Magnetizam

Magnetostatika

Povijesni pregled
Kako je magnet dobio ime?
grad Magnesia u Maloj Aziji - nalazite magnetita
legenda: pastira Magnusa s Krete - okovana obua i pastirski tap
privueni magnetskom rudom (magnetitom Fe3O4)
Kina, 13. st. p.n.e. koritenje magnetske igle
Thales iz Mileta, 6. st. p.n.e. Grka; Indija, Kina
kompas: Kina (1. i 2. st. p.n.e.); Europa 12. st.

Kineski kompas.

 Petrus Peregrinus (franc. Pierre de Maricourt) 1269. g. Epistola de Magnete

- prva eksperimentalna istraivanja o magnetizmu
William Gilbert 1600. godine De Magnete - postavio je
temelje dananjih saznanja o magnetizmu; opisuje sva
dotadanja saznanja o magnetizmu, nabraja sve
izvedene eksperimente, a u jednom poglavlju opisuje i
ljekovita svojstva magnetita.
izradio je kuglu od magnetita Zemlja golemi magnet s
magnetskim polovima temelji geomagnetizma

Hans Christian Oersted 1820. g.

veza elektriciteta i magnetizma: elektrina struja u vodiu otklanja magnetsku iglu

Michael Faraday, Joseph Henry

zakoni elektromagnetske indukcije: elektrina struja u krugu moe nastati
promjenom magnetskog polja, ili promjena struje u susjednom krugu
J. C. Maxwell
otac elektrodinamike (prve zaokruene/samodostatne potpune) teorije u fizici
djelo,godina
pokazao je da vrijedi i obratno: promjena elektrinog polja stvara magnetsko polje

Magneti
magneti Materijali koji imaju svojstvo da privlae predmete od eljeza,
nikla, kobalta i njihovih legura.
eljezna ruda prirodni magnet
Umjetni magneti:
- permanentni
- elektromagneti
Permanentni Izrauju se od tvrdih feromagnetskih materijala. Trajno
zadravaju magnetizam.
Elektromagneti Zavojnice s jezgrom od meka eljeza. Magneti samo
dok tee struja kroz zavojnicu.

Magnetska igla magnetizirana elina/eljezna igla

-najjae privlaenje na krajevima magnetskim polovima
-istoimeni polovi se odbijaju, a raznoimeni se privlae
-ne postoje magnetski naboji (monopoli) poput el. naboja (+ ili -), ve se uvijek
javljaju u paru kao magnetski diplol (sjeverni i juni mag. pol)
-prepolovimo li magnet na pola, opet dobijemo dva mag. pola
-kompas magnetska igla koja se moe slobodno vrtjeti u horizontalnoj ravnini
-uvijek se orijentira u smjeru sjever-jug
-sjeverni magnetski pol pokazuje prema sjevernom geografskom polu
-juni magnetski pol - pokazuje prema junom geografskom polu
-magnetska influencija - magnetu pribliimo eljezni predmet u eljezu se
induciraju magnetski polovi: u blizini sjevernog pola se inducira juni i obratno
-meko eljezo Nakon odmicanja magneta nema vie magnetinosti
-tvrdo eljezo Nakon odmicanja magneta zadrava magnetinost.

Zemljin magnetizam
Magnetska igla na Zemlji
Orijentacija u odreenom smjeru.
Koji
"magnet" zakree magnetsku iglu?
Oko Zemlje postoji posebno polje sila = Zemljino magnetsko polje.
Sjeverni magnetski pol igle se orijentira prema sjeveru Zemlje
Na
sjeveru Zemlje se nalazi juni magnetski pol.
Magnetski i zemljopisni polovi Zemlje nisu u istoj toki.
Juni mag. pol Zemlje

Sjeverna Kanada 750 sjev. geog. irine i 960 zap. geog. duine).
Sjeverni mag. pol Zemlje

Istoni Antarktik 700 ju. geog. irine i 1500 ist. geog. duine).
Poloaj magnetskih polova nije vremenski stalan (neprestane promjene)

Zemljin magnetizam 2
Magnetski i zemljopisni polovi Zemlje nisu u istoj toki.
Magnetska igla ne pokazuje geografski, ve magnetski sjever jug.
Magnetska deklinacija = Odstupanje geografskog pravca sjever jug od
pravca koji pokazuje magnetska igla.
Magnetska deklinacija = Kut izmeu
geografskog i magnetskog meridijana.
Magnetska deklinacija = Vano za navigaciju!

Magnetska igla koja se moe vrtjeti u

vertikalnoj ravnini
Postavlja se pod nekim
kutom prema horizontali
inklinacija

Magnetsko polje i sila

Elektrino polje E prostor u kojem se osjea djelovanje elektrine sile
-izvor: el. naboj

Magnetsko polje B prostor u kojem se osjea djelovanje magnetske sile

-izvor: el. naboj u gibanju ili magnet
-smjer B = smjer mag. igle u toj toki prostora
-silnice magnetskog polja

Mag. polje tapiastog

magneta.

Mag. polje suprotnih

polova (N-S); privlaenje.

Mag. polje istoimenih

polova (N-N); odbijenje.

Kakva je to magnetska sila?

= sila na naboj u gibanju u magnetskom polju
(Lorentzova sila)

FL = q v B

[B ] = Nm
C
s

N
=
= [T
Am






FL = q v B
N
N
= [T
[B ] = m =

Am
C
s

- tesla

1 T = 104 G (gauss)

Koji je smjer magnetske sile?

FL = q v B

Kolika je sila ako je:

a) brzina = 0
b) mag. polje = 0
c) naboj = 0
d) vB
e) vB
f) kut izmeu v i B

Koji je smjer magnetske sile?

B

v
q

v
q

v
v

-q

B
B

Usporedba elektrine i magnetske sile

Elektrina sila

Magnetska sila

-djeluje u smjeru el. polja -djeluje okomito na smjer

mag. polja
-djeluje uvijek na naboj,
bez obzira miruje li ili se
giba

-djeluje samo na naboj u

gibanju

-vri rad pri pomicanju

naboja

-ne vri rad jer djeluje

okomito na pomak
naboja (samo ga
zakree)

Sila na vodi u magnetskom polju

Magnetska sila djeluje na naboj u gibanju u magnetskom polju. Poto je el.
struja usmjereno gibanje naboja, ukupna sila na naboje koji ine struju u vodiu
bit e jednaka rezultantnoj sili koja djeluje na sve naboje u gibanju (u mag.
polju). Sila koja djeluje na naboje, prenosi se na atome kristalne reetke vodia,
a rezultantna sila djelovat e na vodi i pomaknuti ga.
Pokus:
Promatramo ravni vodi kojim tee istosmjerna struja u homogenom
magnetskom polju (potkoviasti magnet) :

Zakljuci:
- Objeena ica se otklanja (ovisno o smjeru
struje). Sila je okomita na smjer struje.
- Otklon je to vei, to je jaa struja kroz vodi.
- Otklon je to vei, to je jae magnetsko polje.
Koji je smjer sile?

Izraz za silu?
Ravni vodi duljine l, kroz koji tee struja I, smjeten okomito na silnice magnetskog
polja B:
elektroni u ici nosioci naboja

na njih djeluje sila

ve


F

B
Ukupna sila:


 
F1 = eve B

Ukupna sila na vodi =

sila na 1 elektron * broj slobodnih elektrona
Uvodimo:
S presjek vodia
n Gustoa slobodnih elektrona (broj u 1 m3)



F = nF1


 
F = n S l ( e ) ve B
I

 

F = I l B

= kut izmeu smjera struje (l) i vektora B

F = BIl sin

to ako je vodi zakrivljen? Kolika je onda sila?

dl

b








dF = Idl B = I dl B
a

B je homogeno polje izvan integrala

b


dF = I dl B = IL ' B
a
Mag. sila na zakrivljenu icu = sili na ravnu
icu koja spaja krajnje toke ice i kojom
tee ista struja.

Kolika je magnetska sila na zatvorenu strujnu petlju?

dF = Idl B = I  dl B = 0


dl = 0
Ukupna magnetska sila koja djeluja na
zatvorenu strujunu petlju u homogenom
magnetskom polju = 0.

Poredaj po veliini iznose magnetskih sila na pojedini vodi. Vodiima teku iste
struje i nalaze se u istom magnetskom polju, a udaljenost toaka A i B je 10 cm.

Moment sile na strujnu petlju u homogenom magnetskom polju

Magnetska sila = ?

 

F = I l B




F1 = F3 = 0, l1,3 || B

F2 = F4 = IaB

Smjer?

-sile su istog iznosa, suprotnog smjera, ali

nemaju isto hvatite par sila moment

b
b
b
b
M = F2 + F4 = IaB + IaB = IabB = IAB
2
2
2
2
A=ab =povrina petlje

Moment je najvei kada je mag. polje paralelno

ravnini petlje.

Ako B zatvara kut s normalom na ravninu petlje:

b
b
M = F2 sin + F4 sin = IAB sin
2
2

M = IA B
Moment magnetske sile na strujnu petlju u B.
M

-vektor A je okomit na ravninu petlje, a

iznos mu je jednak povrini petlje
-smjer vektora A odreujemo pravilom
desne ruke: prsti pokazuju smjer struje
kroz petlju, a palac smjer A

Umnoak =IA naziva se magnetski (dipolni) moment strujne petlje.

= IA Am 2




Moment sile na strujnu petlju u magnetskom
M = B

U = B

U min = B, || B

polju B.

Potencijalna energija magnetskog dipolnog

momenta u magnetskom polju.
-ovisi o orijentaciji spram B

U = 0, B

U max = + B, B

Primjena:
- mjerni instrumenti s pominim svitkom (ampermetar, voltmetar,
galvanometar)

- permanentni magnet daje B

- prolazak struje kroz zavojnicu stvara
- spiralna opruga vraa kazaljku u ravnoteni poloaj (kad prestane tei
struja)
- kut zakretanja kazaljke ovisi o smjeru struje
primjena samo za
istosmjerne struje

1. Poredaj po veliini momente koji djeluju na pojedinu petlju. Sve su petlje

identine i nose istu struju.

M = B




= IA

2. Na koju petlju djeluje najvea sila?

Gibanje nabijene estice u homogenom magnetskom polju

-estica naboja q ulazi u homogeno
magnetsko polje B brzinom v okomito na
smjer B
-sila na esticu

FL = q v B

-sila je okomita na v i B; putanja estice

je krunica u ravnini okomitoj na B;

FL = Fcp
v2
qvB = m
r
mv
r=
-polumjer putanje
qB

v qB
=
r m

T=

2 r 2 2 m
-period gibanja .
=
=
v

qB

-kutna brzina (ciklotronska

frekvencija)

i T ne ovise o v ni r.

-estica naboja q ulazi u homogeno magnetsko polje B brzinom v pod nekim

kutom na smjer B
-brzinu rastavljamo na 2 komponente:
paralelnu i okomitu na B
helikoida

v = v|| + v

-sila na esticu FL = q v B






v|| B = 0; v B 0
ax = 0;

vx = const

mv
r =
qB

-krunica
u y-z
ravnini

Primjena:
1. Selektor brzina
- sve estice koje prou kroz ovaj ureaj imaju istu brzinu

-nabijene estice ulaze u homogeno elektrino i magnetsko polje usmjerene

meusobno okomito; pozitivne estice E otklanja prema dolje, a B prema gore;
izjednaavanjem elektrine i magnetske sile dobivamo uvjet za horizontalni prelet
estice (bez otklona)

qE = qvB
E
v=
B

-samo estice koje zadovoljavaju ovaj uvjet prolaze

bez otklanjanja i sve imaju istu brzinu

2. Spektrograf masa (maseni spektrometar)

- odjeljuje ione ovisno o njihovom naboju i masi
- J.J. Thomson 1897. otkrio elektron

-ioni prvo prolaze kroz selsktor brzina, a potom ulaze u homogeno B koje ih otklanja po
krunici radijusa
mv
m rB0 rB0 B -mjerei r, B , B i E moemo
r=

=
=
0
qB0
q
v
E
odrediti omjer mase i naboja
-u praksi se obino mjere mase razliitih izotopa danog iona, dok svi izotopi imaju isti
naboj; premda ne znamo koliki je naboj, moemo odrediti omjer njihovih masa (naboji
se pokrate)

3. Ciklotron
-ureaj za ubrzavanje nabijenih estica
-unutar elektroda D1 i D2 nalazi se samo
magnetsko polje koje zakree nabijenu
esticu (bezina/energija ostaje ista)
-izmeu elektroda postoji elektrino polje
koje ubrzava nabijene estice (poveava
energiju); el. polje mijenja smjer svakih
T/2, gdje je T=vrijeme potrebno da
nabijena . napravi jedan puni krug
-svakim prolaskom izmeu elektroda,
nabijena . dobiva energiju qV, gdje je V
napon izmeu elektroda (koje svakih T/2
mijenjaju polaritet); porastom
energije/brzine, raste i radijus putanje i
kada r dostigne radijus elektroda, estica
izlijee van iz ciklotrona kroz izlaznu
pukotinu s kinetikom energijom:

-kod energije od oko 20Mev, relativistiki efekti dolaze do izraaja i sinkroniziranost

izmeu estice i el. polja vie nepostoji

4. Hallov efekt

Hallov efekt

FL = q E + v B

I
B
N

S
w
d

Hallov koeficijent:

Hallova otpornost:

E = vB
I
j = = nev, S = w d
S
jB
EH =
= RH jB
ne
V
I
= RH
B
w
wd
V d 1
RH =
=
I B
ne
EH
H =
= RH B
j