You are on page 1of 2

RAUNALNA LINGVISTIKA

1. (2 boda) Koji jezik generira regularna gramatika ?


RG ( { S,B } , (c,d) }, S, { SB , BcB|d }
Moda e vam biti lake pratiti ako gramatiku prepiete jedno ispod drugog ( ovaj
podvueni dio).
SB S je poetni simbol. Najee se oznaava sa S , a moete staviti kako god hoete i to
je, rei emo, glavna linija u gramatici.

BcB|d Gore S implicira B, dolje raspisujemo B implicira cB ili d.


Ovo cB znai da se c ponavlja, B ga vraa na poetak. Ono e se vrtiti u
krug sve dok jednom ne ispie d. To se u jeziku pie cn i ostane nam jo d.
Dakle jezik e biti L= cnd i to je rjeenje zadatka.

2. (2 boda) Napravite gramatiku koja generira jezik :


L= {zemlen | (m N) }
Ovdje vidimo da je samo slovo e potencirano.
S
Polazimo od startnog/ poetnog simbola (S), prepisivamo sva slova osim
potenciranih, umjesto njih emo staviti neko drugo veliko slovo ( neterminal).
Pravilan izraz je terminali za ova slova z e l e n, i njih emo pisati malim slovima i
uvijek se nalaze sa desne strane strelice, a ova velika su neterminali i oni se nalaze sa
lijeve strane strelice a mogu biti i sa desne ako ga ponavljamo kao u prvom zadatku.
Dakle biti e:
SzAlen
Am|mA
3. Napravite gramatiku koja generira jezik:
L={ pqrnsntu | (n N}

Uvijek polazimo sa startnim simbolom S, dalje prepisivamo terminale p i q . U ovom


sluaju vidimo da su r i s jedan do drugoga i imaju istu potenciju. Tada moemo njih
dva napisati pod jedan neterminal A. i dalje prepiemo ova dva terminala t i u.

Neterminal A raspisujemo kao r s, koje moe biti u sluaju ako potencija n iznosi 1, ili
u sluaju ako iznosi vie od jedan upiemo neterminal A. E sad ovdje moete lako pogrijeiti,
A se mora upisati u sredinu izmeu r i s. Ako ga napiete pokraj onda nee ispisati rr ss ili rrr
sss zavisi koliko iznosi potencija n, nego e biti rs rs zato to e ih nizati jedno iza drugog
odnosno jedno ispred drugog. U sluaju kada dva terminala jedan do drugoga imaju istu
potenciju, neterminal koji smo odabrali za njih obavezno ide u sredinu.

4. Napravite gramatiku koja generira jezik binarnih brojeva djeljivih s 8.

Da bi mogli uraditi bilo koji zadatak s binarnim brojevima najprije morate poznavati
binarne brojeve. Znate ve da su to nule i jedinice. Poinje se od nule koja je u
dekadskom brojevnom sustavu isto nula. Dalje jedan je jedan. Dva je 10 tri je 11 etiri
je 100 , i tako dalje. Poto u ovom zadatku trai brojeve djeljive sa 8 moramo raspisati
dalje da bi vidili kako to izgleda. 5 je 101 , 6 je 110 , 7 je 111 i 8 je 1000 .
Hajde nastaviti u do 16, idueg djeljivog s 8. ...........
Da bi vidili idui djeljivi moemo ga ili dalje ovako raspisivati ili ga izraunati.
10000
1000
11000 i to je 24
Ve ovdje moemo vidjeti da je njima zajedniko to to zavravaju na 3 nule.

Najkrai i najjednostavniji nain na koji sam uspio napisati gramatiku koja generira
jezik binarnih brojeva je ovaj.
A0
B1
C(A)B|BA
DC|DD
E000
SDE

You might also like