Vis e nego

Suma Sn = 1 + 2 + 3 + ... + n
Branimir Daki c, Zagreb Zanimljivo je kako se zbrajanje n uzastopnih prirodnih brojeva i formula n( n + 1) 1 + 2 + 3 + ... + n = 2 mogu primijeniti u raznovrsnim matemati cn( n + 1) kim zadacima. Naravno, u rezultatu 2 n+1 prepoznat c emo binomni koeficijent 2 pa zaklju cujemo da je zbroj prvih n uzastopnih prirodnih brojeva jednak broju kombinacija drugog razreda bez ponavljanja u skupu od n + 1 elemenata. Zato se ova c injenica mo ze iskoristiti da se odgovaraju ci zadaci prebrajanja kombinacija svedu na zbrajanje n uzastopnih prirodnih brojeva. Jer ako je rije co ni zem uzrastu, recimo, o u cenicima osnovnih s kola, onda ovaj postupak ima smisla, pogo- na odredivanje tovo jer se nadograduje zbroja Sn poznatom Gaussovom dosjetkom. U uvodu jo s spomenimo kako su parcijalne sume reda n uzastopnih prirodnih brojeva tzv. trokutasti brojevi. Promotrimo nekoliko sljede cih sli cica: Primjer 1. Koliko dijagonala ima konveksni mnogokut?

Vis e nego u udz beniku

Rjes enje. Krenimo od vrha A1 mnogokuta. Iz njega mo zemo izvu ci n 1 spojnicu s ostalih n 1 vrhova. Sljede ci vrh A2 s ostala n 2 vrha mo zemo povezati s n 2 spojnice. Iz tre ceg vrha A3 povla cimo n 3 spojnice, itd. Ukupno je n vrhova mnogokuta medusobno povezano s n( n 1) 2 spojnica. No u ovom je broju sadr zan i broj stranica mnogokuta pa taj broj valja oduzeti. (n 1) +(n 2) + . . . + 3 + 2 + 1 = Ukupan je broj dijagonala onda jednak n( n 1) n( n 1) 2n n2 3n n= = 2 2 2 n( n 3) . = 2 Primijenimo rezultat ovog primjera na nekoliko sljede cih zadataka.

Ove sli cice ilustriraju zbog c ega se brojevi 1, 3, 6, 10, 15, . . . zovu trokutastim. U jednom dijelu zadataka iz kombinatorike kao klju cni model za njihovo rje savanje mo ze poslu ziti sljede ci zadatak prebrajanja dijagonala mnogokuta. 170

Primjer 2. Teniski turnir. Na nekom teniskom turniru sudjeluje deset igra ca i svaki sa svakim igra po jedan susret. Koliko c e se ukupno susreta odigrati na tom turniru? Rjes enje. Nacrtamo deseterokut i svakom njegovom vrhu pridru zimo ime jednog igrac a. Prema rje senju prethodnog primjera ukupan je broj me ceva jednak broju spojnica kojima se mogu povezati vrhovi mnogokuta: 1 + 2 + 3 + . . . + 10 = 55. Primjer 3. Zadatak o rukovanju. Dvadeset - na proslavi obljetnice matuse prijatelja nade re i svaki se rukuje sa svakim. Koliko je bilo rukovanja pri susretu starih prijatelja? Primjer 4. Slatki zadatak. U slasti carnici je 11 vrsta sladoleda. Ako svaki dan jedanput svratimo u slasti carnicu i svaki put uzmemo dvije kuglice razli citog okusa, nakon koliko c e se dana prvi put pojaviti kombinacija dviju kuglica koju smo ve c ku sali? Rjes enje. Uo cavate li da je ovaj zadatak zapravo jednak kao i tri prethodna? Zaklju cujemo na sljede ci na cin: prvoga dana s kuglicom okusa s1 uzmemo kuglicu nekog od preostalih 10 vrsta sladoleda. Sljede ceg dana uz s1 odaberemo kuglicu jednog od 9 preostalih okusa itd. O cito, kuglicu okusa s1 mo zemo lizati (s nekom od 10 kuglica ostalih 10 okusa) 10 dana. Ponovimo zaklju civanje za sladoled okusa s2 i s njom moz emo kombinirati svaki od preostalih 9 okusa. I tako dalje. Ukupan je broj mogu cnosti jednak 10 + 9 + . . . + 3 + 2 + 1 = 55. Slatki u zitak uz opisane uvjete trajat c e 11 10 = 55 dana. 2 Primjer 5. Tablica mno zenja. Koliki je zbroj svih brojeva u tablici mno zenja 10 10 u dekadskom brojevnom sustavu?
godina VIII., br. 39, 2007.

Rjes enje. x 1 2 3 4 5 1 1 2 3 4 5 2 2 4 6 8 10 3 3 6 9 12 15 4 4 8 12 16 20 5 5 10 15 20 25

Razmotrimo tablicu mno zenja 5 5 pa onda taj rezultat pro sirimo na bilo koju tablicu mno zenja u sustavu brojeva s bazom 10. Lako c emo uo citi da je: Sn = (1 + 2 + 3 + 4 + 5)+ 2 (1 + 2 + 3 + 4 + 5)+ 3 (1 + 2 + 3 + 4 + 5) + 4 (1 + 2 + 3 + 4 + 5) + 5 (1 + 2 + 3 + 4 + 5) = (1 + 2 + 3 + 4 + 5) (1 + 2 + 3 + 4 + 5) = (1 + 2 + 3 + 4 + 5)2 = 225. Potpuno analogno, na ci c emo da je zbroj svih brojeva u tablici mno zenja 10 10 jednak (1 + 2 + 3 + . . . + 10)2 = 3 025. Primjer 6. Prvi zadatak sa s ibicama. Ako sla zemo s ibice tako da dobijemo konfiguraciju kao na slici, koliko c e nam s ibica trebati ako se na svakom rubu velikog trokuta nalazi 100 s ibica?

Vis e nego u udz beniku

Rjes enje. Promatraju ci sliku brzo c emo zaklju citi da se od trokuta s n s ibica na rubu dodavanjem n + 1 trokuta ili 3n + 1 s ibica dolazi na trokut s n + 1 s ibicom. 171

I tako, krene li se s jednim trokutom, broj s ibica raste, te je redom: 3, 3 + 2 3 = 9, 9 + 3 3 = 18, 18 + 4 3 = 30, 30 + 5 3 = 45, . . . . Niz brojeva 3, 9, 18, 30, 45, . . . je niz trostrukih trokutastih brojeva pa mo zemo pretpostaviti da je ukupan broj s ibica u n tom slu caju cen n-ti jednak 3 T3 (n), gdje je s T3 (n) ozna trokutasti broj. Kako pretpostavka vrijedi za n = 1 i kako je T3 ( n + 1 ) = 3 . T3 ( n ) + 3 ( n + 1 ) n( n + 1) =3 + 3 ( n + 1) 2 (n + 1)(n + 2) =3 2 = 3 T3 ( n + 1 ) , ta se pretpostavka potvrduje.

Taj je zbroj jednak 2 (2 + 3 + 4 + . . . + (n + 1)) = 2 [(1 + 2 + 3 + . . . + n) + n] = n( n + 1) 2 + n = n(n + 1)+ 2n = n(n + 3). 2 Primjer 8. Od n pravaca nikoja tri ne prolaze jednom to ckom niti su koja dva medusobno paralelna. Ka zemo da su ti pravci u op cem polo zaju. U koliko se to caka sije ce tih n pravaca? Rjes enje. Krenimo s promatranjem pojedina cnih slu cajeva, od n = 1 nadalje, i pokus ajmo izvu ci zaklju cak na temelju nepotpune indukcije.

Vis e nego u udz beniku

Ako je na svakom rubu po 100 s ibica, onda je 100 101 = u cijeloj konfiguraciji ukupno 3 2 15 150 s ibica. Primjer 7. Drugi zadatak o s ibicama. Ako od s ibica sla zemo konfiguracije kao na slic icama, koliko c emo s ibica utro siti na n-tu konfiguraciju po redu?

Dva se pravca sijeku u jednoj to cki, tri u 1 + 2 = 3 to cke, c etiri u 1 + 2 + 3 = 6 to caka, pet u 1 + 2 + 3 + 4 = 10 to caka itd. Mo zemo pretpostaviti: ako imamo n pravaca, oni se sijeku u Sn = 1 + 2 + 3 + . . . +(n 1) = ( n 1) n to cki. 2 Tu c injenicu mo zemo provjeriti na sljede ci nac in: ubacimo jo s jedan pravac koji svaki od n prethodnih pravaca sije ce u po jednoj to cki te je ukupan broj sjeci sta jednak n ( n + 1) ( n 1) n Sn+1 = Sn +n = +n = . 2 2 Pretpostavka je ovime potvrdena. Primjer 9. Ako u krugu povu cemo n tetiva u op cem polo zaju (nikoje dvije nisu paralelne i nikoje tri ne prolaze jednom to ckom), na koliko c e dijelova (regija) one podijeliti krug?

Rjes enje. Promatramo li redom slo zene konfiguracije, vidimo da prijelazom od prve na drugu dodajemo 6, od druge na tre cu 8, od tre ce na c etvrtu 10, od c etvrte na petu 12 s ibica. Zaklju cujemo da c e n-ta po redu konfiguracija imati 4 + 6 + 8 + 10 + . . . + (2n + 2) s ibica. 172

Rjes enje. Nacrtajmo nekoliko prvih posebnih slu cajeva, kada je broj ( n) tetiva jednak 1, 2, 3, 4. Prebrojimo u svakom pojedinom primjeru dijelove na koje tetive sijeku krug. Redom dobivamo sljede ce brojeve: 1, 2, 4, 7,. . . . Primje cujemo da su to, po cev si s drugim po redu, trokutasti brojevi uve cani za 1. Tako onda mo zemo pretpostaviti rje senje zadatka: neka je u nekom krugu povuc eno n tetiva u op cem polo zaju. Tada tih n tetiva krug dijeli na rn = Tn + 1 dijelova (regija). Provjerimo ovu pretpostavku. Neka n tetiva u op cem polo zaju dijeli krug na rn = Tn + 1 regija, gdje je s Tn ozna cen n-ti trokutasti broj. Ubacimo li novu tetivu, koja ne ce naru siti op cenitost polo zaja, ona c e svaku od n prethodnih tetiva presje ci u n to caka koje c e na novoj tetivi odrediti n + 1 du zinu.

Kad sve ove jednakosti zbrojimo, dobijemo: rn+1 = r1 +(2 + 3 + . . . +(n + 1)) = 1 + Tn+1 . - rezultat koji smo ranije pretTime je potvrden postavili nepotpunom indukcijom. Primjer 10. Problem s ahovske ploc e. Koliko je pravokutnika na s ahovskoj plo ci ako su ti pravokutnici slo zeni od kvadrati ca iste plo ce? Rjes enje. Ovaj stari i vrlo poznati zadatak pru za c itav niz mogu cnosti pristupa svojem rje savanju. Mo zda je ba s zato i postavljen kao primjer didakti cki vrijednog problema u c asopisu Principles and Standards for School Mathematics 2000, namijenjenom uzrastu od 9. do 12. razreda. Navedimo ipak barem dva rje senja, od kojih neka prvo bude primjereno uzrastu osnovne s kole. Razmotrimo najprije traku 8 1, s osam kvadrati ca u nizu.

Vis e nego u udz beniku

Svaka od tih n + 1 du zina dijeli svaku regiju kroz koju prolazi na dva dijela, c ime nastaje prirast od n + 1 regije u odnosu na prethodni broj. Dakle, rn+1 = rn + n + 1. Ovom rekurzivnom jednad zbom dano je rjes enje zadatka. Uvrstimo u nju umjesto n redom brojeve od 1 do n + 1 i dobijemo sljede ci niz jednakosti: r2 = r1 + 2 r3 = r2 + 3 r4 = r3 + 4 ............ rn = rn1 + n rn+1 = rn + (n + 1).
godina VIII., br. 39, 2007.

Na toj je traci 8 kvadrati ca 1 1, 7 je pravokutnika s dvama kvadrati cima, 6 pravokutnika s trima kvadrati cima itd. Kona cno, i sama je traka jedno rje senje. U ovom jednostavnom slu caju imamo, dakle, ukupno 8 + 7 + 6 + 5 + 4 + 3 + 2 + 1 = 36. Uzmimo sada traku s irine dva, dakle 8 2. Ona se sastoji od dviju traka s irine 1 na kojima je ukupno 2 (8 + 7 + 6 + . . . + 1) pravokutnika. Isto toliko pravokutnika mo zemo izbrojiti i na traci s irine 2: osam pravokutnika 1 2, sedam 2 2, s est 3 2, itd. I sada zbrajamo: osam je traka s irine 1, na njima je (1 + 2 + 3 + . . . + 8) 8 pravokutnika. Sedam je pravokutnika s irine 2 i na njima je (1 + 2 + 3 + . . . + 8) 7 pravokutnika. Na s est traka s irine tri ukupno je (1 + 2 + 3 + . . . + 8) 6 pravokutnika itd.

173

Dakle, ukupan je broj pravokutnika na s ahovskoj plo ci jednak (1 + 2 + 3 + . . . + 8) (1 + 2 + 3 + . . . + 8) = 36 36 = 362 . - zaklju Jednostavno je takoder citi da je na svakoj kvadratnoj s ahovkoj plo ci n n ukupan broj svih pravokutnika jednak n( n + 1) 2 . 2 - zaklju Lako je takoder citi kako je na bilo kojoj s ahovskoj plo ci m n ukupno ( 1 + 2 + 3 + . . . + n) 2 = m( m + 1 ) n ( n + 1 ) 2 2 pravokutnika. Ako bismo htjeli i ci prema daljnjim poop cenjima, tada bismo mogli postaviti analogan problem za trodimenzionalan prostor. No vratimo se ipak jo s na trenutak po cetnom zadatku. Uzmimo dva niza od po n medusobno okomitih pravaca koji tvore pravokutnu mre zu. Tada na s zadatak mo zemo preformulirati u pitanje: koliko pravokutnika ima vrhove u sjeci stima tako dobivene cjelobrojne pravokutne mre ze?

Razmotrimo zadatak na dijelu te mre ze koji je apstraktna slika s ahovske plo ce. Neka je, dakle, n = 9. Pojedini pravokutnik sjeci ste je dviju pruga, jedne horizontalne i jedne vertikalne. No svaka je horizontalna pruga odredena dvama brojevima pridru zena pravcima koji odreduju prugu. Taj je broj, ukupan broj horizontalnih 9 pruga, za na s kvadrat 8 8 jednak . No 2 isto vrijedi i za svaku vertikalnu prugu. Izbor po jedne horizontalne i jedne vertikalne - pravokutnik i zato je ukupan pruge odreduje 9 2 . broj pravokutnika jednak 8 8, jednak 2 Sada nije nikakav problem i na ovaj na cin provoditi poop cenja poput onih kakva su ve c provedena uz prvi dio rje senja zadatka. Napomena. Zbrajanje aritmeti ckih nizova u kojima su c lanovi prirodni brojevi posebno je zanimljiva tema. Tako je primjerice u ameri ckom c asopisu Mathematics Teacher u broju 5. za sije canj 2005. g. objavljen c lanak That Ubiquitous Sum: 1 + 2 + 3 + . . . + n, u kojem autori Stanley J. Bezuszka i Margaret J. Kenney obraduju nekoliko zadataka u c ija je rje senja ugradena ova jednostavna suma. Oni, uz neke ostale probleme, rje savaju i problem vezan uz dokaz prebrojivosti skupa racionalnih brojeva. Naime, jedna od varijanti c uvenog Cantorova dijagonalnog postupka je njegovo provodenje u cjelobrojnoj koordinatnoj mre zi, gdje se racionalni brojevi identificiraju s cjelobrojnim to ckama te se ispisuju u - ostalog niz. U spomenutom se c lanku izmedu tra zi odgovor na pitanje kako odrediti redni m broj nekog razlomka u takvom popisu. n

174

Vis e nego u udz beniku