za disanje u mozgu - treperenja srca - opsenih opekotina - posljedica oka zbog straha

3.5. PRVA POMO PRI STRUJNOM UDARU

Osobu koja je doivjela strujni udar najprije treba iskljuiti iz strujnog kruga. Najbolje je iskljuiti struju, ukloniti ili presjei elektrovod. Prije takvog postupka, spasilac se mora izolirati, i to ovisno o jaini struje i visini napona. Ako je struja niskog napona, vano je biti suh i stajati na suhoj podlozi, a ako se ne moe posluiti gumenim rukavicama, elektrovod se odvaja suhim drvetom. Ako je struja jakosti 500-600 V, treba se izolirati od podloge debljim slojem suhih novina ili suhom drvenom daskom.

3.6. KRATKI ANATOMSKI I FUNKCIONALNI PRIKAZ POJEDINIH ORGANA

SRCE I KRVOTOK Srce i krvotok putem krvi prenese kisik iz plua u organe tijela. Iz organa krv pritom uzima ugljini dioksid, koji ponovo odvodi u plua. I drugi za ivot vani sastojci prenose se krvlju. Srce Srce je uplji mii koji pri pravilnim kontakcijama istiskuje krv u krvoolni sustav, a za vrijeme oputanja puni se krvlju. Razliite komore dvije klijetke i dvije pretklijetke, kao i srani zalisci ostvaruju pumpanje i njegov smjer. ile Sustav ila slui transportiranju krvi unutar tijela. ile koje odvode krv iz srca su arterije koje svjetlocrvenu i kisikom bogatu krv provode u organe. Venama stie tamnija, kisikom siromana krv natrag u srce. Krv Krv ispunjava funkciju prijenosa krvnih zrnaca, hormona, vitamina, minerala i vode, a vana je i za reguliranje temperature tijela. Ukupna koliina krvi je priblino 5 litara. Od toga, 55% je tekua krvna plazma, a 45% su vrsti sastojci i crvena krva zrnca eritrociti koji sadre hemoglobin koji ima veliku sposobnost vezivanja kisika. Bijela krvna zrnca leukociti namijenjeni su obrani organizma.

3.4. DINI ORGANI

GRAA Nos

11
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

Zrak dolazi do plua gornjim dinim putevima: nos, usta, drijelo i bronhiji. Nosne upljine odvojene su nosnom pregradom (septumom). Vanjske stijenke odreenu su nosnom koljkom. Otvori vode do nosnih upljina koje su obloene sluznicom. Nosne upljine U kostima lubanje nalaze se s nosom vezane upljine (u sitastoj, elnoj i klinastoj kosti, te gornjoj eljusti). Trepetljike sluznice istjeruju sluz, bakterije i prinu prema van. drijelo i dunik Dini putevi kriaju se u drijelu s jednjakom. Prilikom gutanja grkljan se podie i dini se put zatvara. Prilikom disanja put u grkljan je otvoren, pri govotu zrak koji prolazi potie glasnice na treperenje. Plua Plua su parni organ koji se nalazi u prsnom kou, a oitom je odvojen od trbunog prostora. Sastoji se od dva krila koja se dijele, desno u tri, a lijevo u dva renja, a oni se dijeleu sitne renjie. Do njih vode bronhiji i sitnije brinhiole. OIVLJAVANJE UNESREENE OSOBE SA ZNAKOVIMA KLJENUTI SRCA I PLUA Postupak prepoznavanja ugroenosti vitalnih funkcija svodi se na sljedee: Gubitak svijesti ustanovljuje se laganim potresanjem tijela bolesnika i postavljanjem pitanja. Ako ne odgovara, smatra se da je bolesnik u nesvijesti. Disanje se kontrolira stavljanjem obraza ispod usta i nosa unesreenog, s tim da mu glava bude maksimalno deflektirana. Uhom i obrazima moe se osjetiti i najmanje strujanje zraka. Istodobno treba gledati pomie li se prsni ko u ritmu spontanog disanja. Rad srca i protok krvi mogu se najbolje kontrolirati ako se pipaju velike krvne ile kucavice kao to je vratna arterija. Osigurati prohodnost dinih putova Prije izvoenja umjetnog disanja treba osigurati prohodnost dinih putova. Najei uzroci zatvora dinih putova: - povlaenje vlastitog jezika u drijelo kad je unesreenik u nesvijesti - strano tijelo koje zatvara ulaz u grkljan - zaepljenje dunika udahnutom vodom pri utapanju ili povraenim sadrajem iz eluca ili krvi iz usta pri ranjavanju Da se uklone takve zapreke, postupci su sljedei: - odstraniti strano tijelo i oistiti dine putove - defleksija glave ili zabacivanje glave unatrag - primjena trostukog hvata - podizanje brade i pritisak na elo - postavljanje tubusa u usta i drijelo Boni poloaj 1. noga onesvijetenog se savija u koljenu, a ispruena aka, na istoj strani, stavi ispod stranjice 2. povlaenjem onesvijetenog za odjeu u predjelu kuka i ramena, on se preko stopala i ake prebacuje na bok 3. glava se lagano zabacuje prema natrag, licem prema dolje, a ruka ispod obraza uvruje glavu u tom poloaju. Heimlichov hvat Heimlichov hvat u osoba pri svijesti izvodi se tako da spasilac prilazi osobi koja se gui, rukama joj obuhvaa struk i u sredini izmeu pupka i vrha prsne kosti snano i brzo pritisne na trbuh u smjeru oita. Heimlichov hvat u onesvijetene osobe izvodi se dok ona lei na leima. Spasilac klei sa strane ili preko nogu osobe koja se gui i objema rukama pritiskuje naglo i brzo na trbuh, u sredini, izmeu pupka i vrka prsne kosti.

12
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

3.5. PRVA POMO PRI UTAPANJU

UMJETNO DISANJE (1) Da se oslobodi dini put od zapadnutg jezika, moe posluiti: a) podizanje brade uz istodobni pritisak na elo, da se deflektira glava. b) trostruki hvat se izvodi ako defleksija i podiazanje mandibule nisu dostatno oslobodili dini put. Trostruki hvat se izvodi tako da se spasilac nalazi iza glave bolesnika koja je maksimalno zabaena unatrag. Prstima ake obuhvaa ugao donje eljusti s obje strane i potiskuje je prema naprijed tako da donji zubi budu ispred gornjih . Istodobno se palevi stavljaju ispod donje usne i potiskuju bradu dolje, pa usta ostaju otvorena. c) primjena tubusa za usta i drijelo korisna je samo u bolesnika u dubokoj nesvjestici, a inae moe izazvati povraanje i zaepljenje dinih putova. UMJETNO DISANJE USTA NA USTA a) Bolesniku se zaepi nos pritiskom kaiprsta i palca. Spasilac udahne duboko, svojim usnama obuhvati usta bolesnika i u njih upue zrak iz svojih plua te promatra da li se sada pomiu prsa i trbuh. b) Odmie glavu dok bolesnik izdie zrak. To se ponavlja 10-14 puta u minuti. HOLGER-NIELSENOVA METODA UMJETNOG DISANJA Izvodi se na sljedei nain: a) bolesnik se polegne potrbuke na tvrdu podlogu a ruke mu se svinu u laktovima. Na prekriene ake postavi se glava b) spasilac klekne jednim koljenom ispred glave bolesnika i akom obuhvati donji dio nadlaktice, blizu lakta c) udisaj se izvodi podizanjem ruku i njihovim povlaenjem k sebi d) izdisaj nastaje putanjem nadlaktica, a zatim pritiskom dlanovima na lea bolesnika tako da se i teina tijela spasioca prenosi pritom na prsni ko bolesnika kako bi se istisnuo zrak iz plua.

OIVLJAVANJE KOD KLJENUTI SRCA Bolesnika se postavlja leima na tvrdu podlogu, najbolje na pod ili krevet s daskom ispod madraca. Pritisak se izvodi u donjem dijelu prsne kosti. Mjesto i poloaj dlanova pri vanjskoj masai srca: dlan jedne ruke polae se dva poprena prsta iznad donjeg kraja prsne kosti, a dlan druge ruke se stavi na hrbat prve ake s tim da prsti trebaju biti odignuti s prsnog koa.

4. UZLJEDE U PROMETU
S obzirom na kompleksnost prometnih zbivanja, ozljede u prometu mogu se podijeliti na: mehanike toplinske kemijske psihogene

4.1. MEHANIKE OZLJEDE

To su ozljede koje nastaju djelovanjem otre ili tupe sile odnosno predmeta. One se dalje mogu podijeliti na: 13
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

otvorene ozljede ili rane zatvorene ozljede ili nagnjeenja

OTVORENE OZLJEDE O otvorenim ozljedama ili ranama se govori onda kad postoji manjak pokrovne koe ili sluznice. Najee su te ozljede opasnije od zatvorenih jer postoji mogunost da se inficiraju ako ve nisu inficirane tijekom ozljeivanja. Ako rana krvari krvarenje moe biti: arterijalno venozno kapilarno ARTERIJALNO KRVARENJE Arterijalno krvarenje je ono koje nastaje ako je ozljeena ila kucavica. Prepoznaje se po tomu to je krv iz rane crvene boje i izlazi u mlazu sinkrono s radom srca. Opsenost krvarenja ovisi o veliini ozljede i veliini krvne ile te o tlaku u krvoilnom sustavu. VENOZNO KRVARENJE Ova vrsta krvarenja nastaje nakon ozljede vena, manjeg je intenziteta jer je tlak u venama nizak, a krv koja istjee je tamne boje jer nije oksigenirana. KAPILARNO KRVARENJE Ovakvo krvarenje naziva se i parenhimatozno, jer nastaje nakon ozljede miia, pa krv ne istjee u mlazu niti navire iz rane kao pri jaem venoznom krvarenju negi rosi ranu pa je opasnost iskrvarenja, ako se ne radi o nekoj krvnoj bolesti, mala. PRUANJE PRVE POMOI PRI KRVARENJU Vanjsko ili povrno krvarenje moe se zaustaviti: zavojem pod pritiskom (kompresivni zavoj) pritiskom na krvnu ilu prstom ili akom stavljanjem poveske ili vrpce instrumentalno tamponadom Svako lake krvarenje moe se zaustaviti stavljanjem gaze i zavoja i podizanjem ozlijeenog dijela tijela u zrak tako da se smanji pritisak krvi u njemu. ZATVORENE RANE Pri zatvorenim ozljedama koa i sluznica su ouvane, ali su ozlijeene dublje smjetena tkiva ili organi. Tada se govori o nagnjeenju ili kontuziji. Ako je ozljeda povrinska, oituje se u obliku modrice, zbog manjeg ili veeg izljeva krvi, pa o tomu ovisi i opseg i veliina prateeg otoka. Takve ozljede nisu opasne ako su povrinske i dostatno je staviti hladni oblog i dati sredstvo za ublaavanje bola. Ozljede tkiva i organa smjetenih dublje mogu biti vrlo opasne i izravno ugroavati ivot ozlijeenog. Potres mozga je najea zatvorena ozljeda koja se doivljava u prometnim nesreama. Unesreeni gubi svijest, a kad se osvijesti, ne sjea se to se s njim dogodilo neposredno prije nesree. Pri pruanju prve pomoi onesvijetenog treba polei na bok i kontrolirati njegovo stanje.

14
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

PRIJELOMI KOSTIJU I OZLJEDE ZGLOBOVA Ustanoviti prijelom, uganue ili iaenje ili posumnjati u to moe se po sljedeim znakovima: bol na mjestu ozljede otok i deformacija nemogunost pomicanja ozlijeenog tijela ako je prijelom otvoren, kost prodite kroz kou

4.2. TOPLINSKE OZLJEDE U PROMETU

Toplinske ozljede nastaju djelovanjem topline ili hladnoe na ovjekovo tijelo. Dijelimo ih na: opekline toplinski udar ozebline smrzavanje OPEKLINE Opekline mogu nastati djelovanjem zraka, vode i pare viske tempereture, ali i dodirom elekrtine struje i izlaganjem sunevim zrakama. Teina opekline procjenjuje se prema: dubini zahvaenoj povrini koe dijelu tijela koje je opeeno Opekline se stupnjuju prema dubini: Prvi stupanj, kad je zahvaena samo pokoica tj. povrinski sloj koe. Pojavljuje se crvenilo, osjea se bol na dodir i koa je neto vlana i oteena. Drugi stupanj, kad se na opeenom dijelu pojave mjehuri ispunjeni krvnom plazmom, a oko njih je koa crvena i bolna Trei stupanj, kad je opeena cijela debljina koe, ali i dublje postavljena tkiva miii, tetive, ivci i krvne ile. etvrti stupanj, kad je nastala karbonizacija, tj. pougljenjivanje opeenog dijela tijela Po teini se opekline mogu podijeliti u tri skupine: Lagane opekline su one pri kojima je, u drugom stupnju, oteeno manje od 10% povrine ili u treem stupnju manje od 2% povrine. Opekline prvog stupnja pripadaju u ovu skupinu bez obzira na povrinu. Srednje teke opekline su one drugog stupnja koje zahvaaju 10-20% koe ili one treeg stupnja ako je opeeno manje od 10% koe. Teke opekline su one drugog stupnja koje zahvaaju vie od 25% povrine i one treeg stupnja ako je opeeno vie od 10% povrine. Tu pripadaju i sve opekline oiju, dinih putova kao i one nastale u dodiru s elektrinom strujom. Elektrine opekline nastaju zbog vrlo viskoh temperetura koje doseu i do 5000 0 C pa prodiru duboko u tijelo. Elektrini udar, pogotovu izmjenine struje, osim opekline moe izazvati prestanak disanja i treperenje srca, ali i jedno i drugo. TOPLINSKI UDAR I SUNANICA Toplinski udar nastaje pri fizikom radu i loim vremenskim uvjetima, kad je zrak vlaan, bez vjetra, s niskim barometarskim tlakom, pa se ovjek ne znoji, zbog nakupljanja topline u tijelu. Najprije se pojavljuje umor, glavobolja, e, ubrzano bilo i disanje, porast tjelesne temperature, munina, nemir, nesnalaenje u prostoru i vremenu, a potom i gubitak svijesti. 15
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

OZEBLINE Kako tjelesna temperatura opada, tako se pojavljuju i znakovi smrzavanja: 36 0 C - zbunjenost i drhtanje cijelog tijela 34 0 C - dezorijentacija i gubitak pamenja 32 0 C - srce usporeno i nepravilno radi 30 0 C - miii se gre i suavaju se zjenice u oima 28 0 C - miii postaju oputeni 26 0 C - prividna smrt

PSIHOGENE PROMJENE Prometne traume kod aktivnih i pasivnih sudionika u prometu mogu prouzroiti tzv. posttraumaski stres. To je sklop psihogenih reakcija koje se pojavljuju prvenstveno neposredno nakon preivljene ili viene prometne nesree. One su to jae izraene to je osoba psihiki labilnija. Oituje se u nekontroliranom ponaanju koje moe pokazivati znakove psihogenog oka s padom krvnog tlaka i nesvjesticom, ali i agresivno ponaanje.

5. NENORMALNA STANJA I BOLESTI TO UGROAVAJU SIGURNOST PROMETA

5.1. NENORMALNA STANJA LJUDSKOG PONAANJA
ALKOHOLIZAM Alkohol moe izazvati sljedea stanja: mamurluk, s koncentracijom alkohola u krvi manjom od 0,5 promila pripito stanje, s koncentracijom alkohola u krvi od 0,5 - 2,5 promila teko pijano stanje, s koncentracijom alkohola u krvi od 2,5 - 3,5 alkoholna koma, s koncentracijom alkohola u krvi od 3,5 - 5 promila alkoholna smrt, s koncentracijom alkohola u krvi vie od 5 promila.

NARKOMANIJA Narkomanija je sklonost opojnim drogama i narkoticima i ovisnost o njima. Opojne droge ili paragrafici su tvari koje izazivaju promjene u sredinjem ivanom sustavu u obliku pomuenja svijesti s prividom nerealnih doivljaja.

5.2. BOLESTI KOJE UGROAVAJU SIGURNOST PROMETA

EERNA BOLEST

16
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

Hiperglikemija ili poviena vrijednost glukoze u krvnoj plazmi (> 140 mg/dl) i u odraslih i u djece ako su natate, dok su normalne vrijednosti u odraslih ispod 115 mg/dl, a u djece ispod 130 mg/dl: osoba mnogo mokri, mnogo pije, gubi na teini iako ponekad normalno, a ponekad i previe jede, zadah po acetonu dijabetika ketoacidoza (pojava zakiseljenja tkiva) koja moe zavriti komatoznim stanjem ako se ne lijei

Lijeenje se sastoji u davanju tekuine da se stabilizira krvotok te odgovarajue koliine insulina. Hipoglikemija ili smanjena koliina glukoze u krvnoj plazmi natate u odraslog je mukarca manje od 50 mg/dl, u odrasle ene manje od 45 mg/dl, a u djece manje od 401 mg/dl. bolesnik se znoji, nervozan je drhti, osjea slabost, glad, konfuzan je, ima vidne smetnje, snienu temperaturu, postaje duevno tup i zavrava u komi

U pruanju prve pomoi bitno je prepoznati uzrok smetnjama i onda dati bolesniku da uzima eer na usta ili u obliku infuzije.

5.3. KARANTENSKE I DRUGE INFEKTIVNE BOLESTI

AMEBIJAZA Amebijaza je parazitna infekcija debelog crijeva ovjeka. Uzronik je jednostanini parazit (ameba). Bolest se moe manifestirati u tri oblika: a) Amebna dizerterija To je akutni oblik bolesti. Glavni znakovi su krvavo-sluzave proljevaste stolice, crijevni grevi, bol u trbuhu i opaslabost organizma. b) Kronina crijevna amebijaza c) Sindrom osjetljivog debelog crijeva d) Nakon preboljene crijevne amebijaze bolesnik esto jo neko vrijeme pati od trbunih greva, nadutosti i neredovitih stolica. DENGE-GROZNICA Denge-groznica je akutna virusna infekcija koja se manifestira povienom tjelesnom temperaturom, glavoboljom konim osipom te bolnim miiima i zglobovima. Uzronici bolesti su arbovirusi. KOLERA Kolera je akutna crijevna infekcija. U blaim sluajevima teko se razlikuje od sindroma putnikih proljeva. Bolest se manifestira vodenastim proljevastim stolicama, povraanjem, miinim grevima te gubitkom tekuine. Kod teih oblika bolesti bolesnik postaje apatian, gubi svijest, a ako mu se ne pomogne, ulazi u komu i umire. Smrtnost iznosi oko 4%. Bolest uzrokuje bakterija Vibrio cholerae. KUGA Kuga je teka bakterijaska infekcija. Bolest se moe manifestirati u tri oblika: a) Bubonska kuga

17
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

Danas je najei oblik kuge. Ugrizom zaraene takorske buhe bakterije ulaze u limfni vor u podruju ugriza. b) Pluna kuga Teki je oblik kuge. Bakterija se razmnoava u pluima bolesnika. c) Septika kuga Taj oblik bolesti je komplikacija bubonske ili plune kuge. Bakterija ulazi u krvotok i iri se dalje krvlju po cijelom organizmu. Lijeenje kuge se provodi antibioticima. MALARIJA Malarija je parazitna infekcija koja se manifestira malarinim napadima - visokom temperaturom, zimicom s drhtavicom i profuznim znojenjem. Napad traje nekoliko sati, a bolesnik se potom osjea bolje. Ponovni napadi pojavljuju se za dva ili tri dana. Lijeenje malarije se provodi antimalarinim lijekovima. OTROVANJE HRANOM Glavni znakovi otrovanja hranom su crijevni grevi, bol u trbuhu, munina, povraanje i proljevi. esto je vrlo teko razlikovati je li bolesnik otrovan hranom ili boluje od putnikih proljeva. Otrovanje hranom uzrokuju bakterije svojim otrovima koje stvaraju u zagaenoj hrani. Ve mala koliina bakterijskih otrova moe uzrokovati vrlo teku kliniku sliku. Prva pomo sastoji se u uvoenju simptomatskih lijekova te u nadoknadi tekuine. Otrovane osobe treba odvesti u najbliu medicinsku ustanovu. SIDA SIDA naziv je za manifestnu infekciju HIV-virusom. Virus napada T-limfocite i time slabi obrambene snage organizma. Glavni znakovi bolesti su gubitak tjelesne teine, poviena temperatura, poveani limfni vorovi i proljevi. Daljnjim slabljenjem imunosti bolesnika razvijaju se oportunistike infekcije. SINDROM PUTNIKIH PROLJEVA U velikog broja putnika za vrijeme putovanja i boravka u tropskim zemljama razviju se gastrointestinalni poremeaji (munine, povraanje, crijevni grevi) praeni obino proljevima. Najee je bolest kratkotrajna (1 7 dana) i nije opasna za ivot bolesnika. Putnike proljeve mogu uzrokovati mnoge vrste bakterija i virusa. TIFOIDNA I PARATIFOIDNA GROZNICA Tifoidna groznica je teka bakterijska infekcija. U poetku se bolest manifestira povienom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, bubitkom teka, bolovima u trbuhu, proljevom te jakim umorom. U drugom tjednu bolesti pojavljuje se osip po koi tijela, a jetra i slezena hipertrofiraju. Lijeenje se provodi antibioticima. TRIHINELOZA Trihineloza je parazitna infekcija crijeva i miinog tkiva ovjeka, a uzronik je siian valjkasti crv. Infekcija s malim brojem parazita obino ne uzrokuje nikakve znakove bolesti, a ona s veim brojem parazita moe se manifestirati muninom, povraanjem i proljevastim stolicama 2 - 3 dana nakon infekcije. Nekoliko tjedana kasnije moe doi do povienja tjelesne temperature, otoka onih kapaka i jakih bolova u 18
Fakultet prometnih znanosti

Medicina prometa

miiima. VELIKE BOGINJE Bolest zapoinje simptomima slinim gripi, a postupno se razvija osip po koi lica i tijela. Kasnije se stvaraju gnojni mjehurii koji zarastaju krastama, iza kojih ostaju duboki oiljci. U teim sluajevima moe doi do oteenja bubrega, upale plua, sljepoe i dr. Smrtnost je via od 40%, a uzronik je virus boginja. VIRUSNI HEPATITISI Hepatitis je najee virusna infekcija jetre. U akutnoj fazi, glavni znakovi bolesti su munina, povraanje, gubitak teka i utilo koe. Bolest moe uzrokovati pet razliitih virusa: virusi hepatitisa A, B, C, D i E. Najuestalije su infekcije virusima hepatitisa A, B i C. Virus hepatitisa A uglavnom stvara blagu kliniku sliku, a teu manifestaciju bolesti, s estim komplikacijama virusi hepatitisa B i C. Virus hepatitisa A prenosi se neistim rukama, kontaminiranom hranom i vodom za pie. Virusi hepatitisa B i C nalaze se u krvi, slini, i drugim tjelesnim tekuinama inficirane osobe. Virus hepatitisa E prenosi se kontaminiranom hranom i vodom za pie ARDIOZA ardioza je parazitarna infekcija tankog crijeva ovjeka. Bolesnik se tui na muninu, bolove u gornjem dijelu trbuha te proljevaste stolice. Ciste parazita prenose se neistim rukama i kontaminiranom hranom i vodom za pie. UTA GROZNICA uta groznica je akutna infekcija koja zapoinje naglo, povienom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, muninom i krvarenjem iz nosa. U teim sluajevima moe doi do oteenja jetre i bubrega. Zbog poremeenog rada jetre pojavljuje se utilo koe. Virus prenose komarci.

19
Fakultet prometnih znanosti