Predavanja E120 - Drugi Kolokvij

1
Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 7

3. Magnetizam
3.1. Osnovne veliine magnetskog polja (1)
Osnovne veliine magnetskog polja su:
Jakost magnetskog polja:
Magnetska indukcija (gustoa magnetskog toka):
Vrijedi jednadba konstitucije:
Ako je sredstvo izotropno, jednadba konstitucije glasi:
Znaajka sredstva zove se: magnetska permeabilnost.
[ ] m / A H
r
[ ] T B
r
H B
r r
=
H B =
2
Magnetska permeabilnost se moe izraziti pomou produkta:
gdje je:
S obzirom na magnetska svojstva razlikujemo 3 osnovne vrste materijala:
Feromagnetici (
r
>> 1) od kemijskih elemenata: Fe, Ni, Co.
- permeabilnost vakuuma (zraka)
- relativna magnetska permeabilnost.
Paramegnetici (
r
> 1,
r
1 ) npr. Al, Pb.
Dijamagnetici (
r
< 1,
r
1 ) npr. C, Cu, Ag, Zn, voda.
r 0
=

=

A
m T
10 4
7
0
r
3
Animacija: Utvrivanje da li je materijal
dijamagnetik ili paramagnetik
http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/java/paramagnetism/index.html
4
3.2. Prirodni magnet i elektromagnet (1)
Prirodni magnet je davno otkriven. Utvreno je da magnet ima dva pola:
Sjeverni pol (N North),
Juni pol (S South).
Gilbert 1600. godine je utvrdio da se istoimeni polovi magneta odbijaju, a
raznoimeni polovi privlae.
Magnetsko polje se zorno
prikazuje pomou silnica.
Analogno elektrinom
polju, jakost magnetskog
polja je tangencijalna u
odnosu na silnicu.
H
r
5
Zemlja je veliki prirodni magnet.
Sjeverni geografski pol
Juni geografski pol
Sjeverni magnetski pol se nalazi
u blizini junog geografskog pola.
Danas mnogi znanstvenici tvrde da
magnetski polovi zamjenjuju mjesta.
Zadnja takva zamjena je bila prije
780 tisua godina.
Mnoge stijene u kori sadre podatke o
jaini i smjeru magnetskog polja u
vrijeme njihovog formiranja.
Zemljino magnetsko polje smanjuje
tetan utjecaj kosmikog zraenja i
solarnog vjetra. Stoga za vrijeme svake
promjene polova nestaju neke vrste i
nastaju nove uslijed mutacije.
N
S
6
Prema jednoj od teorija, Zemljino magnetsko polje stvaraju elektrine struje u
rastopljenoj eljeznoj Zemljinoj jezgri koja ne rotira sasvim pravilno (postoje
turbulencije u njenom toku) pa je stoga i rezultirajue magnetsko polje
nepravilno i nije usmjereno du osi rotacije Zemlje.
Konkretno, u posljednje vrijeme sjeverni magnetski pol je udaljen nekih 1000
kilometara od geografskog pola i giba se brzinom od 24 kilometra godinje.
Zbog toga je za precizno koritenje kompasa potrebno za svako mjesto
poznavati tzv. magnetsku deklinaciju, tj. razliku izmeu smjera u kojem
pokazuje kompas i smjera geografskog sjevernog pola.
injenica je da zemljino magnetsko polje opada bre no i jedan drugi
geofiziki fenomen. Ovo kontinuirano gubljenje magnetskog polja Zemlje, i
vezano za njega poveanje tetnog zraenja, su van ljudske kontrole.
Magnetska indukcija Zemljinog magnetskog polja u Zagrebu iznosi oko
47 T i usmjereno je pod kutem od 70 stupnjeva s obzirom na horizontalu.
7
Elektromagnet nastaje ako oko eljezne jezgre namotamo zavojnicu i kroz nju
pustimo istosmjernu struju. Smjer magnetskog polja, odnosno poloaj
sjevernog i junog pola magneta odreuje se po pravilu desne ruke.
Isprueni palac pokazuje
smjer magnetskog polja
kroz tijelo magneta.
Savijeni prsti pokazuju
smjer elektrine struje.
8
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/magneticlines/index.html
Animacija: Silnice magneta
9
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/compass/index.html
Animacija: Magnetsko polje i orijentacija kompasa
10
3.3. Magnetski tok (1)
Magnetska indukcija se jo zove i gustoa magnetskog toka. Dakle, magnetski
tok je tok koji stvara vektor magnetske indukcije:
U specijalnom sluaju kad je
vektor magnetske indukcije
okomit na plohu S vrijedi
da je:
Ako je, uz dosad uvedeni uvjet, B = konst na S, onda je
magnetski tok kroz plohu S:
=
S
S d B
r r
=
S
dS B
S B =
S
B
r
S d
r
11
3.3. Magnetski tok (2)
Ako magnetski tok prolazi kroz zavojnicu, onda je taj magnetski tok
obuhvaen (ulanen) s N zavoja. Takav obuhvaeni magnetski tok
oznaavamo s i zovemo ga ulaneni magnetski tok.
Dakle, uz odreenu aproksimaciju, za
zavojnicu koja ima N zavoja te kroz koju
prolazi magnetski tok vrijedi da je
ulaneni magnetski tok:
U specijalnom sluaju kad imamo samo jedan zavoj
(N = 1), ulaneni magnetski tok jednak je obinom
magnetskom toku:
= N
=
12
3.4. Zakon elektromagnetske indukcije (1)
Neka kroz zavojnicu koja ima N zavoja tee
vremenski promjenjiva struja jakosti i. Ta
struja stvara magnetsko polje, a zavojnica
ulanuje magnetski tok:
Prema zakonu elektromagnetske indukcije u
zavojnici se inducira EMS naznaenog smjera,
koja je opisana izrazom:
Primijetimo da su inducirana EMS e i
jakost struje i istog smjera te da im
je smjer usklaen sa smjerom ulanenog
magnetskog toka po pravilu desne ruke.
= N
dt
d
N
dt
d
e

=
=
13
Inducirana EMS je posljedica tenje da ulaneni magnetski
tok ostane konstantan:
a) jakost struje i raste raste
Dakle, inducirana EMS eli potjerati struju u
suprotnom smjeru, tj. ponititi porast struje.
b) jakost struje i pada pada
Dakle, inducirana EMS eli potjerati struju u istom smjeru, tj.
nastoji nadoknaditi pad jakosti struje.
. konst =
0
dt
d
>
0 e <
0
dt
d
<
0 e >
14
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/faraday/index.html
Animacija: Faradayev eksperiment
EM indukcija
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/faraday2/index.html
Animacija: Zakon elektromagnetske
indukcije 1
15
http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/physics/Lenz's.html
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/lenzlaw/
indukcije 2
indukcije 3
16
Ako odabrani smjer inducirane
EMS e i odabrani smjer
ulanenog magnetskog toka
nisu usklaeni po pravilu desne
ruke, onda izraz za induciranu
EMS glasi:
Zakon elektromagnetske indukcije
se jo zove Faradayev zakon
elektromagnetske indukcije ili pak
Lenzovo pravilo.
dt
d
N
dt
d
e

+ =
+ =
17
3.5. Djelovanje magnetskog polja na naboj u gibanju (1)
Neka se pozitivni tokasti naboj iznosa q giba u magnetskom polju
s poznatom prostornom raspodjelom magnetske indukcije.
Na naboj u gibanju djeluje sila znosa:
Odgovor: Jakosti elektrinog polja.
( ) B v q F
r
r
r
=
Pitanje: Kojoj veliini odgovara
vektor
? B v
r
r
U specijalnom sluaju kada je

B v
r
r
B v q F =
B
r
q +
B
r
v
r
F
r
18
Primjer: Neka pozitivni tokasti naboj iznosa q i mase m brzinom v ulijee
okomito u homogeno magnetsko polje.
Pod djelovanjem magnetske (centripetalne) sile vodi se u homogenom
magnetskom polju giba po krunici polumjera R.
19
Polumjer R slijedi iz jednakosti magnetske i centrifugalne sile.
Ovaj primjer je osnova za odreivanje ukupnog broja izotopa nekog
kemijskog elementa te postotnog udjela pojedinog izotopa.
Atomi kemijskog elementa se naelektriziraju i puste da okomito ulijeu u
homogeno magnetsko polje.
Kako su izotopi razliitih masa, to e im i polumjeri krunica po kojima se
gibaju biti razliiti. Na kraju treba detektirati koliko je atoma udarilo
u pojedino mjesto.
= F F
cf m
R
v
m B v q
2
=
B q
v m
R
=
20
3.6. Djelovanje magnetskog polja na vodi u gibanju (1)
Neka se vodi giba u magnetskom polju s poznatom prostornom raspodjelom
magnetske indukcije.
U diferencijalu (luka) vodia inducira
se diferencijalna EMS:
U itavom vodiu se inducira EMS
iznosa:
( ) B v d de
r
r
l
r
=
( ) l
r r
r
d B v e
K
=
B
r
K
l
r
d
B
r
v
r
21
Specijalan sluaj: magnetsko polje homogeno, vodi pravocrtan i konane
duljine.
U vodiu se inducira EMS
iznosa:
( ) B v e
r
r
l
r
=
B v
r
r
l
r
v B e = l
22
Inducirana EMS u vodiu koji se giba u magnetskom polju je posljedica
djelovanja magnetske sile na naboj u gibanju (naboj u vodiu koji se giba).
Pod djelovanjem sile, slobodni
elektroni se skupljaju na jednoj
strani vodia, a na drugoj strani
imamo viak pozitivnog naboja.
Ako je vodi pravocrtan i polje
homogeno, nakon integracije po
vodiu slijedi da je:
( ) B v e
r
r
l
r
=
( ) l
r r
r
l
r r
d B v d E e
K K
= =

23
Na konkretnom primjeru pokazat emo da se izraz za EMS induciranu
u vodiu koji se giba u magnetskom polju moe dobiti i iz zakona
elektromagnetske indukcije.
S obzirom na odabrani smjer inducirane EMS i smjer magnetske indukcije,
odnosno ulanenog magnetskog toka, vrijedi da je:
Po okviru od bakrene
ice giba se bakreni
vodi.
Cijeli sustav vodia
nalazi se u homogenom
magnetskom polju.
( )
v B
dt
da
B
dt
a B d
dt
d
dt
d
e = =

=
+ =
+ = l l
l
24
3.7. Djelovanje magnetskog polja na vodi protjecan
strujom (1)
Neka se vodi protjecan istosmjernom strujom jakosti I nalazi u magnetskom
polju s poznatom prostornom raspodjelom magnetske indukcije.
Na diferencijal vodia djeluje
diferencijalna sila:
Na itav vodi djeluje sila:
( ) B d I F d
r
l
r r
=
( )
=
K
B d I F
r
l
r r
F d
r
B
r
K
l
r
d
B
r
I
25
3.7. Djelovanje magnetskog polja na vodi protjecan
strujom (2)
Specijalan sluaj: magnetsko polje homogeno, vodi pravocrtan i konane
duljine.
Na vodi djeluje sila:
( ) B I F
r
l
r r
=
B
r
l
r
l = I B F
26
3.8. Biot-Savartov zakon (1)
Biot-Savartov zakon daje izraz za raunanje jakosti magnetskog polja
uzrokovanog strujom koja tee kroz linijski vodi. Polje se rauna u
proizvoljnoj toki T.
Neka kroz vodi tee istosmjerna struja jakosti I.
Diferencijalni oblik Biot-Savartovog
zakona glasi:
Integralni oblik zakona glasi:
3
r
r d
4
I
H d
r
l
r
r

=
K
3
r
r d
4
I
H
r
l
r
r
27
Primjer 1: Pomou Biot-Savartovog zakona treba odrediti izraz za izraun
jakosti magnetskog polja u centru krune petlje polumjera a kroz koju tee
istosmjerna struja jakosti I.
Vrijedi da je: a r , r d =
r
l
r
2 2 3
a
d
r
d
r
r d

l l
r
l
r
= =

=
K
2
d
a 4
I
H l
a 2
I
a 2
a 4
I
H
2
=

=
28
Primjer 2: Izraz za izraun jakosti magnetskog polja pravocrtnog vodia
konane duljine kroz kojeg tee istosmjerna struja jakosti I.

= sin
a 4
I
H
( )
2 1
sin sin
a 4
I
H

=
0 ,
2 1
>
29
0 ,
2 1
>
( )
2 1
sin sin
a 4
I
H +

=
30
Primjer 3: Beskonani dugi pravocrtni vodi.
Ovo je granini sluaj vodia
konane duljine.
2
,
2 1

a 2
I
H

=
31
http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/java/magwire/index.html
Animacija: Magnetsko polje pravocrtnog vodia 1
32
http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/java/fieldlines/index.html
Animacija: Magnetsko polje pravocrtnog vodia 2
33
Ispitni primjeri: Jakost magnetskog polja u centru kvadratne petlje
te u centru pravokutne petlje protjecane strujom.
a
I 2 2
45 sin
2
a
4
I
8 H
o

=

=

+

= sin
2
b
4
I
4 sin
2
a
4
I
4 H
= =
o
90 ;
a
b
tg arc
34
3.9. Sila izmeu dva vodia (1)
Treba odrediti izraz za silu po jedinici duljine izmeu dva beskonano duga
meusobno paralelna pravocrtna vodia. Vodii se nalaze u zraku.
Pravocrtni vodi ne djeluje sam na
sebe.
Po zakonu akcije i reakcije vrijedi da je:
sila na vodi 2 uslijed
struje kroz vodi 1.
21
F
r
magnetska indukcija na
mjestu vodia 2 uslijed
struje kroz vodi 1.
21
B
r
21 12
F F
r r
=
35
U ovom sluaju vrijedi da je:
Meusobna sila po jedinici duljine vodia iznosi:
Vrijedi da je:
( )
21 2 2 21
B I F
r
l
r r
=
[ ] N I B F
2 2 21 21
l =
[ ] N/m I B F
2 21 duljine jedinici po
=

=
d 2
I
B
1
o 21
[ ] N/m
d 2
I I
F
2 1
o duljine jedinici po

=
36
Elektromagnetski paradoks:
Istoimeni se naboji odbijaju.
Struja je usmjereno gibanje naboja.
Ako struje kroz paralelne vodie teku u istom smjeru, vodii se privlae.
Fizikalno objanjenje:
Tenja je da se magnetsko polje jednoliko rasporediti po prostoru
(minimum energije).
Kad struje teku u istom smjeru, polja izmeu vodia se ponitavaju
pa se stoga vodii privlae.
Kad struje teku u suprotnom smjeru, polja izmeu vodia se zbrajaju
pa se stoga vodii odbijaju.
37
38
http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/java/parallelwires/index.html
Animacija: Sila izmeu paralelnih vodia
39
1. Zaokruite toan odgovor.
Ogledna ispitna pitanja (1)
dt
d
e ) a

+ =
dt
d
e ) b

=
2. Zaokruite toan odgovor.
dt
d
e ) a

+ =
dt
d
e ) b

=
40
3. Pravocrtni vodi konane duljine giba se brzinom v u homogenom
magnetskom polju. Kako glasi izraz za EMS induciranu u vodiu?
Rjeenje:
( )
e v B =
r ur
r
l
41
4. Pravocrtnim vodiem konane duljine tee istosmjerna struja jakosti I.
Vodi se nalazi u homogenom magnetskom polju. Napiite izraz za silu koja
djeluje na vodi.
5. Iskaite Biot-Savartov zakon u diferencijalnom obliku i nacrtajte
pripadnu sliku.
6. Iskaite Biot-Savartov zakon u integralnom obliku i nacrtajte
pripadnu sliku.
42
7. Kroz trokutastu petlju stranice duljine a tee istosmjerna struja jakosti I.
Napiite izraz za jakost magnetskog polja H u centru petlje i naznaite smjer
magnetskog polja.
Rjeenje:
Smjer:
.
a 2
I 9
60 sin
3
v
4
I
6 H
o

=

=
2
3 a
v

=
43
8. Kroz petlju u obliku pravilnog esterokuta stranice duljine a tee
istosmjerna struja jakosti I. Napiite izraz za jakost magnetskog polja H u
centru petlje i naznaite smjer magnetskog polja.
Rjeenje:
Smjer:
.
2
3 a
v

=
a
I 3
30 sin
v 4
I
12 H
o

=

=
44
9. Kroz kvadratnu petlju stranice duljine a tee istosmjerna struja jakosti I.
Napiite izraz za jakost magnetskog polja H u centru petlje i naznaite smjer
magnetskog polja.
10. Kroz pravokutnu petlju kojoj su duljine stranica a i 2 a tee istosmjerna
struja jakosti I. Napiite izraz za jakost magnetskog polja H u centru petlje i
naznaite smjer magnetskog polja.
a
a I
T
2a
a I
T
45
11. Kroz petlju prema slici tee istosmjerna struja jakosti I. Napiite izraz za
jakost magnetskog polja H u toki T i naznaite smjer magnetskog polja.
a
a
a
2a
2a
I
T
Rjeenje:
Smjer:
a 2
I
4
1
45 sin
a 4
I
6 H
o
+

=
46
12. Izraunajte silu po jedinici duljine izmeu dva beskonano duga pravocrtna
vodia. Zadano je: I
1
= I
2
= 100 A; d=0,2 m;
r
= 1. Vlada li meu vodiima
privlana ili odbojna sila?
d
I
1
I
2
Rjeenje:
Sila je odbojna
m / N ......
d 2
I I
F
2 1
0
=

=
47
13. Kroz etiri beskonano duga meusobno paralelna tanka vodia teku struje
istog iznosa I i naznaenog smjera. Napiite izraz za silu po jedinici duljine
koja djeluje na vodi 1 i naznaite njen smjer.
Rjeenje:
4 3 2
F F F F
r r r r
+ + =
a 2
I I
F
2 1
o 2

=
a 2 2
I I
F
3 1
o 3

=
a 3 2
I I
F
4 1
o 4

=
4 3 2
F F F F + =
F
r
smjer sile
48
Rjeenje:
Domai rad
49
Rjeenje:
Domai rad
50
Rjeenje:
Domai rad
1
3.10. Ampereov zakon (1)
Ampereov zakon kae da je cirkulacija vektora jakosti magnetskog polja
jednaka struji obuhvaenoj konturom du koje vrimo integraciju. Pri tome
su smjer obilaska konture i smjer struje usklaeni po pravilu desne ruke.
U dijelu literature Ampereov zakon se zove i zakon protjecanja.
Ampereov zakon glasi:
Za primjer dan slikom vrijedi:
gdje je oznaka za
magnetomotornu silu (MMS).
= =
ob
K
I d H l
r r
3 2 1
K
I I I d H + =
l
r r
2
Primjer 1: Pomou Ampereovog zakona treba dobiti izraz za jakost magnetskog
polja oko beskonano dugog pravocrtnog vodia protjecanog istosmjernom
strujom jakosti I.
Lako je uoiti da postoji osna simetrija.
Stoga se za krivulju integracije bira koncentrina
krunica.
K du konst. H ; d H = l
r r
I I H d H d H
ob
K K
= = = =

l l l
r r
I a 2 H =
I
H
2 a
=

3
Primjer 2: Pomou Ampereovog zakona treba dobiti izraz za jakost magnetskog
polja unutar beskonano dugog pravocrtnog vodia protjecanog istosmjernom
strujom jakosti I.
Lako je uoiti da opet postoji osna simetrija.
Gustoa struje:
Za r < r
o
vrijedi:
konst.
r
I

S
I
J
2
o
=

= =

= = =
2
2
ob
K
0
r
r
I
S
S
I r 2 H d H l
r r
2
o
r 2
r
I H

=
4
Dakle, jakost magnetskog polja unutar i izvan beskonano dugog pravocrtnog
vodia protjecanog istosmjernom strujom jakosti I opisana je izrazom:
0
r r za
r 2
r
I H
2
o
<

=
o
r r za
r 2
I
H

=
5
Za beskonano dugi pravocrtni koaksijalni kabel prikazan na slici, pomou
Ampereovog zakona, odredite izraz za jakost magnetskog polja u ovisnosti
o r ako je:
a) r < r
1
; H
1
= ?
b) r
1
< r < r
2
; H
2
= ?
c) r
2
< r < r
3
; H
3
= ?
d) r > r
3
; H
4
= ?
6
a) r < r
1
2
ob
1
1
r 2
r
I
r 2
I
H

=

=
b) r
1
< r < r
2
r 2
I

r 2
I
H
ob
2

=

=
c) r
2
< r < r
3
2 2
2 2
2 2
2 2
ob
3
2 3
3
2 3
2
r r
r r
r 2
I

r r
r r
1
r 2
I

r 2
I
H

=

=
d) r > r
3 0
r 2
I
H
ob
4
=

=
7
3.11. Torusna zavojnica (1)
Pomou Ampereovog zakona treba dobiti izraz za jakost magnetskog polja
torusne zavojnice. Na torusnu jezgru je namotano N zavoja torusne zavojnice.
Neka kroz zavojnicu tee istosmjerna struja jakosti I.
Popreni presjek
torusne jezgre
8
Lako je uoiti da postoji osna simetrija. Stoga se za krivulju integracije bira
koncentrina krunica.
Izvan zavojnice vrijedi da je:
K du konst. H ; d H = l
r r
2 1
r r r Za
(unutar zavojnice)
I N H d H
K
= = =
l l
r r
r 2
I N I N
H

=
l
0 H 0 I H
ob
= = = l
9
U jezgri jakost magnetskog polja
opada s polumjerom r.
Dakle, magnetsko polje nije
homogeno na poprenom presjeku
torusne jezgre.
esto se pretpostavlja da je magnetsko
polje homogeno na poprenom
presjeku jezgre, tj. uzima se da je:
gdje je:
sr sr
r 2
I N I N
H

=
l
2
r r
r
2 1
sr
+
=
10
Aproksimacija (priblina vrijednost) magnetskog toka torusne jezgre
opisana je izrazom:
ili krae pisano:
Magnetomotorna sila torusne zavojnice:
Priblina vrijednost magnetskog otpora jezge:
S
I N
S H S B
sr
= = =
l
otpor Magnetski
MMS

R
m
=
=
I N =
S
R
sr
m

=
l
11
3.12. Ravna zavojnica (1)
Vrlo je komplicirano
izraunati
tonu raspodjelu
jakosti
magnetskog polja
ravne zavojnice.
Koristi se priblina formula zasnovana na zanemarenju magnetskog
otpora okolnog sredstva.
Ako uzmemo da okolno sredstvo nema magnetskog otpora, to je isto
kao da smo uzeli da je izvan jezgre zavojnice H = 0.
12
3.12. Ravna zavojnica (2)
Uz zanemarenje magnetskog otpora okolnog sredstva, magnetsko polje unutar
zavojnice je homogeno te je opisano izrazom:
dok je magnetski otpor jezgre:
Neka je S
povrina
poprenog
presjeka
jezgre.
S
R
m

=
l
konst.
I N
H =

l
0 H =
0 H =
0 H = 0 H =
H
r
l
13
3.13. Samoinduktivitet (1)
Neka se na feromagnetskoj jezgri ( >>
0
) nalazi svitak koji ima N zavoja.
Neka kroz svitak tee vremenski promjenjiva struja. Pretpostavljamo da se
sav magnetski tok zatvara kroz feromagnetsku jezgru.
Po zakonu elektromagnetske
indukcije, u svitku se inducira
EMS. S obzirom na odabrane
smjerove, vrijedi da je:
dt
d
e

=
14
gdje je: -
L -
i -
ulaneni magnetski tok [Vs],
induktivitet (samoinduktivitet, vlastiti induktivitet) [H],
jakost struje [A].
Ujedno vrijedi da je:
Openito vrijedi da je:
i L =
Za zavojnicu (svitak) vrijedi da je:
= N
dt
di
L
dt
d
e =
=
m m
R
di N
d
R
i N

=
15
Iz prethodno navedenih izraza slijedi da je:
Iz ovog izraza lako se dobije da je induktivitet svitka:
U ovom sluaju magnetski otpor je:
dt
di
R
N

dt
d
N
dt
di
L
dt
d
e
m
2
=
= =
=

R
N
L
m
2
=

S
R
sr
m

l
16
3.14. Meuinduktivitet dvaju svitaka (1)
Neka se na feromagnetskoj jezgri ( >>
o
) nalaze dva svitak koji imaju
N
1
i N
2
zavoja. Neka kroz prvi svitak tee vremenski promjenjiva struja
i
1
, dok je drugi svitak u praznom hodu. Pretpostavimo da se sav
magnetski tok
1
zatvara kroz feromagnetsku jezgru.
Po zakonu
elektromagnetske
indukcije,
promjenjiva struja
u svitku 1 stvara
promjenjivi
magnetski tok koji
u oba svitka
inducira EMS.
17
U svitku 2 se inducira EMS:
Vrijedi da je:
gdje je:
21
-
M = M
21
= M
12
-
i
1
-
ulaneni magnetski tok koji stvrara struja svitka 1, a
ulanuje ga svitak 2.
meuinduktivitet svitaka,
jakost struje u prvom svitku.

dt
d
N
dt
d
e
1
2
21
2
=
m
1 1
1
m
1 1
1
R
di N
d
R
i N

=
1 21
i M =
18
Iz prethodno navedenih izraza slijedi da je:
Slijedi da je meuinduktivitet svitaka:
dt
di
R
N N

dt
d
N
dt
di
M
dt
d
e
1
m
2 1 1
2
1 21
2

= =
=

R
N N
M
m
2 1
=
19
Dakle, vrijedi da je:
m
2 1
m
2
2
2
m
2
1
1
R
N N
M

R
N
L ;
R
N
L
=
= =
2 1
L L M =
Izraz vrijedi uz pretpostavku da sav magnetski tok to ga
stvara jedna zavojnica ulanuje druga. Tada kaemo da zanemarujemo
rasipni magnetski tok.
2 1
L L M =
20
3.15. Rasipni magnetski tok (1)
Struja koja tee kroz svitak
1 stvara magnetski tok.
Onaj dio toka kojeg stvara struja svitka 1, a ne ulanuje ga svitak 2
nazivamo rasipnim magnetskim tokom (tok
1
).
Budui da je jezgra
feromagnetska, glavnina
toka se zatvara kroz jezgru,
odnosno ulanuje ga svitak
2. Taj tok (
1m
) nazivamo
glavnim magnetskim
tokom.
gl 1 m 1
=
21
3.15. Rasipni magnetski tok (2)
Dakle, ukupni se tok kojeg stvara struja i
1
moe izraziti pomou sume:
Sada relaciju koja povezuje vlastite induktivitete i meuinduktivitet
piemo u obliku:
gdje je k tzv. faktor ulanenja.
Ako nema rasipnog toka, onda je k = 1.
+ =
1 m 1 1
1 k 0 ; L L k M
2 1
=
22
3.16. Vektor magnetizacije
Za magnetsko polje u vakuumu vrijedi da je:
dok je u drugom sredstvu:
Lako se vidi da se vektor magnetizacije moe opisati pomou izraza:
Magnetizacija je posljedica dogaanja u materijalu.
gdje je
m
=
r
1 magnetska susceptibilnost.
Kod dijamagnetika i paramagnetika
r
= konst. 1 pa je pogodnije dati
podatke za
m
.
H B
o
r r
=
( ) M H H B
o r o
r r r r
+ = =
gdje se veliina naziva vektorom magnetizacije.
M
r
( ) H H 1 M
m r
r r r
= =
23
3.17. Feromagnetizam (1)
U feromagneticima postoje mikroskopska podruja spontane magnetizacije
koja se nazivaju magnetske domene. U svakoj domeni svi atomi imaju
paralelne magnetske dipolne momente pa se domena ponaa kao
permanentni magnet.
U nemagnetiziranom materijalu
magnetske domene su orijentirane
kaotino.
24
Pod djelovanjem vanjskog
polja, magnetske se domene
orijentiraju u smjeru djelovanja
polja.
25
Pod djelovanjem jakog vanjskog
polja, sve se magnetske domene
orijentiraju u smjeru djelovanja
polja. Tada govorimo o
zasienju.
Daljnjim poveanjem pobude,
odnosno H vanjskog polja,
B u feromagnetiku ne raste.
26
Orijentacija magnetskih domena
u feromagnetiku posljedica je
toga to se istoimeni magnetski
polovi odbijaju, dok se
raznoimeni magnetski polovi
privlae.
27
http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/java/domains/index.html
Animacija: Magnetske domene
28
3.18. Histereza (1)
Kada se feromagnetski materijal pod utjecajem vanjske pobude magnetizira
u jednom smjeru te se potom ta pobuda makne, feromagnetik se nee u
potpunosto demagnetizirati.
Najlake je zamisliti da je vanjska pobuda nastala uslijed prolaska struje
kroz zavojnicu feromagneta. Dakle, iako je struja jednaka nuli pa time i
jakost magnetskog polja uslijed struje jednaka nuli, u feromagnetu postoji
neki iznos magnetske indukcije, koji se naziva remanentni magnetizam.
Histereza je pojava koja uzrokuje da B zaostaje za H tako da krivulja
magnetiziranja za rastua i padajua polja nije ista. Petlja koja predstavlja
krivulju magnetiziranja naziva se petlja histereze (histerezna petlja).
29
3.18. Histereza (2)
Na primjeru torusne zavojnice moe se vidjeti da je jakost magnetskog
polja u izravnoj vezi s jakou struje.
Jakost magnetskog polja torusne
zavojnice ne ovisi o vrsti
materijala od kojeg je nainjena
torusna jezgra.
Jakost magnetskog polja ostaje
ista i kad je zavojnica namotana na
cijev savinutu u obliku prstena i
ispunjenu zrakom.
B = H B ovisi o vrsti materijala.
r 2
i N i N
H

=
l
30
3.18. Histereza (3)
Ako je feromagnetik magnetiziran, tj. ako su mu magnetske domene
dominantno orijentirane u jednom smjeru, onda je potrebna neka energija
za njegovu demagnetizaciju. To svojstvo feromagnetika je osnova za tvorbu
magnetske memorije.
Magnetski materijali koji imaju relativno veliki remanentni magnetizam
i relativno veliku koercitivnost zovu se tvrdimmagnetskim materijalima,
dok se oni drugi nazivaju mekimmagnetski materijalima.
Jezgre transformatora i jezgre zavojnica koje se rabe u elektronici
nainjene su od magnetski mekog materijala.
Feromagnetik se moe demagnetizirati ako se struja kroz zavojnicu pusti u
suprotnom smjeru. Jakost magnetskog polja, uslijed struje kroz zavojnicu,
potrebna za demagnetizaciju feromagnetika naziva se koercitivnost,
koercitivno polje ili pak koercitivna sila.
31
3.18. Histereza (4)
Na slici je prikazana petlja magnetske histereze.
a) Krivulja prvog magnetiziranja
b) i c) Petlja magnetske
histereze pri krunom
procesu
H jakost magnetskog polja
(uslijed vanjskog izvora)
H
C
koercitivnost (koercitivno polje)
B
R
remanentni magnetizam
32
3.18. Histereza (5)
Snaga (toplinskih) gubitaka u
eljezu (feromagnetiku) uslijed
petlje histereze proporcionalna
je povrini petlje histereze.
Energija se troi na orijentiranje
magnetskih domena.
Dakle, u feromagnetiku je ovisnost B o H
nelinearna. Ako petlju histereze
zamijenimo pravcem (lineariziramo),
onda je = konst.
33
3.18. Histereza (6)
U knjigama iz fizike, obino se krivulja histereze prikazuje kao ovisnost
magnetizacije M o jakosti vanjskog magnetskog polja H, to je fizikalno
ispravno pa je time i jasnije, ali se gotovo ne koristi u elektrotehnikoj
praksi. Magnetizacija M govori o orijentiranosti magnetskih domena.
R
M
R
- remanentna magnetizacija
M
S
magnetizacija zasienja
34
3.18. Histereza (7)
ili krae pisano:
Vrijedi da je:
Petlja histereze M = M (H) ekvivalentna je petlji histereze B
m
= B
m
(H).
M H B
o o
r r r
+ =
B + B B
m o
r r r
=
gdje je
magnetska indukcija uslijed magnetizacije. M B
o m
r r
=
B(H) ) H ( B ) H ( M
m

35
Animacije (1)
Histereza
http://www.doitpoms.ac.uk/tlplib/ferromagnetic/hysteresis.php
36
Animacije (2)
Elektromagnetska indukcija 1
http://www.lon-capa.org/~mmp/applist/induct/faraday.htm
http://www.wainet.ne.jp/~yuasa/flash/EngLenz_law.swf
Elektromagnetska indukcija 2
37
Animacije (3)
Gibanje naboja
u magnetskom polju
http://www.phys.hawaii.edu/~teb/optics/java/partmagn/index.html
38
1. Kako glasi Ampereov zakon za konturu na slici?
Rjeenje:
4 1 3
K
I I I d H =
l
r r
1
I
2
I
3
I 4
I
5
I
39
2. Kako glasi Ampereov zakon za konturu na slici?
Rjeenje:
1
I
2
I
3
I 4
I
5
I
3 4 1
K
I I I d H + =
l
r r
40
3. Za beskonano dugi pravocrtni koaksijalni kabel prikazan na slici,
pomou Ampereovog zakona, napiite izraz za jakost magnetskog polja
u ovisnosti o r ako je:
a) r < r
1
; H
1
= ?
b) r
1
< r < r
2
; H
2
= ?
c) r
2
< r < r
3
; H
3
= ?
d) r > r
3
; H
4
= ?
41
4. Za beskonano dugi pravocrtni koaksijalni kabel prikazan na slici,
pomou Ampereovog zakona, napiite izraz za jakost magnetskog polja
u tokama A, B C i D (r
A
=0, r
B
=r
1
, r
C
=r
2
, r
D
=r
3
).
42
6. Nacrtajte petlju magnetske histereze. Na slici naznaite koercitivnost i
remanentni magnetizam. emu je proporcionalna povrina histereze?
7. emu je proporcionalna povrina histereze? Izrazite vektor magnetizacije
preko vektora jakosti magnetskog polja?
5. Kako glasi izraz za jakost magnetskog polja unutar i izvan beskonano
dugog pravocrtnog vodia protjecanog istosmjernom strujom jakosti I.
Neka je polumjer vodia r
o
.
43
8. Uz zanemarenje rasipanja magnetskog toka, izraunajte vlastite
induktivitete i meuinduktivitet svitaka. Neka je: N
1
= 1000 zavoja,
N
2
= 800 zavoja, magnetski otpor jezgre R
m
= 510
8
A / Vs.
1
N
2
N
H ...
R
N N
M
H ...
R
N
L
H ....
R
N
L
m
2 1
m
2
2
2
m
2
1
1
=
=
= =
= =
Rjeenje:
1
3.19. Magnetski krug (1)
Postoji analogija izmeu magnetskog i elektrinog kruga istosmjerne struje.
Magnetski krug Elektrini krug
(EMS) E (MMS)
I

S
R
S
R
m

=

=
l l

2
Zakoni za magnetski krug analogni Kirchhoffovim zakonima glase:
Drugi zakon se moe napisati i u ee koritenom obliku:
(Lako se vidi da je ovo Ampereov zakon)
0
n
1 = i
i
=
R
m
1 = j
mj j
n
1 = i
i
=
H
m
1 = j
j j
n
1 = i
i
= l
3
Prema Ampereovom zakonu vrijedi da je:
-
Fe
l srednja duljina
silnica u eljezu
-
irina zranog
raspora
= =
o Fe Fe
H + H I N l
I
Fe
l
4
U zranom rasporu dolazi do irenja silnica.
Kako to uzeti u obzir?
Koristi se aproksimacija:
gdje je x postotno poveanje povrine S
0
kroz
koju prolazi tok u zranom rasporu u odnosu
na povrinu poprenog presjeka eljezne
jezgre S
Fe
.
Vrijedi tzv. jednadba kontinuiteta:
o
gdje je B magnetska indukcija u zranom rasporu.
Fe
S
100
x
1 S
0

+ =
o o Fe Fe
S B S B = =
5
3.20. Energija magnetskog polja (1)
Magnetska energija je akumulirana u prostoru u kojem se nalazi magnetsko
polje.
Ako je ispunjen dodatni uvjet da je
sredstvo i linearno i homogeno
( = konst.), onda je:
Ako je sredstvo izotropno onda vrijedi da je:
=
V
m
dV H B
2
1
W
=
V
2
m
dV H
2
1
W
6
3.20. Energija magnetskog polja (2)
Ako je sredstvo izotropno, linearno i homogeno te ako je H = konst., onda je:
Ako kroz zavojnicu induktiviteta L tee vremenski promjenjiva struja
jakosti i, onda je akumulirana magnetska energija opisana izrazom:
Dakle, energija akumulirana u magnetskom polju zavojnice proporcionalna
je trenutnoj vrijednosti struje koja tee kroz zavojnicu.
V
2
B
V H
2
1
V H B
2
1
W
2
2
m

= = =
2
m
i L
2
1
W =
7
3.21. Sila u zranom rasporu (1)
Za elektromagnet treba nai izraz za silu u zranom rasporu uz
pretpostavke:
0 H ) a
Fe Fe
=
S S S % 0 = x ) b
Fe o
= =
Fe
B B B
0
= =
=
I N
B
0 0
=
I N
H
o
F
r
I
e
r
8
U ovom sluaju, sva magnetska energija elektromagneta je akumulirana u
zranom rasporu.
Budui da je rije o neizoliranom sustavu, izraz za silu u zranom rasporu
(sila na gornji dio jezgre) slijedi iz:
Sila u zranom rasporu djeluje tako da eli smanjiti zrani raspor. Iznos sile je:
o
2 2
o o o o o o o mo m
S
I N
2
1
S H B
2
1
V H B
2
1
W W
= = = =
( )

=
+ = e S H
2
1
e S
I N
2
1
e
d
dW
F
o
2
o o o
2
2 2
o
m
r r r
r
S
2
B
S
2
B
S H B
2
1
F
o
2
o
o
2
o
o o o

=

= =
9
Sila u zranom rasporu djeluje tako da se krajevi feromagnetske jezgre
privlae. Ustvari, privlae se raznoimeni polovi elektromagneta.
F
r
I
N
S
10
3.22. Vrtlone struje (1)
Kada kroz zavojnicu tee vremenski promjenjiva struja, ona stvara vremenski
promjenjivi magnetski tok koji tee kroz feromagnetsku jezgru oko koje je
zavojnica omotana. Budui da je eljezo elektrini vodi, u njemu se induciraju
EMS, a posljedica su struje koje teku u jezgri. Te struje se zovu vrtlone struje.
Pitanje: Da li naznaeni smjer vrtlonih
struja odgovara trenutku kada
jakost struje kroz zavojnicu raste?
Odgovor: Da
11
Vrtlone struje mogu nai svoju primjenu, tj. biti korisne. Meutim, u jezgri
elektromagneta kao i u jezgri transformatora one stvaraju toplinske gubitke
i stoga su, u tim sluajevima, vrlo tetne.
Toplinski gubici u feromagnetaskoj
jezri se mogu bitno umanjiti tako
to se jezra lamelira. Drukije reeno,
jezgra je nainjena od tzv. dinamo
limova koji su meusobno elektrino
izolirani.
U praksi debljina limova varira
izmeu 0,36 mm i 0,7 mm.
Sada se vrlone struje mogu
zatvoriti samo unutar pojedinog lima.
12
Na slici je prikazana jezgra jednofaznog transformatora.
Brujanje koje se uje iz trafostanice je uzrokovano vibracijom limova
od kojih je nainjena jezgra. Vibraciju limova izazivaju magnetske sile.
PRIMAR
SEKUNDAR
13
14
15
16
Animacije i filmovi
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/detector/index.html
Animacija: Detektor metala
Animacija: Detektor metala
17
http://www.doitpoms.ac.uk/tlplib/recycling-metals/eddy_current.php
Animacija: Separator materijala
Animacije i filmovi
18
Animacija: Elektromagnetska konica
Animacije i filmovi
19
http://aluminium.matter.org.uk/content/html/eng/default.asp?catid=172&pageid=2144416566
Animacija: Separator materijala utemeljen na vrtlonim strujama
Animacije i filmovi
20
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/speaker/index.html
Animacija: Princip rada zvunika
http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/slideshows/shrinkingquarter/index.html
Animacije i filmovi
21
http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/slideshows/teslacoil/index.html
Film: Teslin transformator (zavojnica)
http://www.youtube.com/watch?v=Bo9xY4e9T58
Film: Vrtlone struje u aluminiju pad magneta
Animacije i filmovi
22
http://www.youtube.com/watch?v=c3asSdngzLs
Film: Lebdenje iznad supravodia - Meissnerov efekt
Animacije i filmovi
23
Animacije i filmovi
http://science.howstuffworks.com/maglev-train.htm
Film: Superbrzi vlakovi
http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/slideshows/maglev/index.html
Film: Superbrzi vlakovi princip
magnetske levitacije (lebdenja)
24
Animacije i filmovi
Animacija:
Elektrino zvono
http://www.upscale.utoronto.ca/GeneralInterest/Harrison/Flash/EM/Buzzer/Buzzer.html
25
3.23. Uspostavljanje struje u krugu s induktivitetom(1)
Sklopka S se zatvara
u trenutku t = 0 s.
U poetnom trenutku
struja ne tee kroz
strujni krug.
Struja kroz induktivitet je definirana diferencijalnom
jednadbom i poetnim uvjetom:
0 i i
o
0 t
= =
=
26
Nakon zatvaranja sklopke u induktivitetu (idealnoj zavojnici) se inducira
EMS po zakonu elektromagnetske indukcije. To znai da pri formiranju
diferencijalne jednade induktivitet moemo nadomjestiti s induciranom
EMS.
27
0 i i
o
0 t
= =
=
dt
di
L e =
i R e E = +
i R
dt
di
L E =
L
E
i
L
R

dt
di
= +
28
Rjeenje diferencijalne jednadbe glasi:
o
t

o
i e 1 i
R
E
i +

R
L
=
vremenska konstanta.
gdje je:
29
Budui da je i
0
= 0, onda je:
t

e 1
R
E
i
30
U specijalnom sluaju kada je R = 0,
diferencijalna jednadba glasi:
Nakon zavretka prijelazne pojave kroz strujni krug tee istosmjerna struja
pa se induktivitet tada ne suprotstavlja prolasku struje:
R
E
i
t
=

dt
L
E
di
L
E

dt
di
= =
t
L
E
dt
L
E
i
t
0
= =
31
Animacija: Uklapanje i isklapanje zavojnice
http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/java/backemf/index.html
32
3.24. Otvaranje sklopke u strujnom krugu s induktivitetom (1)
Sklopka S se otvara
u trenutku t = 0 s.
Prije otvaranje sklopke u mrei teku istosmjerne struje:
2
2
1
1
R
E
I ;
R
E
I = =
33
Nakon otvaranja sklopke struja kroz induktivitet zadrava svoju vrijednost,
dok struja kroz otpor moe trenutno promijeniti svoj iznos.
Pitanje: Zato struja
kroz induktivitet ne
moe promijeniti
iznos bez protoka
vremena?
Odgovor: Zbog energije akumulirane u magnetskom polju
zavojnice
. i L
2
1
W
2
m
=
34

R
E
I i i
1
1 o 0 = t
= = =
Poetni uvjet je:
Vrijedi da je:
( ) i R R e
2 1
+ =
( ) i R R
dt
di
L
2 1
+ =
35
Rjeenje diferencijalne jednadbe je:
=
t

o
e i i
vremenska konstanta.
gdje je:
2 1
R R
L
+
=
36
= =
t

1
t

1
e
R
E
e I i
37
Primjer:
U trenutku t = 0 otvara
se sklopka S.
Prije toga razmatrana je
mrea bila u stacionarnom
stanju.
Pomou veliina E, R, L
izrazite veliine:
a) R
X
; b) i
0
; c)
Nakon otvaranja sklopke,
struja kroz induktivitet opisana je izrazom:
o
t

o
x
i e 1 i
R
E
i +
38
Rjeenje:
a) R
X
= 3R
o
t

o
x
i e 1 i
R
E
i +
R 2
E
i ) b
o
=
R 3
L
) c
=
39
1. Na feromagnetsku jezgru magnetskog otpora R
m
namotane su tri zavojnice
kojima tee istosmjerna struja. Napiite izraz za magnetski tok i naznaite
smjer magnetskog toka. Rasipanje magnetskog toka se zanemaruje.
Rjeenje:
. I I I I , N N N N
3 2 1 3 2 1
= = = = = =
m
3 3 2 2 1 1
R
I N I N I N +
=
m
R
I N

=
40
m
namotane su etiri
zavojnice kojima tee istosmjerna struja jakosti I. Napiite izraz za
magnetski tok i naznaite smjer magnetskog toka. Rasipanje magnetskog
toka se zanemaruje.
Rjeenje:
1
N
2
N
3
N
4
N
I
I
. N N N N N
4 3 2 1
= = = =
m
R
I N 2

=
41
m
namotane su etiri
zavojnice kojima tee istosmjerna struja jakosti I. Napiite izraz za
magnetski tok i naznaite smjer magnetskog toka. Rasipanje magnetskog
toka se zanemaruje.
1
N
2
N
3
N
4
N
I
I
Rjeenje:
. N N N 5 , 0 N N 5 , 0
4 3 2 1
= = = =
m
4 3 2 1
R
I N I N I N I N +
=
m
R
I N 2

=
smjer
42
4. Kroz zavojnicu induktiviteta L = 1 H tee istosmjerna struja jakosti
I = 2 A. Izraunajte energiju akumuliranu u magnetskom polju zavojnice.
Rjeenje:
5. U trenutku t=0, otvara se sklopka S. Napiite izraz za struju koja tee kroz
zavojnicu. emu je jednaka vremenska konstanta.
Rjeenje:
J 10 2 I L
2
1
W
6 2
m
= =
=
t

2
e
R
E
i
1
R
L
=
43
Rjeenje:
+
=
t

3 1
e
R R
E
i
2
R
L
=
44
45
10. U trenutku t=0, zatvara se sklopka S. Napiite izraz za struju koja tee
kroz zavojnicu. emu je jednaka vremenska konstanta.
R
R
R
R
46
11. U trenutku t = 0 otvara se sklopka S. Prije toga razmatrana je mrea bila u
stacionarnom stanju. Pomou veliina E, R, L, napiite izraz za struju kroz
induktivitet u ovisnosti o vremenu.
47
12. U trenutku t=0, zatvara se sklopka S. Napiite izraz za struju koja tee
kroz zavojnicu i nacrtajte pripadni dijagram i = i (t).
1
4. Izmjenine elektrine struje
4.1. Uvod (1)
U elektrotehnici se najee koriste periodiki promjenjive struje.
Tada se moe pisati:
gdje je: n
T
prirodni broj,
trajanje jednog perioda (krae: period).
e(t) e ; u(t) u ; ) t ( i i = = =
) T n t ( F e ; ) T n t ( F u ; ) T n t ( F i
3 2 1
+ = + = + =
Izmjenina elektrina struja struja koja tijekom vremena mijenja smjer.
Osnovne su veliine funkcije vremena:
2
4.1. Uvod (2)
Veza izmeu perioda i frekvencije je:
Frekvencija nam kae koliko perioda ima u jednoj sekundi.
Oblik izmjenine struje naelno moe biti proizvoljan.
Osobito nas zanima sinusni oblik struje i napona.
Obino se pod pojmom izmjenine struje podrazumijeva sinusna
izmjenina struja.
[ ] [ ] Hz
T
1
f ; s
f
1
T = =
3
4.2. Sinusni oblik struje i napona (1)
Osnovni izraz za struju sinusnog oblika glasi:
gdje je: - kruna frekvencija,
m
I
maksimalna vrijednost struje.
( ) [ ] A t sin I i
m
=
[ ] s / rad f 2 =
T
2

=
( ) t sin I i
m
=
4
U opem sluaju, sinusna struja moe biti fazno pomaknuta. Tada izraz
za struju glasi:
gdje je: - fazni kut (fazni pomak) struje.
Analogno, izraz za sinusni napon glasi:
( ) ( ) t sin I t sin I i
i m m
+ = + =
i
=
0 >
( ) . t sin U u
u m
+ =
5
Primjeri:
( ) 45 t sin I
4
t sin I i ) a
o
m m
+ =

+ =
( ) 45 t sin I
4
t sin I i ) b
o
m m
=

=
6
4.3. Karakteristine vrijednosti izmjenine struje i
napona
4.3.1. Srednja vrijednost izmjenine struje i napona (1)
Pod srednjom vrijednou periodine struje proizvoljnog oblika
podrazumijeva se srednja elektrolitika vrijednost struje, koja je
opisana izrazom:
Prema ovom izrazu, radi se o srednjoj vrijednosti tzv. (punovalno)
ispravljene struje ako je struja izmjenina.
=
T
0
sr
dt ) t ( i
T
1
I
7
Izraz za izraunavanje srednje vrijednosti sinusne struje zasniva se na jednakosti
povrina ispod krivulje srednje vrijednosti i ispod krivulje struje za jedan period
ili pak za samo jednu polovinu perioda.
=
2 / T
0
sr
dt ) t ( i
2
T
I
=
2 / T
0
sr
dt ) t ( i
T
2
I
8
( ) t sin I i
m
=

= = =
2 / T
0
m
2 / T
0
m
2 / T
0
sr
dt t sin
T
I 2
dt t sin I
T
2
dt ) t ( i
T
2
I
( )
2 / T
0
m
2 / T
0
m
sr
t
T
2
cos
2
T
T
I 2
t cos
1
T
I 2
I

=
( )
m
m
sr
I
2
0 cos cos
I
I
=
9
Dakle, srednja vrijednost sinusne struje, napona i EMS su:
( ) t sin I i
i m
+ =
m sr
I
2
I
=
( ) t sin U u
u m
+ =
m sr
U
2
U
=
( ) t sin E e
e m
+ =
m sr
E
2
E
=
6366 , 0
2
10
4.3.2. Efektivna vrijednost izmjenine struje i napona (1)
Efektivna vrijednost periodine struje proizvoljnog oblika jednaka
je po iznosu onoj vrijednosti istosmjerne struje konstantnog iznosa kojom bi
se na troilu otpora R ostvario isti toplinski uinak, za isto vrijeme.
Oznaka za efektivnu struju je I
ef
ili pak samo I. Iz oznake I za efektivnu
struju, vidljivo je od kojeg je ona velikog znaaja.
i
R
ef
I I =
R
11
Dakle, efektivna vrijednost periodine struje proizvoljnog oblika slijedi
iz izraza:
odakle slijedi da je:
=
T
0
2 2
dt R ) t ( i T R I
=
T
0
2
dt ) t ( i
T
1
I
12
Nakon integracije, dobije se da su efektivna vrijednost sinusne struje,
napona i EMS:
( ) t sin I i
i m
+ =
( ) t sin U u
u m
+ =
( ) t sin E e
e m
+ =
2
I
I I
m
ef
= =
2
U
U U
m
ef
= =
2
E
E E
m
ef
= =
7071 , 0
2
1
13
Openito, za periodinu struju proizvoljnog oblika vrijede sljedee definicije:
4.3.3. Meusobni odnosi srednje, efektivne i maksimalne
vrijednosti periodine struje (1)
a) Faktor oblika:
b) Tjemeni faktor:
c) Faktor srednje vrijednosti:
sr sr
ef
o
I
I

I
I
f = =
I
I

I
I
f
m
ef
m
t
= =
m
sr
sr
I
I
f =
14
4.3.3. Meusobni odnosi srednje, efektivne i maksimalne
vrijednosti periodine struje (2)
Za sinusnu struju vrijedi da je:
11 , 1
2 2
I
I
f a)
sr
o

= =
41 , 1 2
I
I
f b)
m
t
= =
6366 , 0
2

I
I
f c)
m
sr
sr

= =
15
4.4. Nastajanje (induciranje) sinusne EMS (1)
Neka se svitak, koji ima N zavoja, nalazi u homogenom magnetskom polju.
Svitak oko svoje osi rotira kutnom brzinom = konst.
16
Maksimalni magnetski tok kroz svitak:
Neka je u trenutku t = 0, magnetski tok kroz svitak:
Slijedi da je magnetski tok kroz svitak:
S B
m
=
m
=
( ) t cos
m
=
17
Po zakonu elektromagnetske indukcije, vrijedi da je:
Dakle, u svitku se inducira sinusna EMS:
Magnetski tok
prethodi u
odnosu na
induciranu
EMS e za kut /2.
( )
( ) t sin N
dt
t cos d
N
dt
d
N e
m m
=

=
=
( )
m m m
N E ; t sin E e = =
18
Efektivna vrijednost inducirane EMS je:
m m m
m
N f
2 2
4 N f
2
2
N
2
1

2
E
E
=

= = =
N f 44 , 4 N f f 4 E
m m o
=
11 , 1
2 2
f
o

=
19
Animacija: onduciranje EMS
http://www.micro.magnet.fsu.edu/electromag/java/generator/ac.html
20
Na slici je shematski prikazan popreni presjek trofaznog sinhronog
generatora s istaknutom polovima.
U pojedinom vodiu na statoru
inducira se EMS:
gdje je: R polumjer provrta statora,
n brzina vrtnje (okretaja / min)
R
30
n
B
R B v B e
meh

=
= =
l
l l

meh
kutna brzina vrtnje
21
Magnetska indukcija u zranom rasporu, gledano du razvijenog oboda
statora, je sinusna:
gdje je: x poloaj toke na razvijenom obodu statora [m],
p
duljina polnog koraka; duljina oboda statora ispod jednog pola.
eljeni oblik magnetske indukcije u zranom rasporu dobije se oblikovanjem
tzv. polnih papua.
Vrtnja rotora magnetiziranog istosmjernom strujom stvara okretno polje.
Uz konstantnu brzinu vrtnje, sinusni prostorni oblik magnetske indukcije
uzrokuje sinusni vremenski oblik inducirane EMS u pojedinoj fazi.

=
p
m
x
sin B B
22
Uslijed vrtnje rotora, u odnosu na promatrani vodi na statoru imamo
vremensku promjenu magnetske indukcije:
Efektivna EMS faze:
gdje je: N ukupan broj zavoja;
2N ukupan broj vodia pojedine faze,
f
n
faktor namota;
p ukupan broj pari polova.
( )
meh el vodica el m
p f 2 ; t sin B ) t ( B B = = + = =
n
m
f R
30
n
2
B
N 2 E

= l
23
Animacija: princip rada sinkroonog generatora
http://www.edumedia-sciences.com/en/a112-electric-generator
24
4.5. Eulerov zapis kompleksnog broja (1)
U elektrotehnici postoji potreba za raunom zasnovanim na kompleksnim
brojevima. Iz praktinih razloga koriste se drukije oznake za kompleksni
broj od onih koje se koriste u matematici. Najee oznake za kompleksni
broj z su:
Tri osnovna zapisa kompleksnog broja su:
U elektrotehnici imaginarna jedinica je:
a) Algebarski zapis,
b) Trigonometrijski zapis,
c) Eulerov ili eksponencijalni zapis.
U okviru ovog kolegija koristi se oznaka za kompleksni broj:
z
1 j =
z , z , z &
25
Algebarski zapis kompleksnog broja glasi:
Trigonometrijski zapis kompleksnog broja glasi:
y j x z + =
) z Re( x =
) z ( Imag y =
Re
Imag
x
y
Re
Imag
x
y
r
( ) + = sin j cos r z
= = cos r ) z Re( x
= = sin r ) z ( Imag y
2 2
y x z r + = =
26
Euler je razvojem u red dokazao da vrijedi:
Iz prethodnog slijedi Eulerov zapis kompleksnog broja:
Eulerov zapis je zgodan za mnoenje, dijeljenje, korjenovanje i potenciranje
kompleksnih brojeva.
Kompleksne broje u Eulerovom zapisu nije mogue izravno zbrajati i
oduzimati. U tom sluaju Eulerov zapis treba prevesti u algebarski zapis
kompleksnog broja.
Re
Imag
x
y
r
e sin j cos e
) k 2 ( j j +
= + =
e sin j cos e
) k 2 ( j j +
= =
( ) + = sin j cos r z
= =

r e r z
j
27
Kompleksni brojevi se iz Eulerovog zapisa u algebarski zapis prevode
pomou depnog raunala. Najee oznake tih operacija su:
Ovdje se govori i o prevoenju iz pravokutnih (rectangular) koordinata u
polarne (polar), i obrnuto.
Primjeri za vjebu:
( ) ( ) y x, ) (r, , ) (r, y x, ; R P , P R
o
13 , 53 j
e 5 4 j 3 z ) a

= + =
o
13 , 53 j
e 5 4 j 3 z ) b

= =
o o
87 , 126 j 13 , 233 j
e 5 e 5 4 j 3 z ) c

= = =
o
90 j
2
j
0 j
e e j ; e 1

= = =
2
3
j
2
j
j
e e j ; e 1

= = =
28
Potenciranje i korjenovanje kompleksnih brojeva nije od praktine vanosti
za ovaj kolegij.
U Eulerovom zapisu je jednostavno mnoiti i dijeliti kompleksne brojeve.
Dva kompleksna broja u Eulerovom zapisu:
se mnoe prema formuli:
te se dijele prema formuli:
2 1
j
2 2
j
1 1
e r z ; e r z

= =
( )
2 1
j
2 1 2 1
e r r z z
+
=
( )
e
r
r
z
z
2 1
j
2
1
2
1

=
29
4.6. Fazorski prikaz sinusnih veliina (1)
Sinusne veliine se prikazuju pomou fazora. Fazor je kompleksni broj,
a svakom kompleksnom broju pridijeljen je odgovarajui radijus-vektor.
Prema definiciji, koja se koristi u okviru ovog kolegija, modul fazora je
efektivna vrijednost sinusne veliine, a kut fazora je fazni kut sinusne
veliine. Dakle, mogua je i drukija definicija fazora.
Opi izraz za sinusnu struju glasi:
Fazor u elektrotehnici mnogi zovu vektorom.
( ) ( ) t sin I 2 t sin I i
m
+ = + =
( )
( ) ( ) t sin j t cos e
t j
+ + + =
+
30
pa je trenutna vrijednost struje:
Nadalje je:
( )
( )
( )
+
= +
t j
e Imag t sin
( )
( )
( ) e I 2 Imag t sin I 2 i
t j +
= + =
( )
( )
( )
( ) e I 2 Imag e e I 2 Imag i
t j t j j
= =
struje. fazor e I I je gdje
j
=
31
Prikaz fazora struje u kompleksnoj ravnini i njegova veza s trenutnom
vrijednou struje.
e I I
j
=
Re
Imag
I
+
Dakle, izabrano je da je modul fazora efektivna
vrijednost pripadne fizikalne veliine. Mogu je
i drukiji izbor modula fazora.
32
Re
Imag
I
t
( )
e I 2
t j

i
( )
e I 2
t j

- rotirajui kompleksni broj
(rotirajui vektor)
Pitanje: Koja je veza izmeu rotirajueg kompleksnog broja i fazora?
Odgovor: Fazor je kompleksni broj definiran rotirajuim kompleksnim
brojem u trenutku t = 0. Modul fazora je efektivna vrijednost,
a modul rotirajueg kompleksnog broja je maksimalna
vrijednost pripadne veliine.
33
Animacija: rotirajui kompleksni broj (rotirajui vektor)
34
U fazorskoj analizi, umjesto trenutnih vrijednosti napona, struje i EMS
rauna se s kompleksnim brojevima, odnosno s fazorima sinusnih
veliina. Same trenutne vrijednosti veliina nas rijetko zanimaju.
Odgovor: Upotrebom fazorskog prikaza sinusnih veliina, svodimo linearne
integralno-diferencijalne jednadbe na linearne algebarske jednadbe.
Pitanje: Koja je svrha fazorskog prikaza sinusnih veliina.
Vrijedi da je:
(do na konstantu)
( )
( )
( ) t j
t j
e j
dt
e d

=
( )
( )

j
e
dt e
t j
t j

=

35
Na osnovi prethodnog i veze trenutne vrijednosti i fazora lako se moe
dokazati da vrijedi:
Naravno, anlogni izrazi u fazorskom zapisu vrijede i za napon i EMS.
I i
I j
dt
di

I
j
j
I
dt i
36
Re
Imag
I
U
i
j
e I I

=
u
j
e U U

=
Fazori razliitih veliina mogu se prikazati na istom fazorskom dijagramu
i
37
Pitanje:
Odgovor:
( ) A 135 t 100 sin 10
4
3
t 100 sin 10 i ) a
o
+ =

+ =
? f ; ? ; ? I = = =
A e
2
10
I
o
135 j
=
rad/s 100 =
Hz 50 f =
38
Pitanje:
Odgovor:
( ) V 240 t 120 sin 20
3
4
t 120 sin 20 u ) b
o
=

=
? f ; ? ; ? U = = =
A e
2
20
U
o
240 j
=
rad/s 120 =
Hz 60 f =
39
1. Napiite izraze za izraunavanje srednje (elektrolitike) i efektivne
vrijednosti periodine struje i(t) proizvoljnog oblika, perioda T.
Rjeenje:
=
T
0
sr
dt ) t ( i
T
1
I
=
T
0
2
dt ) t ( i
T
1
I
40
2. Za izmjeninu struju i(t) sinusnog oblika napiite izraze i brojane
vrijednosti faktora oblika, tjemenog faktora i faktora srednje
vrijednosti. Navedite znaenje svih koritenih veliina.
Rjeenje:
a) Faktor oblika:
b) Tjemeni faktor:
c) Faktor srednje vrijednosti:
11 , 1
2 2
I
I
f
sr
o

= =
41 , 1 2
I
I
f
m
t
= =
6366 , 0
2

I
I
f
m
sr
sr

= =
41
3. Napiite pripadne fazore za zadanu struju i napon:
Rjeenje: a)
b)
( ) A 45 t sin 10
4
t sin 10 i ) a
o
+ =

+ =
( ) V 45 t sin 20
4
t sin 20 u ) b
o
=

=
A e
2
10
e
2
10
I
o
45 j 4 / j
= =
V e
2
20
e
2
20
U
o
45 j 4 / j
= =
1
4.7. Ohmov zakon u kompleksnom obliku (1)
U fazorskom raunu (tzv. simbolikoj metodi)
Ohmov zakon glasi:
gdje je:
Kompleksni oblik impedancije
Z
U
I =
I
U
Z
fazor struje [A],
fazor napona [V],
impedancija [].
+
_
U
I
Z
u
i
RLC
+
2
Impedancija je ukupni otpor koji se suprotstavlja prolasku izmjenine
sinusne struje.
gdje je:
Lako je dokazati da ujedno vrijedi da je:
Z
U
I =
I
U
Z
efektivna vrijednost struje [A],
efektivna vrijednost napona [V],
modul (apsolutni iznos) impedancije [].
3
Iz Ohmovog zakona slijedi da je impedancija:
Dakle, impedancija je kompleksni broj kojemu je kut jednak kutu za
koji napon prethodi struji.
( )
i u
j j
; e Z e
I
U

I
U
Z
i u
= = = =

U I
0 >
U I

0 <
4
4.8. Radni otpor u krugu izmjenine struje (1)
Budui da kod radnog otpora nema akumulirane
elektromagnetske energije, vrijedi da je:
Neka je napon na radnom otporu R:
Slijedi da je:
u
i
R
+
_
R
u
= i
( )
u m
t sin U u + =
( ) ( ) t sin I t sin
R
U

R
u
i
i m u
m
+ = + = =
i u
=
55
Dakle, napon na radnom otporu R i struja kroz taj otpor su istofazni.
6
Fazorski prikaz napona i struje.
Pojednostavljeni fazorski
prikaz napona i struje.
Re
Imag
I
U
I
U
7
Iz Ohmovog zakona i
prethodnog razmatranja
slijedi da je:
+
_
U
I
R Z =
R
U
Z
U
I = =
R Z =
R
8
Kod izmjenine struje radni otpor istog vodia je vei no kod istosmjerne
struje zbog tzv. skin efekta. To znai da se struja potiskuje prema rubu
vodia. to je vea frekvencija struje, to je potiskivanje vee.
Koristi se pojam dubine prodiranja struje (elektromagnetskog polja) u
vodi:
Na dubini prodiranja d gustoa struje padne na 1/e 0,368 svoje vrijednosti
na rubu vodia.
- kruna frekvencija struje
, - znaajke materijala vodia

=
2
d
J
r
- vektor plone gustoe
struje
9
Ustvari, zbog vremeski promjenjivog magnetskog toka, u vodiu se
stvaraju vrtlone struje.
Fizikalno objanjenje skin efekta.
Kroz zamiljenu strujnicu prolazi vremenski promjenjivi magnetski tok.
Inducirana vrtlona struja eli ponititi promjenu ulanenog magnetskog
toka, po zakonu elektromagnetske indukcije.
0
dt
di
Za >
10
4.9. Induktivitet u krugu izmjenine struje (1)
Po zakonu elektromagnetske
indukcije, djelovanje induktiviteta
se moe prikazati pomou
inducirane EMS:
+
_
u
i
L
Ovakav izraz vrijedi kada
inducirana EMS e ima isti smjer
kao i jakost struje i.
dt
di
L e =
11
Vrijedi da je:
odakle slijedi da je napon na
induktivitetu uslijed prolaska
struje kroz induktivitet:
+
_
u
i
e
dt
di
L u e = =

dt
di
L u =
Ovaj izraz vrijedi za bilo koji oblik struje pa i za sinusni oblik struje.
12
Za sinusnu struju, iz Ohmovog zakona i
prethodnog razmatranja slijedi da je:
L
X j Z =
+
_
U
I
dt
di
L u =
I Z = I L j U =
L j Z =
L
X j = L j Z
L
=
= L X
L
induktivni otpor (induktivna reaktancija).
13
Lako se vidi da napon na induktivitetu
prethodi za 90
o
(/2) u odnosu na
struju kroz induktivitet.
Mnoenje s j = e
j/2
znai zakret
za /2.
u
i
I
U
2
=
14
4.10. Kapacitet u krugu izmjenine struje (1)
Vrijede izrazi:
Ovaj izraz vrijedi za bilo koji oblik struje pa i za sinusni oblik struje.
u
i
C
+
_
;
dt
dq
i =
u C q =
dt
du
C i =
15
Za sinusnu struju, iz Ohmovog zakona i
prethodnog razmatranja slijedi da je:
C
X j Z =
dt
du
C i =
Z
U
= U C j I =
C
1
j
C j
1
Z

=

=
C
X j
C
1
j Z
C
=

=

=
C
1
X
C
kapacitivni otpor (kapacitivna reaktancija).
U
I
+
_
16
Lako se vidi da napon na kapacitetu
kasni za 90
o
(/2) u odnosu na
struju kroz induktivitet.
Mnoenje s - j = e
- j/2
znai zakret
za - /2.
u
i
U
I
2
=
17
4.11. Serijski spoj impedancija (1)
Neka je zadan serijski spoj triju impedancija. Treba dobiti izraz za ukupnu
(ekvivalentnu) impedanciju.
1
Z
2
Z
3
Z
U
I
Z
U
I
; U U U U
3 2 1
+ + =
Z I U ; Z I U ; Z I U ; Z I U
3 3 2 2 1 1
= = = =
18
Na osnovi prethodnih izraza dobije se:
Z I Z I Z I Z I
3 2 1
+ + =
Z Z Z Z
3 2 1
+ + =
U opem sluaju, za n impedancija, vrijedi:
=
=
n
1 i
i
Z Z
U specijalnom sluaju, za n = 2, vrijedi:
2 1
Z Z Z + =
19
Primjer:
R L
C
A
B
? Z
AB
=
R Z =
R
L
X j = L j Z
L
=
C
X j
C
1
j Z
C
=

=
20
( )
C L C L AB
X X j R X j X j R Z + = + =
( ) X X R Z
2
C L
2
AB
+ =

=
j
AB AB
e Z Z
R
X X
tg arc
C L

=
21
Kompleksni dijagram impedancije:
R
Re
L
X j
C
X j
AB
Z
R
L
X j
C
X j
AB
Z
0 ; X X
C L
> >
0 ; X X
C L
< <
22
4.12. Paralelni spoj impedancija (1)
Neka je zadan paralelni spoj triju impedancija. Treba dobiti izraz za
ukupnu (ekvivalentnu) impedanciju.
1
Z
2
Z
3
Z U
I
Z
U
I
3 2 1
I I I I + + =
Z
U
I ;
Z
U
I ;
Z
U
I ;
Z
U
I
3
3
2
2
1
1
= = = =
23
Na osnovi prethodnih izraza dobije se:

Z
U

Z
U

Z
U

Z
U
3 2 1
+ + =

Z
1

Z
1

Z
1

Z
1

3 2 1
+ + =

Z
1
Y : a Admitancij =
Y Y Y Y
3 2 1
+ + =
U opem sluaju, za n impedancija, vrijedi:

=
=
n
1 i
i
Z
1
Z
1
U specijalnom sluaju, za n = 2, vrijedi:
2 1
2 1
Z Z
Z Z
Z
+
=
24
Primjer:
R L C
A
B
? Z
AB
=
+ =
+ = =
L C C L AB
AB
X
1

X
1
j
R
1

X j
1

X j
1

R
1

Z
1
Y
y
j
AB AB
e Y Y

=
y
j
AB
AB
e
Y
1
Z

=
= =

e
2
1
Z S e 2 Y
o o
30 j
AB
30 j
AB
je neka . Npr
25
4.13. Snaga i energija izmjenine struje (1)
Neka je za RLC kombinaciju poznat
sinusni napon i sunusna struja:
Trenutna vrijednost snage RLC kombinacije je:
u
i
RLC
+
( ) t sin U u
u m
+ =
( ) t sin I i
i m
+ =
( ) ( ) t sin t sin I U i u p
i u m m
+ + = =
( ) ( ) t 2 cos cos
2
I U
p
i u i u
m m
+ +
43 42 1
26
Zamijenimo li maksimalne vrijednosti napona i struje s efektivnima, onda je:
( ) [ ] t 2 cos cos I U p
i u
+ + =
27
Srednja vrijednost snage P
sr
= P je:
Srednja snaga P je ona snaga ija se energija moe pretvoriti u korisni rad.
Stoga se ona naziva: radna snaga, aktivna snaga ili pak djelatna snaga.
Razlikujemo jo:
Prividnu snagu:
Jalovu (reaktivnu) snagu:
Pozitivna jalova snaga (Q > 0) je, naime, induktivna snaga.
Ako je jalova snaga negativna (Q < 0), to znai da je Q kapacitivna
snaga.
[ ] W cos I U P =
snage faktor zove se cos
[ ] VA I U S =
[ ] var VAr sin I U Q =
28
Za > 0 (Q > 0) tzv.
trokut snaga ima izgled:
Za < 0 (Q < 0)
trokut snaga ima izgled:
P
Q
S
P
Q
S
29
(prividna snaga)
(radna snaga)
(jalova snaga)
[ ] VA I U S =
[ ] W cos S cos I U P = =
[ ] VAr sin S sin I U Q = =
30
Jalova energija se ne moe pretvoriti u koristan rad. Ona se tijekom
vremena razmjenjuje izmeu izvora, induktiviteta i kapaciteta.
Ovako definirana elektrina energija je ustvari radna elektrina energija.
Ona se moe pretvoriti u koristan rad.
Elektrina energija sinusne (harmonijske) struje je:
Kuanstva HEP-u plaaju samo potroenu radnu elektrinu energiju, dok
industrijska poduzea plaaju i jalovu energiju pa i maksimalnu angairanu
snagu (maksimalnu potronju el. energije tijekom 15 minuta, u obraunskom
razdoblju). U industriji se provodi kompenzacija jalove snage, tj. tei se da
faktor snage bude to blie jedinici.
[ ] J t cos I U t P = t P = dt p = W
t
0
sr
=
31
4.13.1. Snaga radnog otpora R (1)
Neka je
u
=
i
= 0.
u
i
R
+
_
0
i u
= =
Za radni otpor je:
0. Q ; I U S P = = =
( ) [ ] t 2 cos 1 I U p =
32
4.13.1. Snaga radnog otpora R (2)
( ) [ ] t 2 cos 1 I U p =
33
4.13.2. Snaga idealnog svitka induktiviteta L (1)
Neka je
i
= 0
u
= /2

2
i u
= =
Za idealni svitak je:
0. P ; I U S Q = = =
+
_
u
i
L
( ) ( ) t 2 sin I U 2 / t 2 cos I U p = + =
34
4.13.2. Snaga idealnog svitka induktiviteta L (2)
( ) ( ) t 2 sin I U 2 / t 2 cos I U p = + =
35
4.13.3. Snaga idealnog kondenzatora kapaciteta C (1)
Neka je
i
= 0
u
= /2

2
i u
= =
Za idealni kondenzator je:
0. P ; I U S Q = = =
( ) ( ) t 2 sin I U 2 / t 2 cos I U p = =
u
i
C
+
_
36
4.13.3. Snaga idealnog kondenzatora kapaciteta C (2)
( ) ( ) t 2 sin I U 2 / t 2 cos I U p = =
37
1. Za radni otpor R, zavojnicu induktiviteta L i kondenzator kapaciteta C
napiite izraze koji povezuju napon u = u(t) i struju i = i(t) proizvoljnog
oblika.
a) b) c)
Rjeenje:
a) b) c)
u
i
R
+
_
+
_
u
i
L
u
i
C
+
_
R
u
= i
dt
di
L u =
dt
du
C i =
38
2. Za radni otpor R, zavojnicu induktiviteta L i kondenzator kapaciteta C
napiite izraze koji povezuju fazor struje i fazor napona ako je kruna
frekvencija sinusnih veliina .
a) b) c)
Rjeenje:
a) b) c)
u
i
R
+
_
+
_
u
i
L
u
i
C
+
_
R
U
I = I L j U = U C j I =
39
3. Izraunajte fazor napona troila na slici.
+
_
U
I
Z
=
=

4 j 3 Z
A e 10 I
o
30 j
Rjeenje:
= =

e 5 4 j 3 Z
o
53,13 j
V e 50 Z I U
o
23,13 j
= =
40
Rjeenje:
4. Za troilo na slici odredite kompleksni izraz za impedanciju.
+
_
U
I
Z
V e 220 U
A e 10 I
o
o
30 j
75 j
=
=
= =

e 22
I
U
Z
o
45 j
41
5. Izraunajte fazor struje troila na slici.
Rjeenje:
+
_
U
I
Z
V e 20 U
o
30 j
=
=

e 10 Z
o
45 j
A e 2
Z
U
I
o
75 j
= =
42
6. Izraunajte ekvivalentnu impedanciju ako je
Rjeenje:
AB
Z . e 15 Z
o
45 j
=

( )
= =
+
=
+

=

o
45 j
AB
e 10 Z
3
2
Z
2 1
2 1
Z 2 Z
Z 2 Z
Z
A
B
Z
Z
Z
43
AB
Z . e 15 Z
o
45 j
=

A
B
Z
Z
Z
Z
Z
44
Rjeenje:
AB
Z . e 15 Z
o
45 j
=

Z
Z 2
Z 2
Z 4
Z A
B
= =

e 30 Z 2 Z
o
45 j
AB
45
Rjeenje:
9. Za troilo na slici izraunajte prividnu, radnu i jalovu snagu.
+
_
U
I
Z
=
=

4 j 3 Z
A e 10 I
o
30 j
W 300 R I P
2
= =
Ar V 400 X I Q
2
= =
A V 500 Q P S
2 2
= + =
1
4.13.4. Kompleksni izraz za prividnu snagu (1)
Kompleksni izraz za prividnu snagu glasi:
gdje * oznaava konjugiranje kompleksnog broja (fazora struje).
[ ] VA I U S
=
( )
43 42 1 43 42 1
48 47 6
Q P
j
sin I U j cos I U e I U I U S
i u
+ = = =

[ ] VA Q j P I U S + = =

2
Kompleksni dijagram snage za
> 0 (Q > 0)
P
Q j
S
P
Q j
S
< 0 (Q < 0)
Kompleksni dijagram snage za
3
Neka je impedancija izraena na
nain prikazan na slici. Treba
izraziti prividnu radnu i jalovu
snagu preko I, R, X i Z.
Ujedno vrijede izrazi:
+
_
U
I
X j R Z + =
{
Q j P ) X j R ( I Z I Z I I I U S
2 2
I
* *
2
+ = + = = = =
Z I S
2
=
R I P ;
2
= X I Q ;
2
=
2 2 2 2
X R Z ; Q P S + = + =
4
4.13.5. Mjerenje radne snage
Radna se snaga mjeri pomou vatmetra.
A
W
V
A
B
+
I
E Z
[ ] ( ) I , U ; cos I U I U Re P
AB AB
*
AB
= = =
5
4.14. Maksimalna radna snaga na impedanciji
Pitanje: Kod koje se impedancije troila na troilu razvija maksimalna
radna snaga?
Neka je na neku linearnu
harmonijsku mreu spojena
impedancija.
Odgovor: Kod impedancije Z Z
*
T
=
Z
T
gdje je Theveninova impedancija.
Z
Mrea
A
B
6
4.15. Rezonancija (1)
Rezonancija se javlja u raznim granama tehnike.
Film: pucanje ae uslijed
rezonancije
http://www.youtube.com/watch?v=17tqXgvCN0E&NR=1
7
Primjer rezonancije
8
Ruenje mosta zbog jakog vjetra
http://www.youtube.com/watch?v=j-zczJXSxnw
9
4.15.1. Serijska ili naponska rezonancija (1)
Neka je zadan serijski spoj R, L i C, koji su spojeni na sinusni (harmonijski)
izvor.
Kaemo da serijska ili naponska rezonancija nastupa kod frekvencije
EMS izvora kod koje je impedancija kruga minimalna, odnosno kod koje
je jakost struje maksimalna.
R
L
C
E
+
I
10
Dakle, rezonantna frekvencija:
Rezonancija
( )
C L C L AB
X X j R X j X j R Z + = + =
( )
C L
X X ; R Z 0 Z Imag = = =
[ ] Hz
C L
1
2
1
f
R

=

C
1
L X X
R
R C L

= =
C L
1

R
=
Rezonantna kruna frekvencija: (Thomsonova formula)
11
Fazorski dijagram
za rezonantno
stanje.
Kod rezonancije ukupna jalova snaga je jednaka nuli. To znai da se
jalova energija razmjenjuje izmeu idealne zavojnice i idealnog
kondenzatora bez sudjelovanja izvora.
Ova rezonancija se zove naponska jer se ponitavaju napon na induktivitetu
i napon na kapacitetu.
Faktor snage jednak je jedinici.
I
L
U
C
U
E U
R
=
12
4.15.2. Paralelna ili strujna rezonancija (1)
Neka je zadan paralelni spoj R, L i C, koji su spojeni na sinusni
(harmonijski) izvor.
Kae se da paralelna ili strujna rezonancija nastupa kod frekvencije
EMS izvora kod koje je impedancija RLC kombinacije maksimalna,
odnosno kod koje je jakost struje minimalna.
R
L C
+
E
R
I
L
I
C
I
I
13
Rezonancija
+ =
+ = =
L C C L
X
1

X
1
j
R
1

X j
1

X j
1

R
1

Z
1
Y
( )
C L
X X ; R Z 0 Y Imag = = =
Dakle, rezonantna frekvencija:
[ ] Hz
C L
1
2
1
f
R

=

C
1
L X X
R
R C L

= =
C L
1

R
=
Rezonantna kruna frekvencija:
14
Fazorski dijagram
za rezonantno
stanje.
Kod rezonancije ukupna jalova snaga je jednaka nuli. To znai da se
jalova energija razmjenjuje izmeu idealne zavojnice i idealnog
kondenzatora bez sudjelovanja izvora.
Ova rezonancija se zove strujna jer se ponitava struja kroz induktivitet
i struja kroz kapacitet.
Faktor snage jednak je jedinici.
E
L
I
C
I
I I
R
=
15
4.15.3. Rezonancija za sloenu RLC kombinaciju (1)
Kod sloene kombinacije moemo postii ili naponsku rezonanciju ili strujnu
rezonanciju, a u nekim sluajevima mogue je ak postii i obje rezonancije.
Razlikujemo dva osnovna sluaja:
a) Dominantna serija rauna se ukupna impedancija
Z
( ) 0 Z Imag = naponska rezonancija
Z ; 0 C L, R, strujna rezonancija
b) Dominantna paralela rauna se ukupna admitancija
Y
( ) 0 Y Imag = strujna rezonancija
Y ; 0 C L, R, naponska rezonancija
16
Primjer: Dominantna serija
(naponska rezonancija)
( )
( )
( )
2
C
2
C C
L
C
C
L
X R
X j R X R j
X j
X j R
X j R
X j Z
+
+
=
+

+ =
+
+
=
2
C
2
C
2
L
2
C
2
2
C
X R
X R
X j
X R
X R
Z
( ) 0 Z Imag =
R
2
C
2
C
2
L
X R
X R
X
+
=
R
L
C
17
Primjer: Dominantna paralela
(strujna rezonancija)
R L
C
2
L
2
L
C L C
X R
X j R

X
1
j
X j R
1

X j
1
Y
+

+ =
+
+

=
+
+
+
=
2
L
2
L
C
2
L
2
X R
X

X
1
j
X R
R
Y
( ) 0 Y Imag =
R
L
2
L
2
C

X
X R
X
+
=
18
Primjer: Dominantna paralela
(obje rezonancije)
L
2
C
1
C
( )

=

+

=
1 C L 2 C 2 C 1 C L
X X
1

X
1
j
X j
1

X X j
1
Y
( )
1 C L 2 C
2 C 1 C L
X X X
X X X
j Y

=
19
( ) 0 Y Imag =
Rs C2 1 C L
X X X + =
( )
1 C L 2 C
2 C 1 C L
X X X
X X X
j Y

=
Strujna rezonancija:
Y
Naponska rezonancija:
Rn 1 C L
X X =
20
Primjer: Dominantna serija
(obje rezonancije)
( )
( )
C 2 L
C 2 L
1 L
C 2 L
C 2 L
1 L
X X
X X
j X j
X X j
X j X j
X j Z
=

+ =
2
L
1
L
C
=
C 2 L
C 2 L
1 L
X X
X X
X j Z
21
( ) 0 Z Imag =
=
C 2 L
C 2 L
1 L
X X
X X
X j Z
Naponska rezonancija:
Rn
C 2 L
C 2 L
1 L
X X
X X
X
=
Strujna rezonancija:
Z
Rs C 2 L
X X =
22
Rjeenje:
1. Za troilo na slici izraunajte prividnu,
radnu i jalovu snagu.
+
_
U
I
Z
V e 220 U
A e 10 I
o
o
30 j
75 j
=
=
VA e 2200 e 10 e 220 I U S
o o o
45 j 75 j 30 j *
= = =
VA 2 1100 j 2 1100 S =
VA 2200 S ; Ar V 1555,63 Q ; W 1555,63 P = = =
23
Rjeenje:
2. Za troilo na slici izraunajte prividnu,
radnu i jalovu snagu.
+
_
U
I
Z
A e 20 I
o
30 j
=
=

e 2 10 Z
o
45 j
VA e 2 4000 e 2 10 20 Z I S
o o
45 j 45 j 2 2
= = =
VA 4000 j 4000 S + =
VA 5656,85 S ; VAr 4000 Q ; W 4000 P = = =
24
3. Za troilo na slici izraunajte prividnu, radnu i jalovu snagu.
+
_
U
I
Z
V e 230 U
o
30 j
=
=

e 2 10 Z
o
45 j
Rjeenje:
VA e 2 0 29 5 e 2 10 23 Z I S
o o
45 j 45 j 2 2
= = =
VA 7481,19 S ; VAr 5290 Q ; W 5290 P = = =
25
4. Ako voltmetar pokazuje 230 V, ampermetar 2 A, vatmetar 250 W, a faktor
snage je induktivan, izraunajte prividnu radnu i jalovu snagu troila.
Rjeenje:
A
W
V
+
E Z
W 250 P =
VA 460 = I U S =
VAr 386,13 P S Q
2 2
= =
26
snage je induktivan, izraunajte impedanciju troila u kompleksnom obliku
(modul i kut impedancije).
Rjeenje:
A
W
V
+
E Z
ind. 0,54348
460
250

I U
P

S
P
cos = =
= =
o
57,08 =
= = 115
I
U
Z =

e 115 Z
o
08 , 57 j
27
snage je kapacitivan, izraunajte prividnu radnu i jalovu snagu troila.
Rjeenje:
A
W
V
+
E Z
W 250 P =
VA 460 = I U S =
VAr 386,13 P S Q
2 2
= =
28
snage je kapacitivan, izraunajte impedanciju troila u kompleksnom obliku
(modul i kut impedancije).
Rjeenje:
A
W
V
+
E Z
kap. 0,54348
460
250

I U
P

S
P
cos = =
= =
o
57,08 =
= = 115
I
U
Z =

e 115 Z
o
08 , 57 j
29
8. Nadopunite shemu ampermetrom, voltmetrom i vatmetrom. Koju snagu
mjeri vatmetar?
Rjeenje:
Vatmetar mjeri
radnu snagu.
A
W
V
+
E Z
+
E
Z
30
Rjeenje:
Z
2
5
Z
T
=
= = =

o
45 j * *
T 1
e 25 Z
2
5
Z Z
9. Izraunajte kompleksnu vrijednost impedancije kod koje se na toj
impedanciji razvija maksimalna radna snaga. Neka je
. e 10 Z
o
45 j
=

1
Z
+
+
+
Z
Z
1
Z
Z Z
1
E
2
E
3
E
s
I
Z
31
. e 10 Z
o
45 j
=

1
Z
+
+
+
1
Z
Z
Z
Z Z
1
E
2
E
3
E
s
I
Z
32
. e 10 Z
o
45 j
=

1
Z
+
+
+
1
Z Z
Z
Z Z
1
E
2
E
3
E
s
I
Z
33
12. Odredite izraz koji povezuje R, X
L
i X
C
u sluaju rezonancije. Da li je
rezonancija strujna ili naponska?
L
i X
C
R
L
C
R L
C
34
14. Odredite izraz koji povezuje X
L
, X
C1
i X
C2
L1
, X
L2
i X
C
u sluaju rezonancije. Da li
je rezonancija strujna ili naponska?
L
2
C
1
C
2
L
1
L
C
35
L
i X
C
L
i X
C
R
L
C
R
L
C
36
C
, X
L1
i X
L2
C1
, X
C2
i X
L
u sluaju rezonancije. Da li
je rezonancija strujna ili naponska?
1
L
C
2
L
L
1
C
2
C
1
4.16. Trofazni sustav
4.16.1. Trofazni simetrini sustav napona (1)
Trofazni simetrini sustav napona ine tri sinusna napona meusobno fazno
pomaknuta za 120
o
(2/3 u radijanima), dok su im maksimalne vrijednosti
jednake.
( ) t sin U u
u m 1
+ =

3
2
t sin U u
u m 2

+ =

3
4
t sin U
3
2
t sin U u
u m u m 3

+ =

+ + =
2
U specijalnom sluaju za
u
= 0, sustav napona je opisan izrazima:
Za trofazni simetrini sustav napona, vrijedi da je:
t ; 0 u u u
3 2 1
= + +
( ) t sin U u
m 1
=
( ) 20 1 t sin U
3
2
t sin U u
o
m m 2
=

=
( )
o
m m 3
20 1 t sin U
3
2
t sin U u + =

+ =
3
Slijedi grafiki prikaz trofaznog simetrinog sustava napona i to za
u
= 0.
1
u
2
u
3
u
t
2

2
3
2
3
2
3
4
4
Slijedi fazorski prikaz trofaznog simetrinog sustava napona za
u
= 0.
Re
1
U
2
U
3
U
5
4.16.2. Trofazni simetrini sustav EMS (1)
Neka je trofazni simetrini sustav EMS spojen u zvijezdu.
L1, L2, L3 fazni vodii ; N neutralni vodi
+
+
+
1 L
2 L
3 L
N
1
E
2
E
3
E
V
V
l l
E U =
f f
E U =
6
Fazorski prikaz EMS
za trofazni simetrini
sustav EMS spojen
u zvijezdu.
l
U linijski napon (napon izmeu dvije faze (linije), meufazni napon
f
U fazni napon (napon izmeu faze i neutralnog vodia)
1
E
3
E
2
E
2 1 12
E E E =
7
Za spoj EMS u zvijezdu vrijedi:
f
E l
E
EMS fazna E
EMS linijska E
f

l
E 3 = E
f
l
8
Trofazni simetrini sustav EMS moe biti spojen i u trokut.
Tada nema neutralnog vodia.
+
+
+
1 L
2 L
3 L
2
E
1
E
3
E
V
l l
E U
=
9
Fazorski prikaz EMS za trofazni simetrini sustav EMS spojen u trokut.
1
E
2
E
3
E
10
4.16.3. Trofazno simetrino troilo spojeno u zvijezdu (1)
Neka je trofazno simetrino troilo spojeno u zvijezdu prikljueno na
trofaznu simetrinu krutu mreu. Kruta mrea mrea koja ima konstantan
napon i frekvenciju, neovisno o troilima.
Z Z Z
1
I
l
1 f
I
l
U
V
V
f
U
L1
L2
L3
11
Slijedi fazorski prikaz napona na troilu.
Na dijagramu je prikazan
fazor jednog od ukupno
tri linijska napona na troilu:
Za spoj troila u zvijezdu vrijedi:
Linijska struje struje u dovodima troila.
1
U
3
U
2
U
2 1 12
U U U =
U , U , U
3 2 1
fazori
faznih napona
2 1 12
U U U =
U 3 U
f
=
l
I I
f
=
l
12
Troila mogu biti trofazna i jednofazna. Jednofazna troila se mogu spajati
ako postoji neutralni vodi.
1 L
2 L
3 L
N
M
3
13
Animacija: Princip rada trofaznog sustava
http://en.wikipedia.org/wiki/File:3-phase_flow.gif
14
4.16.4. Trofazno simetrino troilo spojeno u trokut (1)
Neka je trofazno simetrino troilo spojeno u trokut prikljueno na trofaznu
simetrinu krutu mreu.
1
I
l
Z
Z
Z
f
U U =
l
V
3 f
I
1 f
I
2 f
I
L1
L2
L3
15
Kod spoja troila u trokut, svaka od faza troila je spojena na linijski napon
mree.
Pitanje: Je li troilo na slici spojeno u trokut?
Odgovor: Da.
L1
L2
L3
16
Slijedi fazorski prikaz napona i struja trofaznog troila.
Za spoj troila u trokut vrijedi:
1
U
2
U
3
U
1 f
I
2 f
I
3 f
I
3 f 1 f 1
I I I =
l
U U
f
=
l
I 3 I
f
=
l
17
4.16.5. Primjena Millmanove metode (1)
Prvi primjer primjene: Treba izraunati struje u granama (fazne struje).
AB
U
A
B
+
+
+
1
E
2
E
3
E
1
I
2
I
3
I
1
Z
2
Z
3
Z
18
Vrijedi da je:
Nadalje je:

Z
1
+
Z
1
+
Z
1

Z
E
+
Z
E
+
Z
E

U
3 2 1
3
3
2
2
1
1
AB
=
1 1 1 1 AB
I E Z I U + =
2 2 2 2 AB
I E Z I U + =
3 3 3 3 AB
I E Z I U + =
19
Drugi primjer primjene: Treba izraunati fazne struje i struju neutralnog vodia.
AB
U B A
+
+
+
1
E
2
E
3
E
1
I
2
I
3
I
1
Z
2
Z
3
Z
0
I
0
Z
20
Vrijedi da je:
Nadalje je:

Z
1
+
Z
1
+
Z
1
+
Z
1

Z
E
+
Z
E
+
Z
E

U
0 3 2 1
3
3
2
2
1
1
AB
=
1 1 1 1 AB
I E Z I U + =
2 2 2 2 AB
I E Z I U + =
3 3 3 3 AB
I E Z I U + =
0 0 0
I Z I U
AB
=
21
Trei primjer primjene: Treba izraunati fazne struje i struju neutralnog vodia.
+
+
+
1
E
2
E
3
E
1
I
2
I
3
I
1
Z
2
Z
3
Z
0
I
22
Sve tri faze su u kartkom spoju. Vrijedi da je:
1
1
1
Z
E
I =
I I I I
3 2 1 0
+ + =
3
3
3
Z
E
I =
2
2
2
Z
E
I =
23
etvrti primjer primjene: Trofazno simetrino troilo prikljueno na trofazni
simetrini sustav EMS.
Z Z Z Z
3 2 1
= = =
+
+
+
S
1
E
2
E
3
E
1
Z
2
Z
3
Z
1
I
2
I
3
I
0
I
24
Bez obzira je li sklopka S otvorena ili zatvorena, vrijedi da je:
Z
E
Z
E
I
1
1
1
1
= =
Z
E
Z
E
I
3
3
3
3
= =
Z
E
Z
E
I
2
2
2
2
= =
0 U
AB
=
0 I
0
=
25
4.16.6. Snaga trofaznog sustava (1)
U opem sluaju vrijedi da je:
Za trofazni simetrini sustav vrijedi da je:
Q j P I U I U I U S S S S
*
3 f 3 f
*
2 f 2 f
*
1 f 1 f 3 f 2 f 1 f
+ = + + = + + =
Q j P I U 3 S 3 S
*
1 f 1 f 1 f
+ = = =
f f
S 3 U I =
= = cos I U 3 cos S P
f f
= = sin I U 3 sin S Q
f f
1 f
U
1 f
I
26
Dakle, za trofazno simetrini troilo spojeno u zvijezdu i spojeno
u trokut vrijedi isti izraz za prividnu snagu:
Izraz ima isti oblik i u sluaju linijskih vrijednosti napona i struje:
Za spoj troila u zvijezdu vrijedi:
Za spoj troila u trokut vrijedi:
I U 3 S
f f
=
I U 3 I U 3 S =
l l
U 3 U
f
=
l
I I
f
=
l
U U
f
=
l
I 3 I
f
=
l
27
Tri jednake impedancije jednom su spojene u zvijezdu, a drugi put u trokut
te su prikljuene na trofaznu simetrinu krutu mreu.
Z
Z
Z
Z Z Z
1 L
2 L
3 L
28
Pitanje: Koji je omjer prividnih snaga troila u spoju u zvijezda
i u spoju u trokut? Napomena: Linijski napon definira mrea.
Spoj u zvijezdu:
Spoj u trokut:
f f
I U 3 S =
Z
U
I ;
f
f
=
Z
U
3 S
2
f
=
3
U
U
f
l
=
Z
U
S
2
zvijezda
l
=
l
U U
f
=
Z
U
3 S
2
trokut
l
=
3
S
S

zvijezda
trokut
=
29
Dakle, isto trofazno troilo u spoju trokut uzima iz iste simetrine krute mree
tri puta veu snagu no u spoju zvijezda.
Fizikalno objenjenje: U spoju u trokut faza troila je spojena na linijski
napon mree, a u spoju zvijezda na fazni napon mree. To znai da je
u spoju u trokut napon na troilu puta vei no u spoju u zvijezdu, a snaga
koja se razvija na impedanciji proporcionalna je s kvadratom napona.
3
Do istog rjeenja se dolazi ako se razmotri transfiguracija zvijezde
impedancija u trokut impedancija.
Primjena: Pokretanja trofaznog asinhronog motora pomou preklopke
zvijezda-trokut.
30
Rjeenje:
1. Izraunajte struje Neka je:
V, e 230 E V, e 230 E V, e 230 E
150 j
3
90 j
2
30 j
1
o o o

= = =
. e 50 Z , e 20 Z , e 10 Z
40 j
3
50 j
2
30 j
1
= = =

o o o
. I i I , I
3 2 1
A 23
Z
E
I
1
1
1
= =
A e 1,5 1
Z
E
I
o
140 j
2
2
2

= =
A e 4,6
Z
E
I
o
110 j
3
3
3
= =
+
+
+
1
E
2
E
3
E
1
I
2
I
3
I
1
Z
2
Z
3
Z
31
Rjeenje:
Simetrini sustav
2. Izraunajte struje Neka je: . I i I , I , I
0 3 2 1
V, e 230 E V, e 230 E V, e 230 E
150 j
3
90 j
2
30 j
1
o o o

= = =
. e 1 , 0 Z , e 10 Z Z Z Z
10 j 60 j
3 2 1 0
= = = = =

o o
A e 23
Z
E
I
o
30 j
1
1

= =
A e 23
Z
E
I
o
0 5 1 j
2
2

= =
A e 23
Z
E
I
o
0 9 j
3
3
= =
A 0 I
0
=
+
+
+
1
E
2
E
3
E
1
I
2
I
3
I
1
Z
2
Z
3
Z
0
I
0
Z
32
3. Napiite izraze za prividnu snagu trofaznog simetrinog troila spojenog
na trofaznu simetrinu mreu u sluaju:
a) Poznate fazne vrijednosti napona i struje, spoj zvijezda: S =
b) Poznate fazne vrijednosti napona i struje, spoj trokut: S =
c) Poznate linijske vrijednosti napona i struje, spoj zvijezda: S =
d) Poznate linijske vrijednosti napona i struje, spoj trokut: S =
Rjeenje:
a), b)
c), d)
f f
I U 3 S =
I U 3 S =
33
Rjeenje:
2
Z
2
Z
2
Z 1
Z
1
Z
1
Z
1 L
2 L
3 L
4. Tri meusobno jednake impedancije spojene su u zvijezdu, a tri druge
meusobno jednake impedancije u trokut te su prikljuene na trofaznu
simetrinu krutu mreu. Koji je omjer prividnih snaga troila u spoju
trokut i u spoju zvijezda? Neka je
. Z 3 Z , Z 2 Z
2 1
= =
?
S
S
zvijezda
trokut
=
;
Z
U
S
1
2
zvijezda
l
= ;
Z
U
3 S
2
2
trokut
l
= 2
Z
Z
3
S
S
2
1
zvijezda
trokut
= =
34
1
Z
1
Z
1
Z 2
Z
2
Z
2
Z
1 L
2 L
3 L
?
S
S
zvijezda
trokut
=
5. Tri meusobno jednake impedancije spojene su u zvijezdu, a tri druge
meusobno jednake impedancije u trokut te su prikljuene na trofaznu
simetrinu krutu mreu. Koji je omjer prividnih snaga troila u spoju
trokut i u spoju zvijezda? Neka je
. e 5 Z , e 20 Z
o o
60 j
2
30 j
1
= =

Rjeenje:
75 , 0
Z
Z
3
S
S
1
2
zvijezda
trokut
= =

Predavanja E120 - Drugi Kolokvij

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja E120 - Drugi Kolokvij

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Predavanja iz Elektrotehnike (120) - Predavanje 7

U specijalnom sluaju kada je

You might also like