HONI 2016/2017

1. kolo, 15. listopada 2016.

Opisi algoritama
 Zadatak Zvono Autor: Nikola Pintarić

Budući da je Ivica tek nakon M minuta odlučio krenuti brojati, broj od kojeg Ivica treba početi
brojati se dobije izračunavanjem 45 - M.

Potrebna znanja:​ naredba učitavanja, naredba ispisivanja, osnovne računske operacije

Kategorija:​ ad-hoc

Zadatak Čokolada Autor: Marija Gegić

Pošto Marica jede čokolade koje imaju manje ili jednako M grama, potrebno je
jednostavnim if-om provjeriti zadovoljava li Ivičina čokolada taj uvjet. Ukoliko zadovoljava,
Marica će pojesti cijelu čokoladu, pa ispisujemo masu cijele čokolade. Ukoliko ne
zadovoljava, Marica neće pojesti ništa, pa ispisujemo nulu. Masu cijele čokolade možemo
izračunati kao broj kockica pomnožen s masom jedne kockice. Dakle, masa čokolade je
R*S*G.

Potrebna znanja:​ if naredba

Kategorija:​ ad-hoc

Zadatak Tarifa Autor: Nikola Dmitrović i Nikola Pintarić

Koliko bi megabajta Pero imao na raspolaganju u N + 1 mjesecu kada ništa ne bi trošio?

Odgovor je ​ (N + 1) * X megabajta. Koliko je ipak Pero potrošio megabajta u prvih N
​ mjeseci
od odabira tarife? Odgovor je P1 + P2 + … + Pn. Broj megabajta koje Pero ima na
raspolaganju u ​N + 1 mjesecu korištenja tarife dobije se oduzimanjem potrošenih megabajta
od ukupnog mogućeg broja megabajta.

Potrebna znanja:​ naredba ponavljanja

Kategorija:​ ad-hoc

Zadatak Jetpack Autor: Branimir Filipović

Kako bi riješili ovaj zadatak potrebno je naći bilo koji put kojim Barry može proći od početne
pozicije do bilo koje pozicije u zadnjem stupcu.
To se može korištenjem BFS ili DFS algoritma, nakon kojeg je potrebno iskonstruirati put.
Na kraju, sve što je potrebno je formatirati put u oblik koji je zadan u tekstu zadatka.
Za implementacijske detalje pogledajte službeno rješenje zadatka.

Potrebna znanja:​ rad s matricama, BFS/DFS

Kategorija:​ ad-hoc, simulacija

Zadatak Cezar Autor: Stjepan Požgaj

Najprije moramo riječi posložiti u poredak koji odgovara permutaciji. Sada vidimo da neka
riječ nakon šifriranja mora biti leksikografksi manja od svih riječi koje se nalaze nakon nje.

Riječ A je manja od riječi B ako je zadovljen jedan od ova dva uvjeta:

1. A je prefiks od B
2. A i B se razlikuju u i-tom slovu i Ai je leksikografski manje od Bi (Ai je i-to slovo riječi A, a
Bi je i-to slovo riječi B)

Da budemo sigurni da riječ A koja se nalazi nakon riječi B nije manja od B zbog prvog uvjeta
dovoljno je pogledati sve parove i provjeriti je li A prefiks od B.

Drugi uvjet provjeravamo tako da napravimo usmjereni graf od 26 čvorova gdje svaki čvor
predstavlja pripadajuće slovo engleske abecede.
U grafu postoji usmjereni brid Bi -> Ai ako i samo ako postoje riječi A i B takve da je A u nizu
prije riječi B i one se prvi put razlikuju u i-tom slovu.
Drugim riječima ako postoji usmjereni brid Bi -> Ai onda slovo kojim ćemo zamijeniti slovom
Ai mora biti leksikografski manje od slova kojim ćemo zamijeniti Bi.

Očito neće biti rješenja ako u grafu postoji ciklus.

Kako je broj čvorova jako malen ciklus možemo detektirati na razne načine. Jedan od
jednostavnijih je Floyd–Warshall algoritam koji radi u vremenskoj složenosti O(V ^ 3), gdje je
V broj čvorova.

Ako u grafu nema ciklusa onda je graf DAG (directed acyclic graph) što znači da njegove
čvorove možemo topološki sortirati.
Za svaki čvor X vrijedi da su svi čvorovi do kojih se može doći iz X u topološko sortiranom
nizu prije njega.
Iz prethodnih uvjeta vidljivo je da slovu koje je predstavljeno prvim čvorom u topološki
sortiranom nizu moramo pridruziti slovo 'a', drugom 'b', i tako dalje.

Potrebna znanja:​ topološko sortiranje, DFS / Floyd-Warshall

Kategorija:​ grafovi

Zadatak Mag Autor: Daniel Paleka

Ako čvor minimalne magije ima magiju veću od 1, vrlo lako se pokaže da je rješenje put
duljine 1, tj. taj čvor.

Ako u stablu ima čvorova magije 1 (u daljnjem tekstu ​jedinica), može se pokazati da je (neki)
put minimalne magije (u daljnjem tekstu o​ ptimalni put) u jednom od sljedeća dva oblika:
a) put od ​k jedinica za neki ​k,
b) put od 2​k + 1 čvorova gdje je samo središnji čvor magije 2, a sve ostalo su jedinice.
Dokaz se svodi na rastavljanje pretpostavljenog minimalnog optimalnog puta na pogodno
odabrana dva dijela. Tada jedan od dijelova mora također biti optimalan osim u navedenim
slučajevima, što kontradiktira minimalnost.

U rješenju ćemo koristiti slabiju tvrdnju: optimalni put sadrži najviše jedan čvor koji nije
jedinica. Nazovimo put kroz čvor v​ u kojem su svi ostali čvorovi jedinice v​ -dobar put.
Dovoljno je za svaki čvor pronaći najveći dobar put, jer dodavanje dodatnih jedinica na kraj
puta smanjuje magiju puta.

Za to ćemo koristiti dinamičko programiranje u dva prolaza DFS-a po stablu.

Rootajmo stablo i u prvom prolazu DFS-a za svaki vrh v​ dinamički izračunajmo:
a) najdulji ​v-dobar put koji počinje u v​ sadržan u podstablu od v​ ,
b) to isto za svako ​krnje podstablo od ​v koje je sastavljeno od podstabala nekog prefiksa
njegove djece,
c) to isto za svako krnje podstablo od v​ koje je sastavljeno od podstabala nekog sufiksa
njegove djece.

Sada pomoću dinamika za prefikse i sufikse djece za svako dijete ​u nekog čvora ​v možemo
odrediti najveći ​v-dobar put sadržan u podstablu od v​ koji ​ne sadrži ​u.
(Uzmemo maksimum prefiksa do djeteta prije u ​ i sufiksa od djeteta nakon u ​ .)
Staru dinamiku koristimo u drugom prolazu DFS-a. Kada smo na nekom čvoru u ​ , pomoću
dinamike za njegovog roditelja v​ možemo izračunavati najveći u ​ -dobar put​ koji sadrži ​v.
Moramo uzeti u obzir i puteve kroz ​v koji ne sadrže nijedno njegovo dijete, što rješavamo još
jednom dinamikom.

Kada za neki čvor ​v imamo najdulji v​ -dobar put u njegovom podstablu i najdulji v​ -dobar put
kroz njegovog roditelja, prolaskom po djeci od v​ lako možemo dobiti duljine dva najdulja
v-dobra puta koja počinju u ​v, čija je unija traženi najveći v​ -dobar put. Sada samo
usporedimo magije najvećih ​v-dobrih puteva za sve čvorove v​ i uzmemo najmanju.

Potrebna znanja:​ dinamika na stablu, depth-first search, ekstremalni princip

Kategorija:​ dinamika, grafovi

Zadatak Kralj Autor: Domagoj Bradač

U opisu ovog rješenja sve oznake promatrat ćemo ciklično, što znači da oznaka ​n+1 je
zapravo ​1, ​n+2 je zapravo ​2, itd.
Za bilo koji redoslijed slanja vilenjaka, postojat će pozicija k​ tako da nijedan od njih nije
prošetao od ​k-tog do ​k+1-og patuljka jer je k​ -ti bio zauzet. Ovo je prilično očito jer to vrijedi
za patuljka koji je zadnji dobio svojeg protivnika. Međutim, vrijedi i mnogo jača tvrdnja: uvijek
postoji barem jedna pozicija k​ tako da z​ a svaki​ redoslijed slanja vilenjaka nijedan od njih nije
prošetao od ​k-tog do ​k+1-og. Definirajmo R ​ i kao broj patuljaka čiji zadani protivnik ima
oznaku manju ili jednaku ​i, te neka je ​Pi = Ri - i. Primijetite da nužno vrijedi P
​ n = 0.

Uzmimo najmanji broj od svih ​Pi, recimo da se on postiže za poziciju m ​ . Pokazat ćemo da je
nemoguće da vilenjak prošeta od pozicije m ​ do m ​ +1. Pretpostavimo suprotno, to bi značilo
da postoji niz pozicija ​a, a+1, a+2, … m-1, m za koji vrijedi da je broj vilenjaka čiji se
protivnik nalazi na nekoj od tih pozicija veći od broja tih pozicija. Međutim, vrijedi da je
razlika broja vilenjaka čiji je protivnik na nekoj od tih pozicija i broja tih pozicija jednaka točno
Pm - Pa. To vrijedi bez obzira je li ​a ili manji od m
​ , zato što je ​Pn = 0. No zbog odabira pozicije
m, ta razlika ne može biti pozitivna.

Sada možemo “prerezati” krug, tj. promatrati ga kao niz duljine ​n koji počinje na poziciji m ​ +1.
Zadatak na nizu možemo riješiti pohlepnim algoritmom. Prolazeći od početka do kraja niza,
ubacit ćemo u ​set snagu vilenjaka kada dođemo do pozicije na kojoj je njegov zadani
protivnik. Za protivnika nekom patuljku odabrat ćemo najslabijeg vilenjaka iz s​ eta koji ga
može pobijediti, a ako takav ne postoji, najslabijeg vilenjaka u s​ etu. Vilenjaka kojeg smo
odabrali potom ćemo izbaciti iz ​seta. Redoslijed izbacivanja vilenjaka iz s​ eta ujedno je i
redoslijed kojim će ulaziti u dvoranu.
Za riješiti podzatak vrijedan 40% bodova, bilo je dovoljno implementirati pohlepni algoritam s
početkom niza na prvoj poziciji, a moguće ga je i riješiti binarnim pretraživanjem.

Potrebna znanja:​ pohlepni algoritmi

Kategorija:​ ad-hoc, pohlepni algoritmi

Zadatak Vještica Autor: Dominik Gleich

Za uspješno rješavanje zadatka potrebno je primijetiti sljedeće: ako gradimo prefiksno stablo
za neki skup riječi sigurno je optimalno započeti prefiksno stablo tako da sva slova koja su
zajednička svim riječima iskoristimo kao početni lanac tog podstabla. Npr. ukoliko imamo
riječi aaab, baab i cab optimalno je iskoristiti slova abc za stvaranje zajedničkog prefiksa
svih riječi, nakon toga od riječi će nam ostati: aa, ab, c. Sada smo u stanju kada više
nemamo nijedno slovo koje se nalazi u sve tri riječi, potrebno je nekako nastaviti graditi
stablo.

S obzirom da znamo da ostali sufiksi tri riječi neće moći biti u istom podstablu jer nemaju
nijedno slovo koje dijele; biramo dva podskupa riječi za koje ćemo reći da se nastavljaju
graditi u ​različitim ​podstablima, u našem slučaju optimalno je odabrati (aa, ab) u jedan
podskup i (c) u drugi. Podjelu za neki podskup radimo na 2​n​ načina, ukoliko je u skupu n
riječi. Svaka riječ se može nalaziti ili u jednom ili u drugom skupu u koji dijelimo te riječi.

Potrebno je također primijetiti da iako su neke dvije riječi u istom skupu ne znači da će se
graditi dalje u istom podstablu barem jedan korak, već se odmah može dogoditi da budu još
dalje podijeljene, rekurzivno.

Ovakvo razmišljanje nas navodi na rješavanje zadatka dinamičkim programiranjem, gdje

nam je stanje opisano skupom riječi (bitmaskom), takvih stanja ima 2​n​. Dinamika će računati
veličinu najmanjeg stabla stvorenog od tih riječi.
S obzirom da u svakom stanju dinamike prolazimo po svim podskupima stanja ukupna
složenost je O(3​n​). Za implementacijske detalje pogledajte službeno rješenje.

Potrebna znanja: ​rekurzija

Kategorija:​ dinamika