SRED
JE STRUKOV
O OBRAZOVA
JE

PRIRUČ
ICI

ASTAV
A PRVA POMOĆ U

DOKUME
TACIJA CESTOV
OM PROMETU
ZA
NASTAVNO PISMO
SRED
JOŠKOLSKO
OBRAZOVA
JE ODRASLIH

TEH
IČAR(KA) CESTOV
OG
PROMETA
2. razred

Split, 2012. godine

 Srednje strukovno obrazovanje odraslih – PRIRUČ
ICI

PRVA POMOĆ U CESTOV
OM

PROMETU

astavno pismo za program – zanimanje:

TEH
IČAR(KA) CESTOV
OG PROMETA

2. razred

2
 SADRŽAJ
Stranice

1. POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI 4

1.1. POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA 5

1. 2. KUTIJA PRVE POMOĆI I MATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE
11
POMOĆI
2. NEODGODIVA PRVA POMOĆ 13

2.1. KRVARENJE 14

2.2. BESVJESNO STANJE 21

2.3. STANJE PRIVIDNE SMRTI 23

3. OZLJEDE 29

3.1. RANE 30

3.2. OPEKLINE 33

3.3. OZLJEDE GLEVE 35

3.4. OZLJEDE PRSNOG KOŠA 35

3.5. OZLJEDE TRBUHA 36

4. PRIJELOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVA 37

4.1. PRIJELOM KRALJEŽNICE 41

4.2. PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU 47

4.3. OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM 47

OSTALA STANJA I ŠTETNI UTJECAJI 48

LITERATURA 54

PITANJA ZA SAMOUČENJE I PROVJERU ZNANJA 55

3
 1. POSTUPAK U PROMET
OJ
ESREĆI KLJUČI
POJMOVI
Svaka osoba koja se zatekne na mjestu prometne nesreće ili naiđe na mjesto
prometne nesreće dužna je ozlijeđenim osobama pomoći. Ako je uz to još i vozač,
onda mora, u slučaju potrebe, prevesti ozlijeđene do najbliže zdravstvene
ustanove. Ozlijeđene osobe ne transportiraju se jedino ako se može očekivati brz
dolazak vozila hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestručnim ili neodgovarajućim
Postupak u
prijevozom bilo pogoršano njihovo stanje.
prometnoj
Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život nesreći
ili ima ozlijeđenih, dužna je ponašati se na sljedeći način:
a) ne smije se udaljiti s mjesta nesreće odnosno može se privremeno udaljiti i
to samo radi pružanja prve pomoći ozlijeđenima ili da se njoj pruži prva pomoć;
b) obvezatno je poduzeti mjere kako na mjestu nesreće ne bi došlo do druge
nesreće, obavijestiti policiju o prometnoj nesreći i pričekati njihov dolazak, a
nakon obavljenog uviđaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozilo, teret ili
rasute stvari, ako je to moguće, te drugom odsutnom sudioniku u nesreći dostaviti
svoje ime, prezime i adresu;
c) ne smije, dok se ne obavi uviđaj, uzimati alkoholna pića, opojne droge ili
lijekove koji se inače ne smiju upotrebljavati prije ili za vrijeme vožnje;
d) ima pravo tražiti podatke i adresu osoba koje su bile nazočne u trenutku
kada se nesreća dogodila.

Sudionik u prometnoj nesreći mora pričekati dolazak policije ako to zahtijeva

drugi sudionik prometne nesreće.

Ako je nakon prometne nesreće došlo do požara na nekom od vozila,

potrebno je odmah pristupiti gašenju te iz vozila pokušati izvući ozlijeđene osobe.
Ako je odjeća ozlijedenih osoba u plamenu, gašenje se obavlja tako da se na
zapaljenoga prebaci kakva tea tkanina, kao što je deka, kaput, prekrivač ili slično,
ali ne preko glave. Potom osobu treba poleći na tlo pa rukama lagano udarati po
zapaljenom mjestu. Takvo suho gašenje može se obaviti i posipanjem zemlje ili
pijeska na zapaljena mjesta odjeće. Osobu zahvaćenu plamenom možemo pokušati
valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upaljena odjeća ugasila.

4
 PODSJET
IK ZA POSTUPAK U SLUČAJU PROMET
E
ESREĆE
Ako se dogodi prometna nesreća u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih,
potrebno je:
• označiti mjesto nesreće trokutom, a noću i svjetiljkom

• pružiti prvu pomoć ozlijeđenima

• Pozvati liječničku pomoć i policiju

HITNA POMOĆ 194 POLICIJA 192

1.1. POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA

1.1.1. Orijentacijski pregled u vozilu

Na mjestu prometne nesreće neophodno je što prije obaviti orijentacijski Orijentacijski
pregled ozlijeđenih. Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako bismo od nje pregled u vozilu
dobili podatke o eventualnoj ozljedi.

Ako se tijekom pregleda kod ozlijeđene osobe uoči jako krvarenje,

neophodno ga je odmah zaustaviti.
Ako je ozlijeđeni bez svijesti, potrebno mu je odmah osigurati prohodnost
dišnih putova i položiti ga u bočni položaj, iii mu zabaciti glavu i čeljust podignuti
gore i tako je držati.
Ako ozlijeđeni ne diše i ne radi mu srce, mora se odmah pristupiti

5
oživljavanju.
Situacije prethodno navedenim redoslijedom jesu NEODGODIVA PRVA
POMOĆ tj. postupci koji se moraju ODMAH primijeniti jer predstavljaju izravnu
opasnost za život.
Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti prijelomi kostiju te druge ozljede.
Najvažnije je pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon pažljivog i
ispravnog izvlačenja iz vozila, ako je to potrebno bez stručne medicinske pomoći,
smanjujemo mogućnost težih posljedica. Višestruke ozljede mogu otežati
uočavanje ozljede kralježnice.
Ako je vozilo u plamenu ili postoji neposredna životna opasnost od požara,
utapanja, pada u provaliju, ili sličnih nesreća, ozlijedene osobe izvlačimo iz vozila
bez prethodnog pregleda.

1.1.2. Postupak s ozlijeđenima u gradu i izvan naselja

Postupak s
Ako se prometna nesreća dogodila u naseljenom mjestu odnosno ako je ozlijeđenima u
moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći, treba učiniti samo ono što je gradu i izvan
prijeko potrebno, dakle pružiti ozlijeđenima neodgodivu prvu pomoć naselja
(zaustavljanje krvarenja, sprječavanje gušenja, oživljavanje).
Ako se nesreća dogodila izvan naseljenog mjesta odnosno tamo gdje nije
moguć brz dolazak stručne medicinske pomoći, potrebno je obaviti orijentacijski
pregled osoba u vozilu, pružiti neodgodivu prvu pomoć te izvući osobe iz vozila.
Nakon toga je nužno obaviti detaljan pregled, pružiti ozlijeđenima odgovarajuću
prvu pomoć te organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove.

1.1.3. Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila

Izvlačenje ozlijeđenog iz vozila je vrlo važan postupak, a redoslijed radnji u Izvlačenej
postupku izvlačenja izravno je ovisan o ozljedi odnosno sumnji na postojanje ozlijeđenih
ozljede kralježnice. Ako je moguće, ozlijeđenog je najbolje izvući iz vozila za- osoba iz vozila
jedno sa sjedalom na kojemu se nalazio u trenutku nesreće i u položaju u kojemu
je zatečen.

6
 Ako ne sumnjamo na lomove, osobito ne na ozljedu kralježnice, jednu ruku
ozlijeđenog stavljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije slomljena!), a svoje
ruke provlačimo ispod pazuha ozlijeđenog i hvatamo ga za podlakticu (koja je na
njegovu trbuhu) te ga lagano izvlačimo iz vozila (sl. 1).

ZAPAMTITE
Obilna krvarenja vrlo brzo uzrokuju smrt. Osoba bez svijesti vrlo se lako i
brzo mope ugušiti.
Mozak bez kisika "živi" u prosjeku samo još 3 do 5 minuta.
Ako smo kod ozlijeđenoga ustanovili postojanje prijeloma ruke ili noge,
onda se taj dio tijela mora posebno pridržavati, i to za dva susjedna zgloba, lagano
povlačeći u suprotnim smjerovima i pridržavajući rukom neposredno ispod mjesta
prijeloma.
Ako sumnjamo na ozljedu kralježnice, neophodno je pažljivo isplanirati
svaki postupak. Za izvlačenje ozlijeđenog iz vozila potrebne su tri osobe koje
moraju raditi uz najveći mogući oprez jer nestručno i nepažljivo izvlačenje može
imati za izravnu posljedicu trajnu invalidnost ili smrt ozlijeđenoga. Redoslijed
postupaka mora biti takav da se osigura zasebno pridržavanje glave ozlijeđenoga,
zdjelice i nogu te tijela ozlijeđenoga koga moramo prihvatiti na način kao što je
prikazano na slici 2.

7
 1.1.4. Pregled ozlijeđenih osoba nakon izvlačenja iz vozila
Pregled ozlijeđenoga te pružanje prve pomoći obavlja se nakon
orijentacijskog pregleda u vozilu i izvlačenja ozlijeđenoga iz vozila. Cilj detaljnog Pregled
pregleda je otkrivanje svih postojećih ozljeda i poremećaja općeg stanja ozlijeđenih
organizma. Nakon što je orijentacijskim pregledom isključeno možebitno osoba nakon
krvarenje, gubitak svijesti ili prestanak disanja i rada srca, pregled se neophodno izvlačenja iz
nastavlja bez žurbe. Treba najprije pronaći ozljede na površini tijela, zatim vozila
pokušati saznati postoje li unutarnje ozljede i ocijeniti opće stanje. Pregled može
biti olakšan ako je ozlijeđeni pri svijesti pa nam može pomoći u otkrivanju ozljede
odnosno može ukazati na eventualne bolove kao znakove unutarnjih ozljeda.
Iskašljavanje i povraćanje krvavog sadržaja, krvarenje iii sukrvica iz nosa i uha
takoder mogu biti znakovi unutarnjih ozljeda. Ako je ozlijeđeni bez svijesti,
pregled je otežan i valja pomno pregledati cijelo tijelo.
Radi ocjene općeg stanja organizma, neophodno je utvrditi odnosno poduzeti
sljedeće:
• pokušati komunicirati s osobom postavljanjem jednostavnih upita i
istodobno je lagano štipati za kožu na ruci, dime demo utvrditi prisutnost ili
odsutnost svijesti;
• provjeriti rad srca pipanjem žile kucavice na vratu jagodicama prstiju u
udubini između grkljana i velikoga vratnog mišića, u visini Adamove jabučice
(normalan ritam rada srca je oka 80 puta u minuti) (sl. 3);
• disanje provjeravamo stavljanjem obraza ispred usta i nosa unesrećenog,
istodobno mu zabacujući glavu, te promatranjem prsnoga koša (normalan je ritam
disanja 12 do 16 puta u minuti) (sl. 4);
• promjena boje kože također može govoriti o općem stanju organizma.

8
 Znakovi koji govore o poremećaju općeg stanja organizma često su jedini
znaci unutarnjih ozljeda.

1.1.5. Stanje prividne smrti i sigurna smrt

Osoba koja pregledava ozlijeđenoga mora tijekom pregleda ustanoviti je li
ozlijeđena osoba mrtva iii nije. Prestanak disanja i rada srca predstavlja Stanje prividne
PRIVIDNU SMRT odnosno to su NESIGURNI ZNACI SMRTI jer se smrti
pravodobnim i primjerenim postupcima prve pomoći mogu vratiti te izgubljene
funkcije.
Znaci koji nam pokazuju da je kod ozlijeđenoga nastupila sigurna smrt
počinju se pojavljivati tek nakon nekog vremena od prestanka rada srca i prestanka
disanja. SIGURNI ZNAKOVI SMRTI pojavljuju se, dakle, nakon pola sata, i
dulje. To su:
1. mačje oko
2. mrtvačke pjege
3. mlohavost koja prelazi u ukočenost tijela.

MAČJE OKO ćemo opaziti kada očnu jabučicu stisnemo s obje strane i time
izdužimo zjenicu koja je kod mrtvoga vrlo proširena. Kad popustimo pritisak, kod
prividno mrtve osobe zjenica će se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno
okrugla). Kod mrtva će čovjeka, nakon popuštanja pritiska prstima, zjenica ostati
izdužena, u obliku mačjeg oka (oko je izgubilo elastičnost) (sl. 5).
MRTVAČKE PJEGE su tamnoljubičaste boje i nastaju slijevanjem krvi u
donje dijelove tijela zbog prestanka rada srca tj. cirkulacije krvi. Pojavljuju se oko
pola sata nakon prestanka rada srca i s vremenom se stapaju i povećavaju.
UKOČENOST TIJELA pojavljuje se nakon početne mlohavosti odnosno
opuštenosti mišića tako da se tijelo potpuno ukoči u zglobovima za oko 6 do 8 sati.

1.1.6. Postupak s odjećom ozlijeđenoga

Da bismo mogli detaljno pregledati ozlijeđenoga i nakon toga mu pružiti
prvu pomoć, moramo ga osloboditi odjeće i obuće, naročito s onih dijelova tijela

9
gdje se ozljede nalaze. Pri tome je neophodna osobita pozornost jer nepažljivo
svlačenje odjeće mote uzrokovati jače ozljeđivanje te se može izazvati ili pojačati Postupak s
bol. odjećom
ozlijeđenog
• Odjeća i obuća se zbog toga s ozlijeđenoga otklanja najčešće paranjem po
šavovima (sl. 6).
• Odjeća se svlači prvo sa zdravog dijela tijela, a zatim s ozlijectenoga dijela.
Oblači se obrnutim redoslijedom (sl. 7).
• Nagorjela odjeća i zalijepljena za tijelo ne smije se skidati (može se
obrezati škarama).
• Zalijepljena odjeća se skida ako je natopljena kemikalijama (kemijske
opekline).
• Skidanje kacige motoristi prepustite stručnom djelatniku hitne pomoći, a
iznimno, ako je prijeka potreba (životna opasnost), skidaju je dvije osobe: jedna
osoba pridržava glavu i vrat, a druga oprezno skida kacigu.

10
 1.2. KUTIJA PRVE POMOĆI I MATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE
POMOĆI Kutija prve
pomoći
Kutija prve pomoći je obvezatni dio opreme svakog vozila na cesti. Oblik,
veličina te sadržaj kutije prve pomoći određeni su standardom*, a sadržaj je
koncipiran tako da omogućuje pružanje osnovne prve pomoći na mjestu gdje je
došlo do ozljeđivanja.
U kutiji prve pomoći nalazi se sljedeći materijal *:
• prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom.)
• kaliko zavoji (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom.)
• „Aluplast" za opekline (2 kom.)
• sterilna gaza - komprese (5 x 5: 10 kom., 10 x 20: 2 kom.)
• flaster (5 kom.)
• samoljepiva vrpca
• trokutni rubac (2 kom.)
• igle sigurnice
• škare sa zaobljenim vrhom
• rukavice za jednokratnu uporabu (PVC)
• plastična vrećica
• metalizirana folija (minimalno 150 x 200)
• folija zaštitna za umjetno disanje

Pojedinačna namjena navedenog materijala je sljedeća:

• Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku ima ugrađen jastučić sterilne
gaze. Koristi se za pokrivanje svih rana, ozljeda i pri zaustavljanju krvarenja (u
kompresivnom zavoju). Prvi zavoj se otvara neposredno prije postavljanja na ranu
i postupa se taka da se prvo postavi jastučić koji se potom pričvrsti zavojem. Prvi
zavoj se ne smije dodirivati prstima, a jastučić se ne smije pomicati nakon postav-
ljanja na ranu.
* Dimenzije i količina materijala i pribora iz kutije za prvu pomoć dane su
hrvatskom normom HRN 1112 od 2001. godine.

11
 • Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smije staviti izravno na ranu. Služi za
pričvršćivanje komprese sterilne gaze na ranu, za postavljanje kompresivnog
zavoja, za pričvršćivanje ozlijeđenoga dijela tijela, za imobilizaciju i slično.
• Sterilna gaza se koristi za neposredno pokrivanje rane veće površine
(razderotine, otvorene ozljede trbuha), za prekrivanje opeklina, pri postavljanju
kompresivnog zavoja i sl. Učvršćuje se drugim zavojem, trakom flastera iii na
drugi način.
• Komprese sterilne gaze su manji komadi gaze pripremljeni za izravno
postavljanje na otvorenu ozljedu koja je manje površine, a učvršćuju se također
zavojem ili flasterom.
• ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana tkanina koja je sterilna i
služi za prekrivanje ili omatanje opečenih mjesta na tijelu.
• Flaster na čijoj je sredini postavljena traka sterilne gaze, rezanjem potrebne
veličine, koristi se za prekrivanje manje površinske ozljede koja ne krvari jako
(može biti već izrezan na manje komade).
• Samoljepljiva traka služi za pričvršćivanje gaze, komprese, zavoja, a
koristi se i pri imobilizaciji i slično.
• Trokutna marama je višenamjensko sredstvo koje može zamijeniti zavoj,
koristiti za imobilizaciju, za zaustavljanje krvarenja podvezivanjem te u drugim
slučajevima.
• Vrećica plastična se upotrebljava za zaštitu ozlijeđenog mjesta od prašine,
kiše i sl. U tu se vrećicu mote staviti otrgnuti dio ruke ili noge koji se stavlja uz
ozlijeđenoga pri transportu u zdravstvenu ustanovu. Plastična vrećica se koristi i za
postavljanje na ranu preko sterilne gaze pri otvorenoj ozljedi prsnoga koša.
• Rukavice plastične se koriste kad se pruža prva pomoć kod krvarenja kako
bi se smanjio dodir s krvlju ozlijeđenoga (osobito pri zaustavljanju krvarenja
pritiskom prsta ili šake u samu ranu).
• Igle sigurnice koriste se za učvršćivanje krajeva zavoja, trokutnih marama
ili odjeće pri previjanju ili imobilizaciji.
• Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se, osim za rezanje zavojnog
materijala, i za paranje odjeće ili obuće.
• Metalizirana folija je višenamjenska: možemo prenositi unesrećenog na
njoj, a koristimo je i za zaštitu od hladnoće i vrućine (pri hladnoći srebrna strana
prema unesrećenom; pri vrućini srebrna strana prema suncu).
• Zaštitna folija za umjetno disanje je za jednokratnu uporabu i može biti sa
zaštitnim filtrom ili nepovratnim ventilom.
Osim kutije prve pomoći koja ima ograničen sadržaj, treba imati na umu
kako u slučaju potrebe pružanja prve pomoći na mjestu nesreće treba koristiti
svako sredstvo koje nam je pri ruci da bismo pomogli ozlijeđenome. Sredstva koja
nam se nadu pri ruci, a služe za pružanje prve pomoći, nazivaju se PRIRUČNA
SREDSTVA. Kao priručna sredstva za imobilizaciju (stavljanje u nepokretni
položaj) mogu tako poslužiti: prometni trokut, kišobran, dizalica, pumpa, daščice i
drugo. Za zaustavljanje krvarenja podvezivanjem može se koristiti kravata, remen,

12
marama, šal i slično.

ZAPAMTITE
Nakon svakoga korištenja materijala iz kutije prve pomoći obvezatno se
mora nadomjestiti utrošeni materijal.

2.
EODGODIVA PRVA POMOĆ - STA
JA U KOJIMA JE ŽIVOT U

OPAS
OSTI
Prva pomoć je najhitnija svrhovita pomoć unesrećenome; zbrinjavamo ga
odmah na mjestu nesreće, prije nego ga predamo u ruke stručnom zdravstvenom eodgodiva
djelatniku. Prvu pomoć treba pružiti u najkraćem roku i pravilno. Uz to valja imati prva pomoć
na umu da među unesrećenima treba izvršiti trijažu tj. da prvu pomoć treba pružati
po redu hitnosti s obzirom na ozljede i na stanja u kojima se nalaze ozlijeđeni. U
svemu tome ne smijemo zaboraviti da nam je osnovno: spasiti život i spriječiti
pogoršanje stanja ozlijedenih. Tako pri pružanju prve pomoći svoje postupke
moramo svesti upravo na one koji su neophodni, ali dovoljni da udovoije tim
zahtjevima.

IMAJTE NA UMU DA O PRAVOVREMENOJ I PRAVILNO PRUŽENOJ

PRVOJ POMOĆI OVISI ŽIVOT I USPJEŠNOST DALJNJEG LIJEČENJA
UNESREĆENOG!

Kad se pristupi unesrećenom radi pružanaj prve pomoći, treba:

1. utvrditi vrste ozljeda,
2. pružiti neodgodivu prvu pomoć
3. u svim težim slučajevima obavijestiti službu hitne pomoći i policiju.

ajhitnija stanja u prvoj pomoći kad je neophodno pružiti tzv. neodgodivu

prvu pomoć jesu stanja u kojima je pivot unesrećenog u opasnosti, a to je onda
kad nastupi:
• krvarenje

13
 • besvjesno stanje
• stanje prividne smrti.

U slučaju da među ozlijeđenima ima onih koji su u nekom od tih stanja, to

znači da ćemo odmah i smjesta prvo zbrinuti njih i spasiti im život, a tek demo
nakon toga pristupiti pružanju prve pomoći ostalim ozlijedenima kojima život nije
u opasnosti.
Ako se nalazimo u naseljenom mjestu, u blizini organizirane službe hitne
pomoći i zdravstvene ustanove, pružanje prve pomoći će nam se svesti upravo na
stanja neodgodive prve pomoći,
dok ne stignu kola hitne pomoći odnosno stručni zdravstveni djelatnik.
Ostale ozljede i stanja koja nisu tako hitna, osobito kod onih unesrećenih kojima
bismo nestručnom pomoći mogli naštetiti, prepustit demo stručnoj ekipi hitne po-
moći.
2.1. KRVARE
JE

Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak krvi istjecanjem iz oštećenih Krvarenja

krvnih žila ili ozlijedenih organa. Vanjsko krvarenje je odmah uočljivo jer prati
većinu otvorenih ozljeda. Unutarnje krvarenje prouzročeno je istjecanjem krvi u
tjelesne šupljine (trbuh, prsni koš). Razlikujemo stoga VANJSKO i UNUTARNJE
krvarenje.

2.1.1. Zaustavljanje vanjskoga krvarenja

U prvoj pomoći je bitno što prije zaustaviti krvarenje. Pravovremenim i
pravilnim zaustavljanjem krvarenja sprječavamo daljnji, veći gubitak krvi pa time i
šok. Svaki znatniji gubitak krvi zahtijeva odgovarajuću nadoknadu, a to je moguće
samo u bolnici.
1. Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta je privremen način. U prvi
trenutak, kada pristupimo unesrećenom, odmah, ne gubeći vrijeme na traženje
gaze i zavoja, zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uvijek imamo sa
sobom!). Postupak se svodi na to da se prstima pritisne na odredeno mjesto gdje se
krvna žila nalazi iznad kosti (tvrda podloga) dime se prekida tok krvi do mjesta
rane pa time i krvarenje. Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se
pritiskom prsta zaustavlja krvarenje. Razumije se da će to mjesto, gdje treba
pritisnuti, biti izmedu srca i rane.
Krvarenje zaustavljamo na četiri načina:
1. pritiskom prsta
2. kompresivnim zavojem
3. podvezivanjem
4. pritiskom prsta ili šake u samu ranu.

14
 1. Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta je pirivremen način. U prvi
trenutak, kada pristupirno unesrećenom, odmah, ne gubeći vrijeme na traženje
gaze i zavoja, zaustavljamo krvarenje pritiskom prsta (svoje prste uvijek imamo sa
sobom!). Postupak se svodi na to da se prstima pritisne na određeno mjesto gdje se
krvna žila nalazi iznad kosti (tvrda podloga) time se prekida tok krvi do mjesta
mane pa time i krvarenje. Treba zato dobro znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako
se pritiskom prsta zaustavlja krvarenje. Razumije se da će to mjesto, gdje treba
pritisnuti, biti između srca i rane.
Krvarenje na glavi zaustavlja se pritiskom prstiju na vratnu krvnu žilu s one
strane gdje se nalazi rana. NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI VRATNE
KRVNE ŽILE S OBJE STRANE jer time zaustavljamo cjelokupni dotok krvi u
glavu (mozak) i time možemo ubiti čovjeka. Ako postoji rana s obje strane, uvijek
zaustavljamo samo s jedne, i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl. 10).
Jagodicama prstiju napipamo "Adamovu jabučicu" i spustimo se po vratu sa strane
do žlijeba ispred mišića koji se nalazi s te strane. Ako smo dobro odredili mjesto
na vratu, osjetit ćemo pod prstima puls (bilo). Obuhvatimo vrat unesrećenoga tako
da jagodicama prstiju pritišćemo u žlijeb ispred mišića na vanjskoj polovini
prednje strane vrata, a palcem sa stražnje strane, tako da vratnu krvnu žilu
stiskamo uz vratnu kralježnicu. Takvim pritiskom sprječavamo prolaz krvi do
mjesta rane na glavi, a time i dalje krvarenje.

15
 Ako je rana na nadlaktici, krvarenje zaustavljamo pritiskom obaju palaca u
pazušnu jamu (pazuh) a pri tome prstima obuhvatimo rame (sl. 11).
Kod svih krvarenja na ruci, ruku dižemo uvis i time pridonosimo smanjenju
krvarenja (ruku unesrećenoga stavljamo sebi na rame).
Ako je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili šaci, pritisak se obavlja u
žlijebu ispod tzv. dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić koji pipaju djeca
da vide kako imaju jake mišiće). Krvnu žilu pritišćemo uz nadlaktičnu kost (sl.
12).

Ako krvare prsti ruke, prste jednostavno isprepletemo i stisnemo (sl. 13).

Ako krvari noga, krvarenje zaustavljamo pritiskom krvne žile u preponi s

oba palca (kao pri zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom šake (izbočinom
savijenih prstiju) (sl. 14 i 15).

16
 Metoda zaustavljanja krvarenja pritiskom prsta je privremena metoda.
Koristi se dok ne postavimo kompresivni zavoj i!i dok ne napravimo
podvezivanje, kao trajnije metode zaustavljanja krvarenja, ovisno o vrsti ozljede.

2. Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavojem ima svrhu da

pritiskom u područje rane (samo ime kaže: kompresija = pritisak) spriječi daljnje
krvarenje. Kompresivni zavoj se sastoji od ovih dijelova:
1. sterilne gaze (koja se stavlja na ranu)
2. tijela koje čini pritisak (kompresiju)
3. zavoja (sl. 16).

17
 U normalnim uvjetima za "tijelo koje čini pritisak" koristimo smotuljak
zavoja, a u nestašici zavoja može nam za to poslužiti neko priručno sredstvo, kao
što su kutija šibica, upaljač, smotuIjak papira, neki obli predmet iz okoline, npr.
kamenčić ili što slično. Preko tako postavljenog predmeta na sterilnu gazu, kružno
postavimo zavoj. Tek kada smo kompresivni zavoj postavili, smijemo popustiti
pritisak prsta kojim smo do tada zaustavljali krvarenje. Treba dobro paziti da
kompresivni zavoj ne bude prejako stegnut (ako vrhovi prstiju iza zavoja poplave
ili utmu, tada zavoj treba malo popustiti). Medutim, ne smije biti ni prelabav jer
tada ne obavlja svoju zadaću odnosno ne zaustavlja krvarenje. To ćemo vidjeti ako
krv probije uz kompresivni zavoj. U tom slučaju postojeći zavoj NE skidamo,
nego na njega stavljamo drugi (novi) predmet koji čini pritisak te ga zavojem
ponovno zavijemo. Skidanje postojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi.
Svaku težu ozljedu imobiliziramo pa ćemo, prema tome, imobilizirati i dio
tijela na kome je postavljen kompresivni zavoj.

3. Zaustavljanje krvarenja podvezivanjem primjenjuje se kada je dio ruke

ili noge odrezan (amputiran!). Podvezujemo ODMAH iznad mjesta gdje je ruka ili
noga odrezana. Treba uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili nogu na onom
mjestu gdje je podvezana (jer tkivo dalje od tog mjesta odumire). Ako su odrezani
samo prsti, nikada ne smijemo podvezati ruku u ručnom zglobu (to je česta po-
greška!). Podvezivanje obavijamo trokutnim rupcem, a ako ga nemamo onda
nekim priručnim sredstvom kao što je šal, kravata ili sl. Nakon postavljanja
poveske, ranu moramo zbrinuti (sterilna gaza, zavoj), a preostali dio ruke odnosno
noge moramo imobilizirati (sl. 17, 18, 19).

18
 Odrezani dio ruke ili noge treba omotati sterilnom gazom i staviti u
polivinilsku vrećicu, a u transportu, ako je moguće, treba ga držati na hladnom (u
termos-kutiji ili u usitnjenom ledu).
4. Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili šake u samu ranu
primjenjujemo samo iznimno tj. kada ni na koji drugi način ne možemo zaustaviti
krvarenje (rana na vratu ili na debelom mesu). Nemojte zaboraviti pri tome sebe
zaštititi plastičnom rukavicom.

2.1.2. Unutarnje krvarenje

Pod pojmom unutarnjega krvarenja razumijeva se krvarenje u prsnom košu
ili trbuhu (oštećenje unutarnjih organa: jetre, slezene, krvnih žila). Znaci Unutarnje
unutarnjega krvarenja pojavljuju se onda kad dode do većega gubitka krvi. To je krvarenja
bitno uočiti na vrijeme budući da unutarnje krvarenje prepoznajemo po znacima
iskrvarenja.

2.1.3. Iskrvarenje
Svaki veći gubitak krvi ugrožava pivot unesrećenog pa je zato bitno
prepoznati znakove većega gubitka krvi odnosno iskrvarenja. To su sljedeći
znakovi: unesrećeni je blijed, orošen je hladnim znojem, puls mu je ubrzan ali slab Iskrvarenja
i često jedva opipljiv, disanje mu je poput pulsa ubrzano ali plitko i jedva
zamjetno.
Prva pomoć pri iskrvarenju: vanjsko krvarenje treba ODMAH zaustaviti i
spriječiti dalji gubitak krvi. Nakon zaustavljenoga krvarenja, unesrećenog treba
postaviti u tzv. položaj autotransfuzije tj. glavom na niže, u koso, s povišenim
nogama ili barem s uzdignutim rukama i nogama kako bi se preostala krv
preraspodijelila da mozak ne ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga trans-
portirati, naravno ako je unesrećeni pri svijesti. (sl. 21 i 22).

19
 Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom košu i trbuhu) unesrećenog ne
smijemo stavljati u položaj autotransfuzije, nego ga moramo poleći ravno i tako
transportirati.

Svaki veći gubitak krvi odnosno iskrvarenje može dovesti do šoka.

Pravovremeno zaustavljanje krvarenja, kao i postavljanje unesrećenog u položaj
autotransfuzije nakon zaustavljenoga krvarenja ili u ravno ležeći položaj kad se
krvarenje ne može zaustaviti, upravo sprječava šok odnosno ublažuje ga ako se već
počeo razvijati.

20
 2.1.4. Šok
Šok je poremećaj općeg stanja ozlijedenoga koji je izgubio mnogo krvi (pri Šok
krvarenju) ili mnogo tjelesne tekućine (pri velikim opeklinama) ili koji trpi velike
bolove (pri prijelomima velikih kostiju, kao što je natkoljenica ili više manjih
kostiju istovremeno npr. obje podlaktice ili potkoljenice).
Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijedeni blijed, orošen hladnim
znojem, usporeno i nezainteresirano odgovara na postavljena pitanja. S
ozlijedenim se može uspostaviti odgovarajuća komunikacija, što je znak njegova
svjesnog stanja. Unesrećeni u šoku ne zove u pomoć i ne zapomaže. Disanje mu je
površno i ubrzano, rad srca je ubrzan, a puls je na vratu jedva opipljiv.

Prva pomoć se pruža prema uzroku šoka:

1. ako je uzrok krvarenje, potrebno je krvarenje što prije zaustaviti i
ozlijeđenoga postaviti u položaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje), odnosno u
ravno ležeći položaj ako se krvarenje ne može zaustaviti (unutarnje krvarenje) i što
prije odvesti ga u bolnicu;
2. ako su uzrok opekline, onda se one moraju što prije zbrinuti (previti i
imobilizirati), a opečenom davati dosta tekućine;
3. ako je uzrok velika bol (kod prijeloma npr.), potrebno ih je što prije
imobilizirati.
Ozlijedenoga u šoku treba vrlo pažljivo transportirati; u toplim ljetnim
mjesecima potrebno ga je rashlađivati, a kada je hladno, onda ga je potrebno
utopliti ti. davati mu hladne odnosno tople napitke (osim pri sumnji na ozljedu
trbušnih organa), kao i kontrolirati postavljenu imobilizaciju.

Besvjesno stanje je stanje u kojem unesrećeni ne reagira na vanjske

podražaje, ali diše i srce mu radi.
2.2. BESVJESNO STANJE

Besvjsno stanje
Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja s kojima se susrećemo pri
pružanju prve pomoći jer ga često ne prepoznajemo. Imajte na umu da besvjesno
stanje morate sami ustanoviti; unesrećeni koji je bez svijesti to vam ne može red!
S unesrecenim u besvjesnom stanju ne možemo komunicirati, ne možemo ga
dozvati, a ako ga uštipnemo, ne reagira na bol (ne trza rukom za koju ga štipamo).
Zivot mu je u opasnosti dok lei na ledima. U besvjesnom stanju dolazi do
opuštanja i mlohavosti svih mišića pa tako i mišića jezika. Dok unesrećeni lei na
ledima, jezik mu pada i zatvara ždrijelo i time onemogućava prolaz zraku u dušnik
i dalje u pluća. Tome pridonosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te skupljena
slina i drugi sadržaji koji se tu zateknu (krv, povraćeni sadržaj). Takav se
unesrećeni, ako lei na ledima, počinje gušiti: krklja, hrče, neravnomjerno diše, srce
počinje ubrzano raditi, lice poplavi. Ako mu u najkraćem vremenu ne
pomognemo, on će umrijeti! Prva pomoć: unesrećenog odmah treba postaviti u
bočni položaj, a ako u ustima postoji strani sadržaj (povraćeni sadržaj, pijesak kod

21
Postavljanjem unesrećenoga u bočni položaj omogućuje se da se sav tekući sadržaj
iz usta (slina, krv) ocijedi i time se ne zatvara prolaz zraku, a jezik ne upada u
ždrijelo (sl. 23).

Ako kod unesrećenog u besvjesnom stanju sumnjamo na ozljedu kralježnice,

gušenje sprječavamo zabacivanjem glave i podizanjem donje čeljusti prema gore.
Pozor! Cijelo vrijeme moramo glavu držati zabačenom jer čim to prestanemo,
glava se izravna, a jezik zatvara dišne putove što uzrokuje gušenje (mlohavost
miši(fa!).

Zaključak. Kad unesrećeni nije reagirao na naš vanjski podražaj nakon što
smo ga uštipnuli i kada smo provjeravajući rad srca pipanjem pulsa na vratnoj
krvnoj žili ustanovili da mu srce radi te kad smo provjerom ustanovili da diše,
zaključujemo da se unesrećeni nalazi u besvjesnom stanju! Da ne dode do gušenja,
odmah ga postavljamo u bočni položaj i stalno na njega pazimo. Onesviještenoga
ne smijemo pokušati osvijestiti nikakvim postupcima. Još uvijek se često dogada
da se unesrećeni koji je u besvjesnom stanju uguši i umre zbog neodgovarajućeg
položaja tijekom transporta iako nije imao ozIjede opasne za život (da je bio
postavijen u bočni položaj ostao bi živ!). Redoslijed postupaka pri postavljanju u
bočni položaj:
1. savijemo mu ruku s one strane na koju ga okrećemo
2. hvatajući ga za ruku i koljeno (odjeću) okrećemo ga na bok
3. postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice; ako treba, popravimo mu položaj
nogu, i to tako da donja bude ispružena, a gornja skvrčena.
Smisao takvoga bočnog položaja jest unesrećenog u besvjesnom stanju
tijekom transporta zadržati u stabilnom položaju.

Tehnika okretanja u bočni položaj tako je razradena da se unesrecenoga u

najkraćem vremenu može položiti u bočni položaj, da i fizički slabija osoba može

22
okrenuti u bočni položaj težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom stanju zadrži
takav položaj tijekom transporta (stabilnost bočnog položaja) (sl. 24 - 27).

Kod unesrećenoga u besvjesnom stanju prva vjesnog stanja, naravno pod

uvjetom da nema pomoć je obvezatno postavljanje u bočni po- ozljedu kralježnice.
Tada gušenje sprječavamo ložaj, bez obzira na uzrok koji je doveo do bes
zabacivanjem glave i podizanjem čeljusti.

2.3. STANJE PRIVIDNE SMRTI

Treće stanje, u kojemu je život u opasnosti odnosno kada je potrebno Stanje prividne
neodgodivo pružanje prve pomoći, jest stanje prividne smrti. smrti

Treba zapamtiti i imati na umu kako prividna smrt ne znači konačni

prestanak života. Većina sudionika u prometu zdravi su Ijudi, a prestanak rada srca
i prestanak disanja kod njih nije posljedica bolesti. Pravovremenim uspostavlja-
njem životnih funkcija (disanja i rada srca) takve Ijude možemo vratiti u život.
Prva pomoć u prividnoj smrti je OŽIVLJAVANJE koje čini:
• masaža srca
• umjetno disanje.

Oživljavanje treba započeti odmah, na mjestu dogadaja, čim se ustanovi da je

unesrećeni u stanju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne radi, a nema sigurnih
znakova smrti). Pritom se ne smije oklijevati jer je pivot unesrećenoga ovisan o

23
sekundama.
Umjetno disanje može se obaviti na dva načina:
• usta na nos
• usta na usta.
Prije nego se pristupi upuhivanju zraka moramo osigurati prolaz zraku kroz
dišne putove. Najprije treba provjeriti ima li u dišnim putovima stranog sadržaja
(slina, krv,...).
Već smo objasnili kako u besvjesnom stanju čovjeku mlohavi jezik pada
(dok lei na ledima) i tako zatvara prolaz zraku. Da bismo oslobodili dišne putove
odnosno podigli jezik, moramo unesrećenome što je više moguće zabaciti glavu
unazad.

2.3.1. Umjetno disanje "usta na nos" izvodi se na sljedeći način:

Umjetno
• kleknite pored unesrećenog disanje usta na
• zabacite mu glavu i oslobodite mu dišne putove nos
• zatvorite usta unesrećenog
• prstima jedne ruke podižite mu bradu i gurajte je naprijed zatvarajući mu
usta, a drugom rukom na čelu pomozite zabaciti glavu
• udahnite zrak
• svojim usnama obuhvatite nos unesrećenoga i upušite zrak u njega te pri
tome promatrajte dike li se prsni koš
• dignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz okoline, a za to vrijeme pustite
da unesrećenom upuhani zrak slobodno mo2e izaći
• ponavljajte postupak u ritmu normalnog disanja (sl. 28 - 30)

24
 Prividna smrt je stanje kada unesrećeni ne diše i kad mu ne radi srce, ali
nema sigurnih znakova smrti. Jasno je da i tu imamo stanje bez svijesti.

Umjetno
2.3.2. Umjetno disanje "usta na usta" izvodi se ovako: disanje usta na
• kleknite pored unesrećenog usta
• zabacite mu glavu i oslobodite dišne putove
• jednom rukom potiskujte mu čelo prema do
Ije i ujedno mu prstima zatvorite nos
• drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat une
srećenoga i podizanjem vrata pomozite za
bacivanju glave
• udahnite zrak iz okoline
• svoja usta prislonite uz usne unesrećenoga i upušite zrak u njega te pri
tome promatrajte dike i se prsni koš unesrećenog
• dignite glavu i udahnite svježi zrak iz okoline, a za to vrijeme pustite da
unesrećenom upuhani zrak slobodno može izaći
• ponavljajte postupak u ritmu normalnog disanja (sl. 31 - 33).

25
 Umjetno disanje obično počinjemo s nekoliko bržih upuhivanja zraka i
nastavljamo u ritmu normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minuti).

2.3.3. Masaža srca

Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi odsutnosti pulsa na vratnoj žili
kucavici (nikako ne pipanjem pulsa na ruci!) (sl. 34).

26
 Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti, u sredini (ne lijevo!), na sredini donje
polovice prsne kosti oko tri prsta iznad „žličice" (mjesta gdje se spajaju rebarni Masaža srca
lukovi). Unesrećeni mora ležati na ledima, na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemljii).
Masaža srca u biti je pritiskanje srca izmedu prsne kosti i kralježnice, dime
istjerujemo krv iz šupljine srca. Kada popustimo pritisak, srce "usiše" svjeiu krv.
Ponavljajući tako tu radnju, pritiskom i popuštanjem pritiska podržavamo umjetno
kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama (sl. 35.a i b).

27
 Masaža srca izvodi se na sljedeći način:
• kleknite pored unesrećenoga
• odredite "žličicu" pipajući prstima (spajanje rebara)
• odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na prsnoj kosti, u sredini
• postavite korijen desnog dlana na prsnu kost, a lijevu ruku na desnu s
uzdignutim prstima (Ijevaci doije stavljaju lijevi dlan, a gore desni)
• odmjerenim pritiscima, barem 100 puta u minuti, izvodite masažu srca
prenoseći pri tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući šaku s prsnoga koša pri
popuštanju pritiska (ne masirati iz laktova jer je zamorno!) (sl. 36 i 37).

28
 Kad oživljavanje obavlja jedan spasilac, započinje s tridesetak pritisaka
masaže srca, a zatim umjetnim disanjem (2 udaha); naizmjenično se izvodi trideset
pritisaka masaže srca i dva upuhivanja (30 : 2).

Ako je prisutno više spasilaca (drže se istog omjera 30 : 2), trebali hi se

mijenjati svakih 1-2 minute kako bi spriječili umaranje. Stanka pri zamjeni
spasilaca mora biti minimalna.
Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle:
1. dok unesrećeni ne počne disati i dok mu ne proradi srce (budući da je u
besvjesnom stanju, moramo ga nakon toga postaviti u bočni položaj!)
2. dok unesrećenog ne predamo stručnim zdravstvenim djelatnicima; ili ekipi
hitne pomoći koja dode na mjesto nesreće ili ga oživIjavajući dovezemo u
zdravstvenu ustanovu
3. dok se tijekom oživljavanja ne pojave sigurni znaci smrti
4. dok spasilac ne bude iscrpljen.
Zaključak o neodgodivoj prvoj pomoći: Neodgodivu prvu pomoć pružamo
uvijek i na svakom mjestu - ODMAH, bez obzira na to jesmo li se zatekli na cesti,
na ulazu u bolnicu ili bilo gdje drugdje. Unesrećenima koji krvare, koji su u
besvjesnom stanju ili su u stanju prividne smrti, ugrožen je život. Ne gubite
dragocjeno vrijeme!
S oživljavanjem započnite ODMAH (u roku tri minute počinje odumiranje
moždanih stanica bez kisika!) ne gubed dragocjene sekunde. Kad unesrećeni počne
disati i kad mu proradi srce, nemojte zaboraviti postaviti ga u bočni položaj!

3. OZLJEDE
Pod pojmom ozljede razumijevaju se različita oštećenja Ijudskog organizma
uzrokovana štetnim činiteljima mehaničke, kemijske, toplinske i druge naravi. Ti Ozljede
uzroci izazivaju ozljede u onom trenutku kad njihovo štetno, ranjavajuće
djelovanje nadjača otpor organizma s kojim ti uzročnici naglo i nepredvideno dodu
u dodir.
Taj sukob dovodi do različitih oštećenja, kako na mjestu djelovanja sile tako
i na drugim dijelovima tijela. Prema tome, pri svakoj težoj ozljedi valja obvezatno
voditi računa o tome te pored ostaloga provjeriti i opće stanje organizma tražeći
znakove eventualnog šoka, iskrvarenja, gušenja i slično.
Sve ozljede možemo podijeliti na:
• mehaničke ozljede (rane, nagnječenja, prije
lomi, iščašenja zglobova i drugo)
• toplinske ozljede (opekline, ozebline, sunča
nica)
• kemijske ozljede (djelovanje jakih kiselina i lužina)
• ozljede električnom strujom i gromom

29
 • druge vrste ozljeda.

Djelovanjem sile najčešće dolazi do vidijivog oštećenja kože i tkiva ispod

kože pa govorimo o OTVORENO) OZLJEDI. Kad koža ostaje naizgled
neoštećena, radi se o ZATVORENOJ OZLJEDI (nagnječenje, natučenje, prsnuće
unutarnjih organa i slično).

3.1. RANE Rane

Rane su otvorene ozljede odnosno vidljiva oštećenja Ijudskog organizma.

Prije svega je ozlijedena koža. Oštećeno tkivo, koje je prije toga bilo zaštićeno
kožom, nakon ozljede neposredno je izloženo vanjskoj sredini. Rane su praćene
pojavom veće iii manje boli na mjestu ozljeđivanja. Tkiva ispod kože (mišići,
krvne žile, kosti, živci i dr.) mogu biti ozlijeđena u većoj ili manjoj mjeri, ovisno o
vrsti sile, duljini djelovanja sile, mjestu na tijelu i drugim čimbenicima.
Sve rane izazivaju nekoliko opasnosti koje se tijekom pružanja prve pomoći
moraju odmah zamijetiti i spriječiti.

KRVARENJE često prati otvorene ozljede uzrokovane mehaničkom silom.

Ono može biti vrlo jako i mope neposredno ugroziti 2ivot.

INFEKCIJA je posljedica ulaska i razmnožavanja različitih klica u rani.

Svaka rana mope biti u manjoj ili većoj mjeri zagadena klicama. Nastanak
infekcije sprječava se tako da se na ranu obvezatno stavi prvo sterilna gaza, ili
kompresa, ili jastučić prvog zavoja, a potom se rana povije. Kad su u pitanju manje
rane koje ne krvare jako ili su male površine, na sterilnu gazu može se staviti
flaster ili već priredeni flaster koji na sredini ima komadić sterilne gaze (hansaplast
ili sl.).
ŠOK je teak poremećaj općeg stanja organizma koji može biti posljedica
težeg ranjavanja, naročito ako je praćeno obilnijim krvarenjem i jakom boli.

Na sljedećim je slikama prikazano kako treba postaviti zavoj na pojedinim

dijelovima tijela.
ZAPAMTITE POSTUPAK S RANOM
• rana se NE SMIJE dirati prstima;
• rana se NE SMIJE ispirati nikakvim tekućinama, uključujući alkohol i
slične tvari,niti se smije premazivati mastima i kremama;
• rana se takoder NE SMIJE posipati prašcima i sličnim preparatima;
• iz rane se NE SMIJE vaditi strano tijelo zabodeno u nju (čavao, staklo,
komad metala, plastika i sl.);
• ako rana jako krvari, KRVARENJE se mora ZAUSTAVITI;

30
 • na ranu obvezatno treba STAVITI STERILNU GAZU i rana se mora
poviti;
• svaka se teža ozljeda obvezatno mora IMOBILIZIRATI.

31
32
 3.2. OPEKLINE

Opekline su ozljede uzrokovane najčešće toplinom odnosno visokom Opekline

temperaturom tvari koja dolazi u dodir s Ijudskim organizmom (vreli zrak, vrele
tekućine iii vrsta tijela, otvoreni plamen i sl.). Opekline mogu biti uzrokovane i
jakim kiselinama i lužinama, djelovanjem električne struje i dr. U prometnim
nesrećama opekline su najčešće izazvane zapaljenim gorivom ili samim vozilom
koje gori te vrelom tekućinom iz rashladnog sustava. Prilikom oštećenja aku-
mulatora odnosno nespretnog rukovanja njime, koža ili sluznica mope oći u dodir
sa sumpornom kiselinom, što opet izaziva ozljede poput opeklina. Općenito
govoreći, opekline pripadaju medu najčešće ozljede, kako u svakodnevnom životu
(u kući, na radnom mjestu, u slobodno vrijeme), tako i u prometu.

33
 ZNACI I POSLJEDICE OPEKLINE jesu:

• ozlijedena koža i/ili sluznica

• jaka bol
• pojava otoka i mjehura
• gubitak tekućine.

Što je opečena površina veća, brže i lakše dolazi do pojave znakova ŠOKA!
Oštećenje kože i sluznice omogućuje ulazak klica i pojavu INFEKCIJE!

3.2.1. Prva pomoć kod opeklina toplinom izvo

di se sljedećim postupcima:
• Opečeno mjesto treba ohladiti da se spriječi prodiranje topline u dubinu
tkiva, što bi moglo prouzročiti i tea štećenja. Opečeni dio tijela 10 do 20 minuta
stavlja se pod tekuću hladnu vodu. Ako nema tekuće vode, opečeni se dio tijela
uranja u hladnu vodu.
• Istodobno treba brzo skinuti odnosno odstraniti sve predmete koji okružuju
ozlijedene dijelove tijela (prsten, narukvicu, sat, uske dijelove odjeće), i to prije
nego što opečeni dijelovi počnu oticati.
• Zalijepljeni dijelovi odjeće NE SMIJU se skidati (osim kod opeklina
kemikalijama).
• Mjehuri se NE SMIJU dirati niti bušiti.
• Nakon ohladivanja opečenog mjesta, treba staviti sterilnu ALUPLAST
foliju ili sterilnu gazu. Sterilna gaza ili aluplast folija mora potpuno prekriti
ozljedu.
• Na opečena mjesta NE SMIJE se stavljati nikakva tekućina, ulje, mast,
krema ili bilo koji drugi preparat, flaster, vata ili nešto drugo.

3.2.2. Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom

U slučaju opeklina uzrokovanih sumpornom kiselinom, prva se pomoć svodi
na što hitnije ISPIRANJE mlazom čiste vode onoga mjesta koje je bilo u dodiru s
kiselinom. Prije toga treba svući odjeću jer se odjeća često natopi ovom vrlo
agresivnom kemikalijom, što može produljiti doticaj s kožom i izazvati tee zljede.
Nakon ispiranja, ozlijedeno mjesto treba prekriti sterilnom gazom i lagano previti.
Na ranu se NE SMIJU stavljati nikakve tekućine iii asti niti bilo kakvi drugi
preparati.

34
 3.3. OZLJEDE GLAVE

Ozljede glave mogu biti otvorene i zatvorene. Često su praćene krvarenjima Ozljede glave
iz nosa i uha, a one tee koro uvijek gubitkom svijesti, pa ozlijedenoga u torn
slučaju treba staviti u bočni položaj. Potres mozga je vrlo česta posljedica udarca
glavom (ili u glavu) a pri tome je prisutan barem jedan od triju znakova: gubitak
svijesti, mučnina i povraćanje, a ozlijedeni se ne sjeća dogadaja.

3.4. OZLJEDE PRSNOGA KOŠA

Ove su ozljede takoder česte u prometnim nesrećama, naročito kod osoba Ozljede prsnog
koje su u trenutku nezgode upravljale vozilom i koje nisu bile vezane sigurnosnim koša
pojasom. Mehanička sila djeluje na veću površinu tijela pa se energija prenosi na
unutarnje organe (pluća, srce i dr.) te ih oštećuje. Disanje osoba s takvim
ozljedama je otežano i bolno pa je potrebno postaviti je u polusjedeći položaj.
Ponekad dolazi i do otvorenih ozljeda prsnoga koša. Tada zrak ulazi u prsni koš i
potiskuje pluća. Ako postoji otvorena ozljeda, koja se prepoznaje po pjenušavoj
krvi i šištanju iz rane, neophodno je ranu previti tako da se na nju prvo stavlja
sterilna gaza, potom preko nje komad polivinilske folije koja se za kožu zalijepi
flasterom, a nakon toga se sve skupa čvrsto previje zavojem oko prsa. Tako ozli-
jedenu osobu treba postaviti u polusjedeći položaj (sl. 50. i 51). Ako se pojave
znaci unutarnjega krvarenja (iskrvarenja), transportira se ravno ležeći (kao pri
unutarnjem krvarenju).

35
 3.5. OZLJEDE TRBUHA

Mehanička sila može djelovati na Ijudski organizam i u predjelu trbuha. Pri

tome se najčešće dogadaju unutarnje ozljede (puknuća unutarnjih organa, jetre,
slezene i velikih krvnih žila) koje su praćene unutarnjim krvarenjima. Ako nema
znakova iskrvarenja, takvog ozlijedenog potrebno je staviti u vodoravni ležeći
položaj (na ledima) s polusavijenim nogama. Ako su prisutni znakovi iskrvarenja,
unesrećeni se postavlja u ravno ležeći položaj, a noge mu moraju biti ispružene.
Ako je ozljeda trbuha s otvorenom ranom i ispadanjem organa (crijeva), onda se ti Ozljede trbuha
organi NE SMIJU dirati niti vraćati u utrobu, a rana se mora prekriti većom
sterilnom gazom. Ozlijedeni se stavlja u vodoravni položaj na leda s nogama
savijenim u kukovima i koljenima i s uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja).
Kad je unesrećeni pri svijesti i kad osjeća jaku žed, NE SMIJE mu se davati
tekućina (ili hrana). Mogu mu se ovlažiti usne mokrom gazom ili rupčićem.

36
 4. PRIJELOMI KOSTIJU I IŠČAŠE
JA ZGLOBOVA

Prijelomi kostiju mogu biti zatvoreni i otvoreni (sl. 53 i 54). Postoje Prijelomi
nesigurni i sigurni znakovi za otkrivanje prijeloma kostiju i iščašenja zglobova. kostiju i
Nesigurni znakovi su bol, oteklina i modrilo kože, dok su izobličenje (deformacija) iščašenja
i nemogućnost pokreta ozlijedenog dijela tijela sigurni znakovi. Deformacija se zglobova
najlakše uočava ako se ozlijec#eni dio tijela usporecluje s istim zdravim dijelom.
Otvoreni prijelomi kostiju lako se prepoznaju jer uz deformaciju ozlijectenog
dijela tijela postoji i rana iz koje vire slomljeni ulomci kosti.

PRVA POMOĆ KOD PRIJELOMA KOSTIJU I IŠĆAŠENJA ZGLOBOVA

Smisao pružanja prve pomoći kod prijeloma kosti ili iščašenja zgloba jest da
se ozlijecteni dio tijela učini nepokretnim tj. da ga se imobilizira. Time se smanjuje
bolnost takvih ozljeda koje mogu biti uzrokom nastanka šoka, što se često dogada
kod prijeloma veće kosti, npr. butne kosti ili kod prijeloma više manjih kostiju,
npr. obiju potkoljenica. Zbog toga je potrebno pažljivo postupati s ozlijectenim

37
obvezatnim prihvaćanjem za dva susjedna zgloba, bez namjere ispravljanja defor-
macije, lagano povlačeći u suprotnim smjerovima i pridržavanjem rukom ispod
mjesta prijeloma (sl. 56).

Da bismo imobilizaciju izveli ispravno, potrebno je poznavati nekoliko

osnovnih pravila:
1. sredstvo za imobilizaciju mora obuhvatiti najmanje dva susjedna zgloba;
2. uvijek se imobilizira u prirodnom položaju - to je polo2aj u kojem su
mišići i tetive najopušteniji;
3. ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd predmet, npr. daska, potrebno ga
je obložiti tkaninom iii zavojem;
4. imobiliziramo uvijek preko odjeće;
5. vrhove prstiju nikada ne pokrivamo jer se po boji kože mote vidjeti je Ii
negdje sredstvo za imobilizaciju previše zategnuto i što remeti cirkulaciju krvi.

Za imobilizaciju koristimo priručna sredstva koja nam se nadu na dohvat

ruke: prometni trokut iz automobila, trokutni rubac i zavoje iz kutije prve pomoći,
daske, grane, koru drveta, novine, kišobran i slične predmete koje nademo u
okolini.
Kod otvorenih prijeloma kostiju, prije imobilizacije potrebno je na ranu
postaviti sterilnu gazu i zavoj.

38
39
40
 4.1. PRIJELOM KRALJEŽNICE

Kralježnica je glavna nositeljica cijelog čovjeka za koju se izravno ili

posredno vežu sve kosti. Ona je i štitnik ledne moždine koja je nastavak mozga i
prelazi u živce u okrajinama. Prema tome, jasno je da će prijelomi tih kostiju Prijelomi
izazvati dvostruke posljedice za ozlijedenoga: nemogućnost kretanja u cjelini ili kralježnice
pojedinih dijelova, nemogućnost osjećanja pojedinih dijelova tijela ili tijela u
cjelini. Ozljede kralježnice mogu zbog toga dovesti do teških materijalnih, socijal-
nih, emocionalnih i drugih poremećaja, kako kod unesrecenoga tako i u njegovoj
najbližoj okolini, ali i društvu u cjelini. Oštećenja kralježnice mogu biti praćena
oštećenjima ledne moždine s prolaznim ili trajnim posljedicama, kao što su
oduzetost i paraliza.
Takve se nesrece dogadaju, što pokazuju i ovi
podaci :
• troje od četvero invalida u kolicima posljedica su loše pružene prve pomoći
na mjestu nesreće ili neodgovarajućeg prijevoza u zdravstvenu ustanovu;

41
 • svaka četvrta smrtonosna komplikacija kod ozljede vratne kralježnice
nastaje u razdoblju izvlačenja ozlijedenoga s mjesta nesreće do prijevoza u
zdravstvenu ustanovu;
• nagla smrt tj. smrt na mjestu prometne nesreće dogada se rijetko, a
promjene koje dovode do invalidnosti i smrti pojavljuju se nakon više sati pa i
dana od trenutka ozljedivanja.

O PRAVILNO PRUŽENOJ PRVOJ POMOĆI OVISI HOĆE LI

POSLJEDICE NESREĆE BITI SMRT, INVALIDNOST ILI POTPUNO IZLJE-
ČENJE
ZAPAMTITE
Kad pružate prvu pomoć unesrećenome s prijelomom kralježnice, morate
uvijek misliti na to da svojim postupcima prema ozlijedenom ne izazovete
invalidnost ozlijedene osobe ili smrtonosnu komplikaciju

4.1.1. Pregled ozlijeđenog pri sumnji na ozljedu kralježnice

Prije poduzimanja bilo kakvih pokretanja ozlijedenoga pri sumnji na ozljedu
kralježnice obvezatni smo ozlijedenoga upitati ima li bolove u vratu ili leclima te
osjeća li mrtvilo iii postoji neosjetljivost u nekom dijelu tijela. Dobijemo li
potvrdan odgovor, makar na jedno od tih dvaju pitanja, postoji sumnja na ozljedu
kralježnice. Ako ozlijedeni na naš zahtjev ne može stisnuti ili opustiti šaku, ili
pokrenuti bilo koji od udova, sigurno je u pitanju vrlo ozbiljna ozljeda kraIježnice.

Mogućnost pregleda područja kralježnice ovisi o položaju tijela

ozlijedenoga. Pregled je otežan ako je ozlijedeni obučen ili leži na ledima pa se
teško mogu uočiti znakovi ozljede kralježnice, kao što je krvni podljev i
deformacija. Medutim, kad našem oku nije dostupan predio leda ozlijedenoga, a
laganim pritiskom u torn područjLl ustanovimo bol, onda je opravdana sumnja na
ozljedu kralježnice. To zahtijeva krajnji oprez u svim postupcima s ozlijedenim
kao da je ozljeda kralje2nice dokazana.

4.1.2. Postupak pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice

Ozljede vratne kralježnice vrlo često su smrtonosne ozljede, ali su isto tako i
prateće ozljede ozljedama glave. Svaki deseti ozlijedeni s ozljedama glave ima i
ozljedu vratne kralježnice. Često je teško ustanoviti bilo kakav vanjski znak
ozljede vratne kralježnice jer ne možemo očekivati deformaciju tog područja kao
siguran znak. I pri najmanjoj sumnji na ozljedu vratne kralježnice ozlijedenome
još u vozilu stavljamo na vrat ovratnik. Namjena mu je da onemoguci pokrete
glave lijevo-desno ili gore-dolje jer takvi pokreti mogu biti uzrokom trenutačne
smrti ozlijedenoga. Ovratnik možemo napraviti odmah na mjestu ozljedivanja, a
pravimo ga od novina iii kartona koji obložimo tkaninom, kako je pokazano na
slici 71

42
 Unutarnja strana ovratnika i rubovi moraju se dobra obložiti vatom ili
kakvom mekanom tkaninom pa se sve omata trokutnim rupcem ili mre2astim
zavojem i zaveže na prednjoj strani vrata. Medutim, pri izvodenju te radnje valja
biti oprezan i pripaziti da se ovratnik ne stegne previše, što bi ozlijedenome
poremetilo krvotok prema glavi.

Tek nakon stavljanja ovratnika pristupamo izvlačenju ozlijedenoga iz vozila.

Za to su potrebne najmanje tri osobe, kao što je pokazano na slici 72.

43
44
 Prva osoba pridržavanjem glave sprječava pokrete glave tijekom izvlačenja
iz vozila, druga obuhvaća prsni koš, iza leda ozlijedenoga, ispod pazuha te hvata
podlakticu ozlijec#enoga koja se nalazi u prirodnom položaju, a trećoj je osobi
zadaća da ozlijedenom podigne slabine i noge dime se osigurava lakše izvlačenje
iz vozila.

4.1.3. Imobilizacija pri ozljedi kralježnice

U podizanju ozlijedenoga, kod kojeg sumnjamo na ozljedu kralježnice,
moraju sudjelovati najmanje tri osobe, ali to ovisi o konstituciji ozlijedenoga.

45
 • Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice
Ozlijedenoga podiže sa svake strane po jedna osoba, a treća podmeće šake ispod
lopatica tako da mu glavu pridržava podlakticama i laktovima. Koristeći se
priručnim materijalom, kao što su knjiga, deka, vrećica s pijeskom ili slično,
onemogućavaju mu se pokreti glave. Pod vratni i slabinski dio tijela podmeće se
smotuljak neke tkanine, npr. trokutna marama. Unesrećenog pri sumnji na ozljedu
vratne kralježnice imobiliziramo na ravnoj tvrdoj podlozi (daska, vrata i sl.) kao
što je pokazano na slici 76.

• Postupak pri ozljedi slabinskog dijela kralježnice

Pri sumnji na ozljedu slabinskog dijela kralježnice treba postupiti prema
priloženim slikama (s 1. 75 - 77).
• Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijelomom kralježnice nalazi u
besvjesnom stanju Ako se ozlijedeni s prijelomom kralježnice nalazi u besvjesnom
stanju, a lei na ledima, da bi se spriječilo gušenje, moramo mu glavu držati
zabačenu. Ako smo sami i to ne možemo, tada ga potrbuške polegnemo na dasku,
a ruke (šake) podmećemo pod glavu kako bi mogao disati (ispod vrata i gornjeg
dijela prsnoga koša možemo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) ~sl. 78).

46
 ZAPAMTITE
I najmanja sumnja na ozljedu kralježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u
postupanju s ozlijedenim. Zbog toga se ozlijedenom u naseljenom mjestu pri
sumnji na ozljedu kralježnice i ne pruža pomoć, već se odmah zove hitna pomoć.
Ozlijedeni se izvlači iz vozila samo ako mu je pivot opasnosti, npr. zbog požara u
vozilu ili opasnosti pada u provaliju, kao i potrebe oživljavanja.

4.2. PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU

Prijelomi zdjeličnih kostiju relativno su rijetke ozljede u prometnim Prijelom

nesrećama, a kad se dogode, ostavljaju ozlijedenome teške posljedice i zdjeličnih
komplikacije. Lako ih je prepoznati jer ozlijecteni može pokretati ruke i noge, ali kostiju
ne može stajati na nogama. Tu ozljedu prate jaki bolovi u slabinama, kukovima i
križima u kojim područjima se može vidjeti krvni podljev i otekline. Postoji
asimetrija lijeve i desne strane tog područja, što je siguran znak prijeloma, ali je to
neuočljivo zbog odjeće.
Prva pomoć sastoji se u tome da se ozlijedenoga postavi na dasku uz koju ga
se imobilizira u ležećem položaju na ledima s podignutim i savijenim (skvrčenim)
nogama u kukovima i koljenima, a izmedu koljena i ispod njih treba staviti po
jednu deku kako je pokazano na slici 79.

4.3. OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM

Ozljede glave i
Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralježnice) kod vozača motocikla koji vrata kod
je stradao u prometnoj nesreći vrlo su često uzroci smrti. Skidanje kacige vozača s
prepustite stručnom djelatniku hitne pomoći, a iznimno, ako je prijeka potreba kacigom
(životna opasnost - potreba umjetnog disanja, npr.) skidaju je dvije osobe: jedna
osoba pridržava (učvrsti) glavu i vrat, a druga oprezno skida kacigu (pri tome
morate paziti na nos unesrećenoga kako ne bi zapeo o kacigu).

47
 OSTALA STANJA I ŠTETNI UTJECAJI
Osim ozljeda u prometnim nesrećama, vozači, njihovi suputnici i članovi Ostala stanja i
obitelji mogu biti izloženi i drugim štetnim utjecajima vezanima uz korištenje štetni utjecaji
motornih vozila.
Neki poremećaji česti su tijekom putovanja. Stoga su ukratko opisani uz
savjet što treba učiniti u pojedinim okolnostima.
Jedan od najvažnijih savjeta koji se može uputiti svakom sudioniku u
prometu je IZBJEGAVATI KONZUMIRANJE ALKOHOLNIH PIĆA, LIJEKO-
VA ZA SMIRENJE I OPOJNIH DROGA!

AUTOMOBILSKA BOLEST
Pojedine osobe u vožnji automobilom često imaju mučninu ili povraćaju pa
im vožnja u udobnom automobilu može postati vrlo neugodan i ružan doživljaj.
Takvim se osobama preporuča da u vožnji sjede do vozača na prednjem
sjedalu a pogled pokušaju usmjeriti u neki vidljiv predmet u daljini ispred sebe.
Isto tako se takvim osobama preporuča da prije vožnje konzumiraju tvrdu hranu, a
postoje i lijekovi u Ijekarnama koji smanjuju podražljivost centra za ravnotežu, što
je upravo i razlog tim tegobama.

SUNČANICA I TOPLINSKI UDAR

Pri vo2njama u kolonama u vrućim Ijetnim mjesecima često smo izloženi
djelovanju visokih temperatura na organizam u cjelini. Neodgovarajuća odjeća i
nemogućnost rashlađenja organizma ima za posljedicu pojačano znojenje uz
povišenje tjelesne temperature i opću slabost organizma praćenu jakim
glavoboljama i crvenilom lica. Prva pomoć je rashladivanje i obilno davanje
napitaka, a ako se pojave znakovi sunčanice kod djece, obvezatno je potražiti
pomoć u zdravstvenoj ustanovi.

OZEBLINE
Ozebline nastaju dugotrajnim djelovanjem niskih temperatura na tijelo.
Najčešće i najviše stradaju okrajine tijela (prsti, šake, stopala, uši), ali može biti
pothlacteno i cijelo tijelo. Težina ozebline ovisi o trajanju izloženosti unesrećenog
niskoj temperaturi i njezinu stupnju.
Znaci oštećenja niskim temperaturama su: crvenilo, otečenost, u težim
slučajevima pojava mjehura, a u najtežim raspadanje tkiva. U težim slučajevima
pothlađenosti odnosno smrzavanja unesrećeni prestaje osjećati hladnoću, pospan
je, tone u san.
POSTU PAK
Ako je opća pothladenost unesrećenog bla2a, valja ga presvući u suhu
odjeću, utopliti i dati mu tople napitke. U težim slučajevima smrznute dijelove
treba pokriti sterilnom gazom (pošto smo skinuli odjeću i obu(fu) i pažljivo previti.
(Pozor! oteklina se mope pojačavati pa treba voditi računa da povoj ne steže

48
utopliti. OKRAJINE SE NIKAD NE SMIJU TRLJATI ILI GRIJATI! Unesreće-
nog treba što prije uputiti u zdravstvenu ustanovu.
ZAPAMTITE
Alkohol dekoncentrira i smanjuje kritičnost; usporava pokrete i oslabljuje
sva ljudska osjetila. Posebnu opasnost predstavlja istovremeno uzimanje alkohola i
lijekova za smirenje jer se njihovo djelovanje u tom slučaju višestruko pojačava.
VOZAČ POD UTJECAJEM ALKOHOLA, LIJEKOVA I DROGA IZLAŽE
SMRTNOJ OPASNOSTI SEBE I DRUGE!

UGRIZI, UBODI, TOKSIČNI UČINCI, UGRIZ ZMIJE

Prilikom ugriza otrovne zmije (u našim krajevima to su poskok i ridovka)

vidimo dvije točkaste ranice od zuba kroz koje je ona ubrizgala otrov. Što je rana
bliže glavi, to je opasnost od trovanja veća. Ako je ugriz na ruci ili nozi, treba ih
odmah stegnuti (trokutastom maramom, čvrstim zavojem, šalom ili drugim
priručnim sredstvom) malo iznad rane, kako bi se spriječilo širenje otrova,
imobilizirati, a unesrećenog što prije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove,
gdje će dobiti serum protiv zmijskog otrova. Unesrećeni treba potpuno mirovati.

UGRIZI, UBODI, OTROVNI I ALERGIJSKI UČINCI KUKACA,

BILJAKA I DR.
U blažim slučajevima pojavljuju se crvenilo, svrbež ii oteklina, što se mope
ublažiti hladnim ili alkoholnim oblozima. Ako je žalac ostao u koži, izvadite ga.

UGRIZI ŽIVOTINJA
Ugriz divlje životinje, osobito one čudna ponašanja (npr. lisice koja se
približi čovjeku ili psa za kojeg ne znamo je li cijepljen protiv bjesnoće), uvijek
donosi opasnost zaraze bjesnoćom, ali i tetanusom. Ako pri ruci imamo kakvo de-
zinfekcijsko sredstvo (ako ništa drugo, dobro dode i sapunica), takvu ranu treba
njime dobro isprati. Ostali je postupak jednak kao i s drugim ranama (zaustavljanje
krvarenja, sterilna gaza, zavoj, imobilizacija), ali nakon toga unesrećenog svakako
treba uputiti liječniku (nužna cijepljenja).

UTAPANJE
U prometu se utapanje obično dogada pri padu vozila u vodu: more, jezero,
rijeku. Pritom je poseban problem izlazak putnika iz vozila jer voda tlači na vrata,
koja se zbog toga na mogu otvoriti. Zato treba pričekati da se kabina vozila ispuni
vodom (bez panike, smireno, udisati preostali zrak u kabini), pa tek onda otvoriti
vrata i izići iz vozila. Pritom valja udahnuti dovoljno da bi se moglo isplivati na
površinu.

49
 Onaj tko spašava utopljenika treba imati na umu opasnost i za svoj život,
zbog njegova grčevita "zagrljaja". Utopljeniku pristupajte samo ako ste odličan
plivač, u veoma dobroj kondiciji, ali tek kad se on jako izmorio i kad vama ne
prijeti opasnost. Uvijek je bolje, ako je moguće spašavanje s obale, poslužiti se
nekim priručnim sredstvom koje unesrećeni može dohvatiti: granom, konopcem ill
nečim sličnim.
Ako utopljenik ne diše dok ga izvlačimo iz vode, umjetno mu disanje
počinjemo davati još tada, a kada ga izvučemo, ako mu ni srce ne radi, uz umjetno
disanje masiramo i srce, onako kako je navedeno u opisu oživljavanja. Nemojte
gubiti vrijeme pokušavajući mu istisnuti vodu iz pluća, ako je uopće ušla, jer vi to
ne ćete mod učiniti.

TROVANJE ANTIFRIZOM
Trovanje antifrizom dogada se kad se nehotično, obično kad se on odloži u
neprikladnu bocu, bez oznake, popije gutljaj ili dva. Unesrećeni treba antifriz što
prije izbaciti iz želuca, izazivanjem povraćanja (osim ako je onesviješten). Pritom
mu treba dati popiti oko 1 decilitar žestokog pića (konjaka, rakije i sl.) i što prije
ga prevesti u bolnicu.
U svim drugim slučajevima najstrože je zabranjeno davanje alkohola
unesrećenima.

GUŠENJE STRANIM TIJELOM: HEIMLICHOV H VAT

Često nekontrolirano udahnemo sitne komadiće hrane ili vode što izaziva
neugodan i naporan podražajni kašalj. Rjede udahnemo veći komad hrane koji
mope potpuno začepiti dišne putove, a tada se pojavljuju svi znakovi gušenja. Isto
se može dogoditi djetetu u igri koje nekontrolirano udahne dio igračke ili neko
drugo strano tijelo koje mu se nade na dohvat ruke.
Prva pomoć u ovom slučaju (neposredno spašavanje od gušenja) postiže se
naglim stiskom u području ispod žličice kao što je prikazano na slici: Heimlichov
hvat (Haimlihov hvat).
Ako unesrećeni ne može više stajati na nogama, a mi ga ne možemo držati da
bismo izveli hvat stojeći, polegnemo ga ravno na leda, opkoračimo ga i potisnemo
gornji dio trbuha prema gore kako je pokazano na slici 81.

50
51
 UDAR GROMA ILI ELEKTRIČNE STRUJE
U svakodnevnom životu, u dodiru s izvorom električne struje niskog napona,
često nastaju različite vrste ozljeda, od lokalnih manjih opeklina do vrlo neugodnih
i opasnih stanja bez svijesti i stanja prividne smrti. Važno je upozoriti na opasnost
koja prijeti spasiocu ako ne isključi izvor električne struje ili ne odmakne "vodič"
koji je prouzročio nesreću.
Prva pomoć kod udara groma iii električne struje pruža se prema vrsti stanja
u kojem smo zatekli ozlijedenoga. Ako je bez svijesti, stavljamo ga u bočni
položaj, a ako je u stanju prividne smrti, pristupamo o2ivljavanju. Ako postoje
opekline, potrebno ih je zbrinuti.

TROVANJE HRANOM
U Ijetnim mjesecima, pri duljem putovanju automobilom, često
konzumiramo hranu normalnog okusa koja mope biti razlogom neugodnih
povraćanja, proljeva, visoke tjelesne temperature i opće slabosti.
Vrlo je važno zbog toga voditi brigu o hrani koja se mora čuvati i pohraniti
na čistom i hladnom mjestu (u prijenosnom hladnjaku - termos kutiji) jer tegobe
mogu nastati i onda kad smo konzumirali naizgled potpuno očuvanu hranu.
Ako je opća slabost i visoka temperatura dulje prisutna kod osobe koja je jela
takvu hranu, pomoć svakako treba potra2iti u zdravstvenoj ustanovi, ali isto tako
treba odmah nastojati isprovocirati povraćanje kako bi se bolesnik oslobodio
ostataka te hrane. U takvim se slučajevima tekućina mora nadomjestiti obilnim
uzimanjem čaja bez šećera.

TROVANJE UGL)IČNIM MONOKSIDOM - ISPUŠNIM PLINOM

Ugljični monoksid (CO) je plin bez mirisa, boje i okusa koji se razvija i pri
pravilnom radu motora. Udisanje tog plina ima za posljedicu kratkotrajne grćeve
mišića tijela, glavobolje i mučnine te vrlo brzo opću slabost i gubitak svijesti. Tro-
vanje tim plinom nastaje najčešće pri duljem
radu automobila u ZATVORENOJ GARAŽI, a znatno rjede u dugotrajnim
vo2njama automobilom u kolonama u slabo provjetravanim područjima
(kotlinama). Medutim, isto tako mote nastati na bilo kojem mjestu pri nepotpunom
ili nepravilnom izgaranju organskih goriva (drvo, ugljen, zemni ili gradski plin,
nafta).

KRATKOTRAJNA NESVJESTICA
Nesvjestica je kratkotrajni i najblaži oblik gubitka svijesti koja se najčešće
dogada zbog vrućine, zagušljivog zraka (s malo kisika) i naglih uzbudenja.
Obic`no je potpomognuta slabošću organizma, iscrpljenošću, gladu iii bolešću.
Takvom stanju obično prethodi slabost, magljenje, mračenje pred očima, zujanje u

52
vodoravno, obično za nekoliko trenutaka dolazi k svijesti. Treba ga ostaviti u leže-
ćem položaju i ne podizati ga na noge (u čemu se obično griješi!). Ako se odmah
osvijestio, može i dalje le2ati na ledima, bez uzglavlja (jastuka). Preporuča se
podići noge, a glavu položiti niže. Ako kojim slučajem nije došao k svijesti,
postavlja se u bočni položaj.
ZAPAMTITE
Nikada, ali doslovno nikada, ne smijete stavIjati u pogon motor automobila u
garaži ako prethodno niste otvorili vrata garaže. Prva pomoć je iznošenje
otrovanog iz prostorije na "čist zrak" i otvaranje svih vrata i prozora te
provjetravanje prostorije. Ako je otrovani u besvjesnom stanju, postavljamo ga u
bočni položaj. Ako je u stanju prividne smrti, moramo odmah započeti
oživljavanje.

53
LITERATURA:

1. Kratovi, Bičanić, Peljušić: Pružanje prve pomoći osobama ozljeđenim u

prometnoj nesreći, HAK, Zagreb, 2009.

2. Rogić: Prva pomoć, Hrvatski crveni križ, Zagreb, 2010.

54
 KO
TROL
A ZADAĆA

OSOBNI PODACI
Ime i prezime
Adresa
Kontakt (tel./mob.)
Broj bodova

apomena: Ukoliko trebate pomoć, javite se nastavniku radi dodatnih konzultacija!

PITA
JA ZA SAMOUČE
JE I PROVJERU Z
A
JA

1. Koje su dužnosti sudionika u prometu prilikom prometne nesreće?

2. Kakav je postupak s azlijeclenim osobama u vozilu?

.

3. Kakav je opći postupak s oziijeclenima u prometnoj nesreći?

4. Kakav je postupak izvlačenja ozlijedenih iz vozila?

55
5. Kako se obavlja pregled i kakav je postupak nakon izvlačenja ozlijeđenih iz
vozila?

6. Što sadrži kutija prve pomoći?

7. Koja su stanja neodgodivog pružanja prve pomaći?

8. . Koje su vrste krvarenja?

56
9. Koji su načini zaustavljanja krvarenja?

10. Na kojim se mjestima krvarenje zaustavlja pritiskom prsta?

11. Od čega se sastoji kompresivni zavoj?

12. Na što moramo paziti pri postavljanju kompresivnog zavoja?

13. U kojem slučaju podvezujemo i kako?

14. Zašto imobiliziramo azlijedeni dio tijela nakon zaustavljerzoga krvarenja?

57
15. Koji su znaci iskrvarenja?

16. Kakav je to autotransfuzijski položaj?

17. Kako ustanoviti da je unesrećeni u besvjesnom stanju?

18. Zašto u besvjesnom stanju dolazi do gušenja?

19. Što raclimo s osobom u besvjesnom stanju?

58
20. Koja stanja unesrećenog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pomoći i
zašto?

21. Na što se svodi postupak pružanja prve pomoći u naseljenom mjestu,

nadomak zdravstvene ustanove?

22. Što je prividna smrt?

23. Koji su načini oživljavanja?

24. Koji su znaci smrti?

59
 25. Što treba učiniti kad unesrećeni tijekom oživljavanja počne disati i kad mu
srce proradi?

26. Koje su vrste rana i kakve su opasnosti u svezi s ranom?

27. Koji su postupci prve pomoći u svezi s ranom?

28. Koji su postupci prve pomoći kod opeklina uzrokovanih toplinom?

29. Kakva je prva pomoć kod ozljeda sumpor nom kiselinom?

60
30. Kakva je prva pomoć kod ozljeda prsnoga koša?

31. Kakva je prva pomoć kod ozljeda trbuha?

32. Što je imobilizacija?

33. Koja su pravila imobilizacije?

34. Koja su sredstva za imobilizaciju?

61
35. Koji su znaci prijeloma?

36. Koji su znaci ozljede kralježnice?

37. Kako se imobilizira ozljeda kralježnice?

38. Kako se imobilizira ozljeda zdjelice?

62