1

Uvod u automatizaciju
U najirem smislu automatizacija predstavlja sve mjere kojima se smanjuje udio ljudskog
rada u proizvodnji, te na taj nain ostvaruje vii stupanj proizvodnje koji jami da je ona
pouzdanija, ekonominija i rentabilna s obzirom na utroena sredstva za rad, predmete rada, te
energiju i vrijeme potrebne za njenu realizaciju.
Automatizirati se moe proces koji se nalazi na odreenoj visini stupnja mehaniziranosti to
se kod automatizacije eljeznikog prometa oituje u stupnju mehanizacije pojedinih
prometnih procesa, pojedinih podsustava ili itavog sustava eljeznikog prometa.
Pojam automatizacije rabi se u veini Europskih zemalja u istom smislu.
U Engleskoj se za isto znaenje susree rije automacija, kojoj se 60- ih godina nastojao dati
i iri smisao.
Tako se i kod nas pojavila tenja da pojam
automacija oznauje tehniko ekonomsku disciplinu koju ine sva tehnika, organizacijska
i ekonomska podruja meusobno isprepletena u svrhu ostvarivanja optimalne proizvodnje.
Uz pojmove automatizacija i automacija susree se i pojam automatika od kojeg su i potekla
prva dva spomenuta pojma. Naime, rije automatika potjee iz grkog jezika, a oznaavala je
sve ono to se dogaa samo od sebe.
Automatika znaajniji razvitak doivljava u 20. stoljeu. Ameriki znanstvenik Norbert
Wiener znanstveno je oblikovao spoznaju da svaka tvorevina koja je samostalnasadri u
sebi neki mehanizam za voenje.
Znanstveno gledite to se temelji na toj spoznaji on je nazvao kibernetika. Pojam je izveo
od grke rijei kiberneinto znai voditi, upravljati, usmjeravati.
Uz pojam kibernetike vee se i pojam sustavnog ili sistematskog pristupa, koji se ak uzima
i kao pretea kibernetike. Moe se zakljuiti da opa teorija sustava i kibernetika tee gotovo
podudarnim ciljevima, te da je danas vrlo teko razluiti to je predmet kibernetike, a to
znanost o sustavima.
Automatika je danas sastavni dio znanosti o sustavima. Predmet automatike su teorija
voenja, istraivanje uvjeta djelovanja i zakonitosti voenja razliitih tehnikih tvorevina,
sastavljanje i gradnja njihovih dijelova za voenje.
Sustav i njegove znaajke
Definicija 1.
Sustav je tvorevina (prirodna, drutvena,
tehnika ili mjeovita) koja u odreenoj okolini djeluje samostalno s odreenom svrhom.
Pod pojmom tvorevina smatramo svaki skup elemenata koji stoje u takvom meusobnom
odnosu da ne postoji izdvojenih podskupova.

Primjer 1.
Most je tvorevina ali nije sustav (ne djeluje
nepokretan je)
Uzmemo li u obzir pokretni most i ovjeka koji njime rukuje kao cjelinu, oni predstavljaju
tvorevinu, koja je ujedno i sustav jer djeluje samostalno sa svrhom. (def 1.)

Primjer 2.
iva bia i njihove zajednice primjeri su prirodnih sustava.
Zajednice ljudi drutveni su sustavi (kola, nogometna reprezentacija...).
Tehniki sustavi su razliite ljudske tvorevine (hladnjak, elektrana...).
Kao mjeoviti sustav moe nam posluiti primjer pokretnog mosta s rukovateljem.
Vie istovrsnih sustava moe tvoriti vei, sloeni sustav.
(Sustav je slavenska, a sistem grka rije.)
Uvoenjem automatskog voenja pojavile su se tvorevina koje u danoj okolini mogu
djelovati samostalno i svrhovito, tj. one mogu samostalno obavijati radne i proizvodne
postupke to slue ostvarenju zadane svrhe, odnosno tonije zadanih ciljeva.
Pod pojmom cilj podrazumijeva se stanovito konano stanje, a pojmom svrha izraava se
potreba ili tenja koja je bila povod gradnji sustava
Primjer 3.
Penica slui svrsi - priprema jela, pritom ostvaruje zadani joj cilj odravanje potrebnih
toplinskih uvjeta.
Pokazatelj djelovanja predstavlja veliinu ili svojstvo
karakteristino za stanje akumulacije tvari ili/i energije u procesnom prostoru. Tu veliinu
openito nazivamo izlaznom veliinom te ona uvijek mora dobro
predoavati stanje akumulacije i biti mjerljiva
Primjer4.
Izlazne veliine mogu biti fizike i kemijske veliine:
temperatura, koncentracija, brzina, sila,
frekvencija, napon...
Primjer sustava HLADNJAK:
Hladnjak moemo opisati kao tehniku tvorevinu kojoj je cilj odravanje stalne temperature.
Na slici vidimo pojednostavljeni prikaz njegovog unutarnjeg poretka...

Osnovne jedinice hladnjaka su ureaj za

hlaenje i prikladna komora u kojoj se odrava eljena temperatura. Za odvoenje topline iz
komore slui hladilo, koje je sastavni dio ureaja za hlaenje.
Pokazatelj djelovanja (izlazna veliina) je temperatura u komori, te se ona motri tlanim
mjernim pretvornikom temperature ** objanjenje principa rada**. Mjerni pretvornik je
izveden s dodatnom sklopnom spravom tako da moe staviti u rad ureaj za hlaenje kad god
je temperatura u komori vea od eljene.
Time je hladnjaku kao tehnikoj tvorevini dana samostalnost djelovanja te on ujedno
predstavlja i tehniki sustav.
Pritom ne treba zanemariti odnos sustava i njegove okoline. Naime, hladnjaku je cilj
odravanje stalne temperature u komori u naelu nie od temperature okoline, to znai da su
promjenjivi toplinski uvjeti okoline uzrok neprekidnim promjenama temperature u komori
hladnjaka..
Dakle, cilj hladnjaka je odravanje stalne vrijednosti temperature u svojoj komori niom od
temperature okoline bez obzira na toplinske uvjete u okolini. Time dolazimo do vanog
zakljuka da sustav nije tvorevina izdvojena iz okoline
Sustav je uvijek u nekom odnosu sa okolinom.
Iz nje dobavlja prema potrebi energiju (hladnjak troi elektrinu energiju), tvar i informacije
( informacija o svrsi tj eljenoj temperaturi koju mu predaje ovjek ugradnjom pretvornika
temperature i sklopne sprave), a svojim djelovanjem utjee na stanje okoline

Postoje dvije skupine veza sustava i okoline a to su

su sustav okolina i okolina sustav

Ulazne i izlazne veliine

Ulazne veliine karakteriziraju tvar i energiju to ih procesni prostor izmjenjuje s okolinom,
jer su mogui uzrok promjene stanja akumulacije.
Mogu se podijeliti na informacijske ulazne veliine i procesne ulazne veliine.
Primjer 5.
Elektrinu energiju to je troi hladnjak iz okoline karakteriziraju elektrini napon i struja,
dok toplinsko stanje okoline karakterizira temperatura. To su procesne ulazne veliine.
Informacije o svrsi i cilju djelovanja hladnjaka koje zadaje korisnik putem vijka za
namjetanje temperature u ovom sluaju predstavljaju informacijsku ulaznu veliinu.
Sve ulazne veliine mogu se podijeliti na upravljive i na neupravljive, gdje su neupravljive
one na koje se ne moe utjecati, a upravljive one na koje se moe utjecati kao to je
informacijska ulazna veliina.
Ulazne veliine obuhvaaju razliite utjecaje okoline na sustav, ali se uzimaju u obzir kod
prorauna samo one koje su vane za danu svrhu.
Tako kod primjera s hladnjakom nismo uzeli promjenjivu vlanost zraka kao moguu ulaznu
veliinu, jer iz iskustva znamo da je njezin utjecaj zanemariv

5
Izlazne veliine karakteriziraju stanje akumulacije.
Primjer6.
Kod hladnjaka temperatura pokazuje stanje akumulacije topline u komori hladnjaka, a time
i djelovanje hladnjaka
Broj izlaznih i ulaznih veliina sustava ovisi o vrsti sustava. Obino je broj izlaznih veliina
manji, jer se ograniava na one veliine koje su prikladne i dovoljne kao pokazatelj stanja
akumulacije tvari i energije.
Matematika predodba
Openito se sustav predoava sa m ulaznih i n izlaznih veliina. (n < m).
Izlazne veliine se oznaavaju sa y, a ulazne veliine sa x. Informaciju o svrsi oznaavat
emo sa r.
Slika opeg prikaza sustava