Kombinatorika

MLADI NADARENI MATEMATIARI

Petar Baki
petar.bakic@getaldic.org

Marin Getaldic

Kombinatorika
Zadaci iz kombinatorike pojavljuju se vrlo esto na natjecanjima iz matematike. Rjeavanje kombinatornih
problema obino ne zahtijeva teorijsko znanje, ve se svodi direktno logiko zakljuivanje, zbog ega se takvi zadaci
i mogu pojaviti u bilokojem razredu i fazi natjecanja. Ipak, postoje razne metode i trikovi koji mogu pomoi pri
rjeavanju. U ovom poglavlju proi emo kroz primjere najeih vrsta kombinatornih zadataka i neke klasine
metode rjeavanja.

1. Dirichletov princip
Najea univerzalna metoda rjeavanja kombinatornih problema je Dirichletov princip koji formalno glasi:
"Ako unija n skupova ima nk + 1 element, onda barem jedan od tih skupova sadri vie od k elemenata".
Jednostavnije reeno - ako imamo n kutija i u njih elimo staviti nk + 1 kuglicu, moramo u barem jednu kutiju
staviti vie od k kuglica. Iznenaujue mnogo zadataka se moe rijeiti primjenom Dirichletovog principa, a njegovu
primjenu najbolje je shvatiti preko primjera:
1.1 Primjer. Nina esto ide u London. Ako planira biti u Londonu tono 13 dana u godini, dokaite da e
u nekom mjesecu Nina provesti barem dva dana u Londonu.
Tvrdnja je, zapravo, oita: pretpostavimo suprotno, tj. da ni u jednom mjesecu Nina ne provede dva ili vie
dana u Londonu. Jasno je da tako, budui da godina ima 12 mjeseci, Nina ne moe sakupiti trinaest dana u
Londonu. Uoimo da je ovo najjednostavniji sluaj Dirichletovog principa - pokuamo li n + 1 kuglicu smjestiti u
n kutija, morat emo u neku kutiju staviti barem dvije kuglice.
Posebno su esti zadaci iz tzv. kombinatorne geometrije:
1.2 Primjer. Koliko najmanje cjelobrojnih toaka u ravnini moramo odabrati kako bismo bili sigurni da postoje
dvije za koje je polovite duine koja ih spaja takoer cjelobrojna toka?
(cjelobrojna toka je ona ije su obje koordinate cijeli brojevi)
b+d
Polovite duine koja spaja toke (a, b) i (c, d) ima koordinate ( a+c
2 , 2 ). Te koordinate su cjelobrojne ako i
samo ako su a i c, odnosno b i d iste parnosti. Promatrajui samo ostatke pri dijeljenju s 2, vidimo da su sve toke
tipa (0,0), (0,1), (1,0) ili (1,1). Sada je jasno da je polovite duine cjelobrojno samo ako ta duina spaja dvije toke
istog tipa. Prema tome, ako odaberemo pet toaka, jedan tip e se morati ponoviti pa emo moi nai traenu
duinu. Ako odaberemo manje od pet toaka, moglo bi se dogoditi da su sve razliitog tipa pa traena duina ne
mora nuno postojati.

1.3 Primjer. U jednakostraninom trokutu stranice duljine 2 oznaeno je pet toaka. Dokaite da postoje dvije
oznaene toke koje nisu udaljene za vie od 1.
Oznaimo vrhove trokuta s A, B, C i neka su D, E, F redom polovita stranica AB, BC, CA. Povucimo jo duine DE, EF , F D. Ovime smo napravili podjelu trokuta 4ABC na etiri jednakostranina trokuta stranice duljine
jedan. Po Dirichletovom principu, u jednom od tih trokutia nalaze se dvije oznaene toke. Kako su obje unutar
trokuta stranice duljine jedan, zakljuujemo da ni njihova udaljenost ne moe biti vea od jedan, to je trebalo
pokazati.

1.4 Primjer. Dokaite da se u krugu polumjera duljine 9 ne moe oznaiti 400 toaka tako da je udaljenost
izmeu svake dvije vea od jedan!
Ovdje primjenjujemo nejednakost meu povrinama, to je vrlo est trik u zadacima ovog tipa (korisno je napraviti skicu, ali ne s 400 toaka):
MNM

2011.

Kombinatorika

Pretpostavimo suprotno, tj. da moemo oznaiti 400 toaka tako da su svake dvije udaljene za vie od jedan. Tada
oko svake toke moemo nacrtati krug radijusa 21 tako da se nikoja dva kruga ne sijeku (povrine su im disjunktne).
Takoer, korisno je primjetiti da se svi novonastali krugovi nalaze unutar kruga polumjera 9.5, koncentrinog s
originalnim velikim krugom. Sada promotrimo povrinu koju prekrivaju mali krugovi: svaki od njih ima radijus 12 ,
tj. povrinu 41 , pa je ukupna povrina 100 (zbroj njihovih povrina, jer se nikoje dvije ne preklapaju). S druge
strane, povrina velikog kruga (koji sadri sve male) mora biti vea od povrine koju oni prekrivaju, ali ona iznosi
9.52 , to je manje od 100. Doli smo do kontradikcije, pa zakljuujemo da je pretpostavka kriva, tj. doista je
nemogue rasporediti toke tako da su svake dvije razmaknute za vie od jedan.
Pojavljuju se i primjeri u kojima kombinatorno rjeavamo probleme teorije brojeva (djeljivosti, kongruencije...):
1.5 Primjer. Neka su a, b, c, d N. Dokaite da je broj K = (a b)(a c)(a d)(b c)(b d)(c d) djeljiv s 12.
Od bilokoja etiri broja, sigurno moemo izabrati dva para brojeva iste parnosti. Primjerice, iz skupa 2,3,5,7
to bi bili parovi (3,5) i (5,7). Kad oduzmemo dva broja iste parnosti, dobijemo paran broj, iz ega zakljuujemo
da postoje barem dvije zagrade u zadanom izrazu koje sadre paran broj. Za sada, dakle, znamo da 4 dijeli K.
Djeljivost s tri dobijemo na slian nain: kako su mogui ostaci pri dijeljenju s 3 iz skupa 0, 1, 2, zakljuujemo da se
u etiri broja mora ponoviti isti ostatak pri dijeljenju s 3. Pretpostavimo da su a i b brojevi koji daju isti ostatak
pri dijeljenju s 3. Tada oito 3 dijeli (a-b), pa i cijeli izraz.
Sada imamo 3|K i 4|K 12|K

ZADACI:
1.6 Dokaite da se iz svakog skupa od jedanaest prirodnih brojeva moe odabrati est tako da im je suma djeljiva
sa est.
1.7 Dokaite da svaki prost broj vei od 5 ima viekratnik prikaziv samo pomou jedinica.
1.8 Dano je 100 cijelih brojeva. Dokaite da od njih moemo odabrati nekoliko ija je suma djeljiva sa 100.
1.9 Iz skupa prvih 2n prirodnih brojeva izaberemo n + 1 broj. Dokaite da meu tih n + 1 brojeva postoje dva
takva da jedan dijeli drugoga.
1.10 Unutar kruga polumjera 1 nalazi se n toaka, A1 , A2 , . . . , An . Ako s di oznaimo udaljenost toke Ai od
najblie od preostalih toaka, dokaite da vrijedi
d21 + d22 + + d2n 16.
1.11 Dokaite da u pravilnom 21- erokutu postoje dijagonale koje se sijeku pod kutem manjim od 1 .
Dijagonala je bilokoja duina koja nije stranica, a spaja dva vrha n-terokuta.
Promatramo i parove dijagonala koje se sijeku izvan 21-erokuta.
1.12 Dano je sedam realnih brojeva. Dokaite da od tih sedam brojeva moemo odabrati dva, x i y, tako da vrijedi
xy
13
0 1+xy
2. Invarijante
Ponekad se pojavljuju kombinatorni zadaci u kojima je opisan neki sustav (primjerice, skup brojeva, toke u ravnini
i sl.) i dozvoljene promjene koje se mogu dogoditi u tom sustavu, a u zadatku se pita moe li sustav iz stanja A
doi u stanje B. Ako je odgovor na takvo pitanje potvrdan, dokaz obino provodimo konstrukcijom, a kada elimo
dokazati da je tako neto nemogue, invarijante postaju vrlo korisne. Invarijanta je, naime, neko svojstvo sustava
(najee broj) koje pod dozvoljenim promjenama u sustavu ostaje nepromijenjeno. Ako je to svojstvo u stanjima
A i B raziito, zakljuujemo da dozvoljenim promjenama nismo mogli doi iz A u B. Evo primjera invarijanti koje
se esto pojavljuju:
2.1 Primjer. Na ploi su napisana tri broja. Uenici dolaze jedan po jedan na plou i svaki uenik, doavi
do ploe, obrie brojeve a, b i c koji su dotad stajali na ploi te umjesto njih napie brojeve 2a b, 2b c i 2c a.
Je li mogue, ako su na poetku na plou napisani brojevi 12, 9, 8, da e nakon konano mnogo promjena na ploi
biti brojevi 18, 3, 7?
Uoimo da se dozvoljenom promjenom ne mijenja zbroj brojeva napisanih na ploi (2a b + 2b c + 2c a =
a + b + c). U ovom sluaju je invarijanta, dakle, zbroj brojeva. Na poetku su na ploi napisani brojevi ija je suma
MNM

2011.

Kombinatorika

29, pa zakljuujemo da to mora vrijediti i za sve ostale trojke koje se pojave na ploi. Kako je 18 + 3 + 7 = 28,
oito je da se trojka (18, 3, 7) ne moe dogoditi.
2.2 Primjer. etiri abe sjede svaka u svojem vrhu kvadrata. Svake sekunde se tono jedna aba odlui na
skok, ali ne bilokakav: ona odabere neku drugu abu i preskoi je, tako da padne u toku koja je centralnosimetrina poetnoj s obzirom na preskoenu abu. Moe li, u konanom vremenu, barem jedna aba skoiti u sredite
poetnog kvadrata?
Uvedimo koordinatnu ravninu tako da su vrhovi poetnog kvadrata u tokama (0, 0), (2, 0), (2, 2), (0, 2). Treba
vidjeti moe li jedna od aba skoiti u toku (1, 1). Pogledajmo kako se mijenjaju koordinate abe koja izvodi skok:
Ako ona skae iz toke (a, b) preko abe koja se nalazi u (c, d), doskoit e na mjesto (a + 2(c a), b + 2(d b)).
Kako su a, b, c, d cijeli brojevi, vidimo da e se obje koordinate abe promijeniti za neki paran broj. (Invarijanta je
parnost koordinata). Budui da su u poetku sve abe u tokama s parnim koordinatama, nakon svakog skoka su
sve abe opet u parnim koordinatama, pa je jasno da nijeda ne moe doi u (1, 1).
ZADACI:

2.3 Zadani su brojevi 2, 2, 12 U svakom koraku moemo dva broja zamijeniti njihovim zbrojem, odnosno razli

kom podijeljenima s 2. Moemo li nakon nekoliko koraka doi do brojeva 1, 2, 1 + 2?

2.4 Na ahovskoj ploi dimenzija 10x10 na poetku je zaraeno 9 polja. Svako polje koje dijeli stranicu s dva ili
tri zaraena polja postat e i samo zaraeno. Moe li se devet poetnih polja rasporediti tako da na kraju
cijela ploa bude zaraena?
2.5 U kutiji se nalazi 1000 bijelih kuglica, a na raspolaganju imamo jo beskonano bijelih, crvenih i zelenih
kuglica. Dozvoljeni su sljedei potezi:
izvadimo dvije crvene kuglice i ubacimo jednu zelenu u kutiju
izvadimo jednu zelenu kuglicu i ubacimo dvije bijele
izvadimo dvije zelene, jednu bijelu i jednu crvenu kuglicu
izvadimo bijelu i zelenu, a ubacimo crvenu kuglicu
izvadimo crvenu i zelenu, a ubacimo bijelu
a) Je li mogue postii da se u kutiji nalazi samo jedna kuglica?
b) Ako su u kutiji tri kuglice, dokai da barem jedna mora biti zelena!
2.6 U svaki od 2010 kruia poredanih u krug upisan je broj 1 ili 0. Na poetku se samo u jednom kruiu
nalazi jedinica. U svakom koraku dozvoljeno je u proizvoljna tri susjedna kruia promijeniti brojeve (0 u 1 i
obrnuto). Moemo li postii da se u svim kruiima nalazi broj 1?
3. Bojanja i poploavanja
Posebna grupu kombinatornih zadataka ine zadaci s poploavanjima i bojanjem. Najee je zadan format ploe i
vrsta "ploice" kojom vrimo poploavanje, a pitanje je moe li se takvo poploavanje izvesti. Pri rjeavnaju takvih
zadataka esto se koristimo raznim bojanjima ploe, koja nam pomau utvrditi koje su situacije uope mogue.
3.1 Primjer. Na ahovskoj ploi nedostaju dva kutna polja, A1 i H8. Moe li se takva ploa poploati trideset i jednom dominom?
Argument je ovdje prilino jednostavan, ali daje dobar primjer kako bojanje ploe moe pomoi. Naime, svaka
domina pokriva po jedno crno i jedno bijelo polje na ploi. Kada bi zadano poploavanje bilo mogue, to bi znailo
da se na ploi nalazi jednak broj crnih i bijelih polja. S druge strane, polja A1 i H8 su crna, pa naa ploa ima vie
bijelih nego crnih polja. Zbog toga je oito nemogue prekriti ju (bez preklapanja) dominama.

MNM

2011.

Kombinatorika

3.2 Primjer. Pod pravokutnog oblika poploan je ploicama dimenzija 2 2 i 4 1. Ako se jedna ploica
razbije te ju zamijenimo ploicom druge vrste, dokaite da vie ne moemo prekriti pod!
Ovdje takoer koristimo bojanje kao argument, samo je potrebno nai pogodno. esto moramo isprobavati vie
bojanja da bismo doli do nekog korisnog. Ipak, isprobavanje nije sasvim nasumino. Uvijek pokuavamo doi do
bojanja koje e nekako biti u skladu s karakteristikama (jedne od) figura koje koristimo. Ovdje emo, na primjer,
koristiti bojanje u ak etiri boje (oznaimo boje sa 1,2,3,4): krenemo od prvog retka, polja naizmjence oznaavamo
s 1 i 2. U drugom retku koristimo naizmjence 3 i 4, u treem opet 1 i 2, i tako dalje. Sada je oito da svaka ploica
2 2 uzima po jedno polje od svake boje, a ploica 4 1 uzima 2 i 2 od neke dvije boje. Uoimo da duguljase ploice
uvijek pokrivaju paran broj polja u pojedinoj boji. S druge strane, kvadratne ploice pokrivaju tono onliko polja
u svakoj boji, koliko ima ploica te vrste. Ako se dakle, razbije jedna kvadratna ploica, u novom e poploavanju
kvadratne ploice pokrivati za jedno polje manje u svakoj boji. Istovremeno, duguljaste ploice e i dalje pokrivati
paran broj ploica u svakoj boji. Iz ovoga se moe zakljuiti da se promjenila parnost broja pokrivenih ploica u
svakoj boji (analogno bismo argumentirali za sluaj kad se razbije duguljasta ploica). Budui da je pod nepromijenjenog oblika, i svi dijelovi poda su pokriveni, nemogue je da se promjeni parnost broja pokrivenih ploica, pa
je stoga i nemogue traeno poploavanje.
3.3 Primjer. Dokaite da se svaka kvadratna ploa dimenzija 2n 2n kojoj nedostaje jedno kutno polje moe
poploati ploicama oblika slova L (koje prekrivaju 3 polja).
Provodimo dokaz indukcijom.
Baza (n = 1) je oita.
Pretpostavimo da se za neki n N traena ploa moe poploati. Dokazujemo da se isto moe napraviti i za plou
dimenzija 2n+1 2n+1 . Podijelimo plou u etvrtine (dobili smo jednu krnju plou dimenzija 2n 2n i tri cijele
ploe istih dimenzija). Po pretpostavci, krnju moemo prekriti, pa to i uinimo. Sljedeu L-ploicu stavimo tako
da pokriva po jedno polje u svakoj od preostale 3 ploe. Sada smo dobili jo tri krnje ploe koje moemo prekriti
po pretpostavci, pa zakljuujemo da moemo prekriti cijelu plou.
3.4 Primjer. Dokaite da u svakoj skupini od 6 ljudi postoji troje koji se ili svi meusobno poznaju ili uope ne
poznaju.
Ovo je klasian primjer iz "teorije grafova". Ovaj problem svrstan je meu zadatke s bojanjem jer se moe
tumaiti na sljedei nain:
Svakog ovjeka predstavimo jednom tokom u ravnini, a sve toke spojimo meusobno duinama. Duinu bojimo
crveno ako se dva ovjeka (tj. toke) koje ona spaja poznaju, a inae plavo. Sada se problem sveo na dokazivanje
postojanja "jednobojnog trokuta".
Promotrimo jednu toku (neka je to toka A). Kako iz nje izlazi pet duina, barem tri moraju biti iste boje (Dirichletov princip!). Oznacimo toke spojene s poetnom tokom crvenim duinama oznakama C1, C2, C3. Ako
izmeu tih toaka postoji jedna crvena duina, npr C1C2, onda je trokut AC1C2 cijeli crvene boje. Ako ne postoji
niti jedna crvena duina, onda su sve plave, pa je trokut C1C2C3 plavi (opet jednobojan).
ZADACI:
3.5 Za kakve n se ahovska ploa dimenzija n n moe prekriti L-ovima od 4 polja? Moemo li plou 4 11
prekriti takvim elementima?
3.6 Moemo li prekriti plou 10 10 samo pomou 4 1 elemenata?
3.7 U skupini od deset ljudi, postoji etvorka poznanika ili trojka ljudi koji se meusobno ne poznaju. Dokaite!
3.8 Dokaite da se za svaki neparni n 7 moemo prekriti sva crna polja ahovske ploe n n L-trominama.
(Kutna polja ploe su crna!)

MNM

2011.

Kombinatorika

UPUTE I RJEENJA:
1.

6 Koristimo se injenicom da iz svakog skupa od tri broja moemo izabrati dva ija je suma parna. Primjenimo to u naem skupu od 11 brojeva 5 puta (Uzmemo neka tri, od njih odaberemo 2. Sada je ostalo
9 brojeva, opet uzmemo 3, itd.)
Ovako emo dobiti 5 parnih brojeva. Od tih pet, uvijek je mogue odabrati tri ija je suma djeljiva s tri
(promatrajte ostatke pri dijeljenju s 3!). Ako uzmemo ta tri parna, njihova suma e biti djeljiva sa est
(znamo da je zbroj tri parna djeljiv s 2, a odabrali smo ih tako da budu djeljivi s 3), pa smo postigli
traeni odabir.
7 Neka je p neki prost broj vei od 5. Promotrimo brojeve 1, 11, 111, . . . (njih p). Ako je ijedan od njih
djeljiv s p, gotovi smo, pa pretpostavimo da nije. Sada, po Dirichletovom principu, zakljuujemo da
meu tim brojevima postoje dva razliita, ali s istim ostatkom pri dijeljenju s p. Oduzmemo ta dva
broja - oito, dobili smo broj djeljiv s p, koji se sastoji od nekoliko znamenki 1, i jo nekoliko znamenki
0 iza njih. Sada dijelimo broj s 10 sve dok ne maknemo sve nule. Pritom nismo poremetili djeljivost s p,
jer su p i 10 relativno prosti jedinice koje su ostale ine traeni broj.
8 Neka su brojevi x1 , x2 , . . . , x1 00 Primjenit emo slian trik kao u prethodnom zadatku: promatramo
redom sume x1 , x1 + x2 , x1 + x2 + x3 , . . . , x1 + + x1 00. Ako je jedna od njih djeljiva sa 100, gotovi
smo. Ako nije, onda imamo sto suma koje daju ostatke 1, . . . , 99 pri dijeljenju sa 100, pa moemo nai
neke dvije s istim ostatkom. Kad ih oduzmemo, dobit emo traenu sumu.
9 Promatrajte najvee neparne djelitelje odabranih brojeva. (Razmislite zato e se pojaviti dva ista. Ako
znamo da imamo dva broja koji imaju jednake najvee neparne djelitelje, podijelimo ih).
10 Ovdje rezoniramo slino kao u primjeru 1.4, samo to najprije oko svake toke Ai nacrtamo krunicu
radijusa d2i
11 Koliko ima dijagonala u poligonu s dvadeset i jednim vrhom? Promatrajte sve dijagonale kao da se sijeku
u jednoj toki!
12 Tangens razlike!

2.

3 Suma kvadrata je invarijantna!

4 Promatrajte ukupni opseg zaraenih polja.
5 Pokuajmo kuglicama pridruiti neku vrijednost, tako da se stanje u kutiji moe prikazati brojem (npr.
zbroj vrijednosti svih kuglica u kutiji). Pritom elimo da zadane promjene ne utjeu na taj broj. Promatranjem jednadbi (moda i konaih pitanja!) uoimo da bismo kuglicama mogli pridruiti sljedee
vrijednosti: crvena, bijela = 1, zelena = 2. S takvim vrijednostima, parnost zbroja svih vrijednosti u
kutiji se ne mijenja pri nekoj od promjena. Iz toga lako slijede odgovori na pitanja.
6 Promotrimo ostatak koji daje suma zbroja svih kruia pri dijeljenju s 3, neka je to r. Uoimo da sa
bilokojom doputenom promjenom dolazimo u stanje iji je ostatak 3-r (kada zbrojimo trojku prije i
poslije promjene, uvijek dobivamo 3, a ostali brojevi ostaju isti). To znai da iz poetnog stanja moemo
samo prelaziti u ostatke 2, 1, 2, 1, . . . , iz ega zakljuujemo da ne moemo popuniti svih 2010 kruia (jer
je 2010 djeljiv s 3).

3.

5 Prvo primjetimo da moemo poploati svaki kvadrat ija jestranica duljine djeljive s 4, jer moemo
poploati 4 2. Pokaimo da se ostale ploe ne moemo poploati:
Primjetimo da svaka ploica pokriva etiri polja, pa ako elimo poploati cijelu plou, ukupan broj polja
mora biti djeljiv s 4. Ovo izbacuje ploe neparnih duljina stranica. Promotrimo jo i ploe ije su duljine
stranica djeljive s 2, ali ne i etiri. Iz ovog uvjeta zakljuujemo da broj ploica koritenih za poploavanje
mora biti neparan. Sada bojamo stupce ploe, naizmjence crno i bijelo. Uoimo da ovako svaka ploica
prekriva ili 3 crna i jedno bijelo, ili 3 bijela i jedno crno polje (dakle neparan broj polja obje boje). Ve
smo zakljuili da je broj ploica neparan, pa s ovime dobivamo da sve ploice prekrivaju ukupno neparno
bijelih i neparno crnih polja. Ovo je nemogue ako je ploa parne duljine stranice (jer tada ima jednako
bijelih i crnih polja, i to paran broj).
6 Pokuajte obojati plou tako da svaka 4 1 ploica prekriva tono jedno crno polje. Koliko ima crnih
polja u takvom bojanju, a koliko ploica?
7 Slino kao primjer 3.4.
8 Dokaz se moe provesti indukcijom. Nakon to naemo poploavanje za 7 7 plou, lako je izvesti korak
indukcije (tako da prekrivamo rub uz dvije stranice ploe debljine 2 polja).

MNM

2011.

Kombinatorika

Eventualne kritike, prijedloge i pitanja u vezi zadataka ili bilokakvog matematikog gradiva slobodno poaljite
na petar.bakic@getaldic.org
Ne zaboravite pogledati nae stranice i informirati se o ljetnom kampu:
http://getaldic.org
http://kamp.getaldic.org

MNM

2011.